REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

Pp -1841/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu pojedincu Nives Masle Mešin, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Brnas, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika FT, zbog prekršaja iz članka 6. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Makarska, Klasa: 211-07/26-5/24644, Urbroj: 511-12-29-26-1 od 17. rujna 2026., 18. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik FT, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1983. u [adresa], od oca F i majke R rođ. H, državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], oženjen, otac dvoje djece, od kojih je jedno maloljetno, SSS, zaposlen, s mjesečnim primanjima oko 1.200,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 17. rujna 2026. oko 10,40 sati u Makarskoj, na Obali kralja Tomislava 11, na gradskoj rivi, u blizini privezanog broda „Viganj“, prišao oštećenom RT, dok je ovaj šetao rivom u društvu svoje supruge HT, te mu se, uočivši da nosi majicu nogometnog kluba „Crvena zvezda“ iz Beograda, na kojoj je natpis ispisan ćirilicom, povišenim i drskim tonom obratio riječima: „Koga ti izazivaš?“, „Skini tu majicu!“ i „Šta si došao tu provocirati?“. Nakon što mu je oštećeni odgovorio da ne provocira i odbio skinuti majicu, okrivljeni FT onemogućio mu je daljnje kretanje, počeo ga gurati i hvatati za majicu te ga fizički potisnuo prema rubu gradske rive i gurnuo u more. Slijedom navedenog, dok se oštećeni ČT nalazio u moru, okrivljeni FT mu se obratio pogrdnim riječima: „Sramoto jedna!“ i pljunuo u smjeru RT. Takvim naročito drskim i nepristojnim ponašanjem kod oštećenika su izazvani osjećaji poniženja i uznemirenosti te je povrijeđeno njegovo dostojanstvo,

čime je počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

pa mu se na temelju iste zakonske odredbe.

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.500,00 EURA (slovima: tisuću petsto eura).

Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od strane PP Makarska, u vremenu od 17.09.2026. u 12,30. do 17.09.2026. u 17,00 sati na način da se izjednačava sa 39,82 eura, pa je okrivljenik dužan novčanu kaznu, umanjenu za iznos koji se uračunava s osnove lišenja slobode i to iznos od 1.460,18 (tisuću četiristo šezdeset eura i osamnaest ) eura, platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.

II. Okrivljenik je dužan platiti na ime troškova prekršajnog postupka paušalni iznos od 45,00 (četrdeset i pet) eura temeljem odredbe članka 138. stavak 1. i stavak 3., a u svezi s člankom 139. Prekršajnog zakona u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.

Novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka okrivljenik je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

III. Odbija se prijedlog ovlaštenog tužitelja da se prema okrivljeniku FT produlji mjera opreza zabrane približavanja RT te zabrane uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze s RT.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Makarska, podnijela je protiv okrivljenika FT optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci s prijedlogom da se okrivljenika proglasi krivim te mu izrekne kazna zatvora u trajanju od deset dana.

2. Okrivljenik je zbog prekršaja bio uhićen i doveden na Sud, pa je protiv njega temeljem članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona proveden žurni prekršajni postupak.

3. Nakon što je upozoren po Zakonu, te upoznat s navodima iz optužnog akta, okrivljenik je očitujući se o prekršaju koji mu se stavlja na teret u svoju obranu iskazao: " Ja se osjećam isprovociran, ne osjećam se krivim za prekršaj koji mi se stavlja na teret. današnjeg dana nalazio sam se ispred broda viganj na kojem sam zaposlen a koji se nalazio na vezu na rivi u [adresa], u prolazu sam se zakačio ramenom od rame sa nepoznatom muškom osobom koja je šetala rivom, nakon čega sam mu rekao šta se guraš, a kad je on meni rekao šta se guraš ti onda sam na njemu vidio majicu crvene zvezde i rekao mu što si došao tu provocirati kada je istodobno meni nepoznata ženska osoba koja je bila u njegovom društvu također izjavila rekla sam ti da ne nosiš tu majicu, nakon čega smo se on i ja uhvatili međusobno za majice i počeli se naguravati prema moru kojom prilikom je on upao u m ore i meni povikao vidjet ćeš ti kad ja izađem, nakon čega sam se ja udaljio. Napomenuo bih da kad sam vidio tu majicu osjećao sam se isprovocirano s obzirom da su u toj istoj majici zapaljeni požari na Braču i u Zadru, slikali su se delije sa tri uzdignuta prsta. Ja sam izrevoltiran, jer su optuženi za požare im ali obučene iste majice, u istim majicama je njih 100 000 veličalo KT koji je ubio 10 000 nedužnih ljudi. U mojoj obitelji im a dosta rodbine koji su bili u ratu, ja sam turistički djelatnik koji svakodnevno radi s raznim ljudima te mi se nikad ovako nešto nije dogodilo. Da ga sutra opet vidim u istoj majici bio bih pametniji i okrenuo bih glavu. Nije mi od prije poznat oštećenik, niti bih ga sad mogao prepoznati.''

3.1. Na daljnja pitanja okrivljenik je iskazao da je majicu oštećenika primijetio kad su se udarili ramenom od rame na udaljenosti od pola metra, da tom prigodom nije bila velika gužva, a da je zaključio da na majci piše „delija“ , iako da ne razumije ćirilicu, da mu je rekao „sram te bilo, skini tu majicu“. Kad je ubacio oštećenika u more da ga je mislio fotografirati ili snimati ali da nije, te da se ne može točno sjetiti je li oštećenika pljunuo, ali misli da je. Pljunuo ga je jer da mu je oštećenik prijetio riječima „ da ću vidit kad izađe iz mora“, da je mogao tada s njim što je htio , ali da je shvatio da je najbolje otići i stati. Nadalje navodi da je mogao vratiti vrijeme da to ne bi više napravio radi sebe i svoje obitelji.

3.2. U završnoj riječi okrivljenik je izrazio žaljenje, naveo da živi od turizma, da do sada nije prekršajno ni kazneno osuđivan te da takvo ponašanje više ne bi ponovio, premda i dalje smatra da je predmetnu majicu doživio kao provokaciju.

4. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoke HT i RT te izvršio uvid i pročitao obavijest, naredbu o određivanju mjere opreza, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, izvješće o uhićenju, službenu zabilješku u neizdvojenom dijelu, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, zapisnike o ispitivanju svjedoka, fotografije, punomoć te potvrdu iz prekršajne i kaznene evidencije.

5. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj na način opisan u izreci ove presude.

6. Svjedokinja HT je iskazala: „ sjećam se događaja koji se zbio, dala sam izjavu da sam sa suprugom šetala na rivi, suprug je nosio majicu crvene zvezde, čovjek ga je zaustavio i pitao zašto ga provocira s majicom, on je rekao da nikoga ne provocira, okrivljenik ga je gurao i gurnuo prema moru, moj suprug je upao u vodu, za vrijeme dok sam zvala policiju i objašnjavala im situaciju vidjela sam da je moj muž htio izaći iz mora vidjela sam da mu ta osoba to nije dozvolila. Prepoznajem da je okrivljenik ta osoba i nije mi od prije poznata. Nisam sve čula što su govorili, čula sam dio gdje je rekao da skine majicu, jedan drugome su tako odgovarali nisam ni čula sve što su govorili. Do sada nije bilo nikakvih neugodnosti, nije majicu do sada ni oblačio, jutros ju je obukao i išao po gradu, ovdje često dolazimo i imamo tu puno prijatelja, osjećao se slobodno da obuče tu majicu i nije se smatrao da ikoga provocira time.''

6.1. Na daljnje upite svjedokinja je iskazala da je ovo uznemirilo, ali ne toliko da ne bi ponovno došla u [adresa], da je RT rekla da će takva majica možda nekoga uznemiriti, da ne zna točno što piše na majici, da zna nešto da je o crvenoj zvezdi, neki citat koji je bio za navijače zvezde. Okrivljeni da je gurao njenog supruga, on nije nikakav otpor pružao jer ga je gurao rukama dok nije upao u vodu, njen suprug da se kretao unatrag . Okrivljenik da se saginjao i nije dao njenom suprugu da se popne iz mora, neki momci da su bili blizu i pomogli mu izaći

6.2. Nakon što je sud svjedokinji dao na uvid fotografiju sporne majice ista navodi da je to ta majica i da na njoj piše ''nema velike ljubavi bez velike radosti ali i bez velike patnje, e to vam je crvena zvezda, ĆT“, ĆT je glumac.''

6.3. Sud je njezin iskaz prihvatio kao vjerodostojan u odnosu na odlučne činjenice. Iskazivala je o događaju kojem je neposredno nazočila, a njezin je iskaz u bitnim dijelovima suglasan iskazu svjedoka RT te, što je osobito značajno, i samoj obrani okrivljenika. Naime, okrivljenik je tijekom rasprave, nakon iskaza svjedokinje, naveo da je „99 % iskaza svjedokinje točno“. Navedeno dodatno potvrđuje vjerodostojnost njezina iskaza u odnosu na bitni tijek događaja.

7. Svjedok ČT je iskazao: " Ostajem pri izjavi koju sam dao u policiji. Današnjeg dana oko 10,40 sati šetao sam sa suprugom rivom u [adresa] kad mi je nepoznata osoba prišla s leđa, odjeven u sivu majicu i sive hlače i govori mi ''skini tu majicu'' u smislu da ga moja majica vrijeđa. Riječ je o majici kluba crvene zvezde iz fan shopa te ista ima ljubavni tekst, a ne provokativni i ja uopće ne znam dali je čovjek razumio što piše na majici i jeli razumi ćirilicu nakon čega me je ta osoba gurnula ju more i pljunula me više puta, jedno tri puta. Snimao me svojim mobitelom čime je htio da pokaže kako je on heroj i kako je uspio u svojoj namjeri. Ja sam mu rekao da sam pripadnik Hrvatskog naroda u Vojvodini i da mi je najmanja namjera da nekoga provociram već imam ljubav od rođenja prema svom klubu na što mi je on rekao ''sramoto jedna''. Plivajući u vodi uspio sam svojim mobilnim telefonom slikati osobu u čemu sam uspio, a nakon čega se osoba udaljila. Ja sam dok sam bio u moru rekao supruzi da pozove policiju što je ona i učinila, ne znam jeli ima štete na mobitelu, ako bude morat ću tereti okrivljenika i za to. Mi smo šetali u smjeru od hotela Osejava, pretpostavljam da nas je vidio kako dolazimo, on mi je bočno prišao i stao ispred mene, stomak na stomak smo se naslonili i rekao je ''skini tu majicu, ta majica me vrijeđa''' ja sam ga pitao zbog čega te vrijeđa, nisam huligan i ne idem na utakmice. Majica koju ste mi upravo pokazali jest ta majica, na leđima nema ništa osim etiketu unutra ili eventualno potpis glumca DT koji je glumac u Srbiji. Znam da je [adresa] u duhu Torcide iz Splita ali ja ovdje dolazim godinama kao i ostali navijači iz ostalih klubova kao npr. Bayern München i sl., on je odgovori oni nas nisu napadali, ja sam rekao nisam te ni ja napadao, ne doživljavam ljude preko ratne prošlosti. On je stao ispred mene, gledali smo se, moglo je doći do tuče ali ja ne bi dozvolio to, način na koji mi je rekao da skinem majicu je bilo ponižavanje, ja sam rekao da ne dolazi u obzir jer neću dozvoliti da me netko ponižava i onda me gurnuo u more. Guranje je trajalo možda 15 sekundi. Nisam očekivao tako nešto, mislio sam da ćemo se moći verbalno dogovoriti. Nisam razmišljao o nekim daljim posljedicama. Nismo se tukli, nije bilo fizičkog obračuna. Jednom me je gurnuo, možda da je bila veća udaljenost ja bih reagirao. Kad sam pao u more on nije odustajao a ja sam pokušavao da izađem, držao sam telefon iznad vode, a drugom rukom sam plivao, tada me je pljuvao i još jedan gospodin mu je prišao i podržao ga, nešto dobacio i pobjegao, bio je i čovjek sa proda koji je došao i pokušavao smiriti situaciju, rekao je imaš tamo skale, plivaj malo dalje. Supruga je zvala policiju pa je pobjegao. Ja sam se pokušao uhvatiti za konop ali su bile školjke i bilo je nemoguće izaći iz vode, pa mi je mornar rekao da otplivam do skala jedno 20-25 metara. Ispali su mi dokumenti i cigarete. Sam događaj je vrlo nerazuman jer čovjek ne zna dali znam plivati. Do sada nisam imao neugodnih iskustava, većina ljudi ne razumije ćirilicu. ''

7.1. Nakon što je sud svjedoku predočio fotografiju sporne majice svjedok je pročitao da je na istoj napisano ''nema velike ljubavi bez velike radosti, ali i bez velike patnje, e to vam je crvena zvezda, u potpisu ĆT.''

7.2. Sud je njegov iskaz u odlučnim dijelovima prihvatio kao vjerodostojan jer je sadržajno podudaran s iskazom HT, ali i s onim dijelovima obrane okrivljenika u kojima sam priznaje da je reagirao upravo zbog majice, da je od RT tražio da je skine, da su se međusobno uhvatili za majice, da je došlo do naguravanja prema moru te da je ČT završio u moru.

7.3. Okolnost što su RT i HT bračni drugovi sama po sebi ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njihovih iskaza, tim više što odlučne dijelove njihovih iskaza potvrđuje i obrana samog okrivljenika.

8. Sud je posebno razmotrio obranu okrivljenika prema kojoj se osjećao isprovociranim majicom koju je nosio ČT. Sud pritom ne dovodi u pitanje da je okrivljenik predmetnu majicu subjektivno mogao doživjeti kao provokaciju. Iz njegove obrane proizlazi da je simboliku nogometnog kluba Crvena zvezda povezao s događajima iz Domovinskog rata i osobnim iskustvima svoje obitelji te je takva asocijacija kod njega izazvala snažnu emocionalnu reakciju. Međutim, subjektivni osjećaj provociranosti okrivljenika potrebno je razlikovati od objektivnog sadržaja majice i od pitanja je li ČT svojim ponašanjem doista provocirao okrivljenika.

9. Pregledom predmetne majice te njezinim predočavanjem na glavnoj raspravi utvrđeno je da se na njoj nalazi natpis povezan s Č te citat DT: „Nema velike ljubavi bez velike radosti, ali i bez velike patnje.“

9.1. Na majici, dakle, nije utvrđen sadržaj kojim bi se vrijeđao hrvatski narod, veličali ratni zločini, prijetilo okrivljeniku ili njemu osobno upućivala bilo kakva uvredljiva poruka. Pritom je sam okrivljenik naveo da ne razumije ćirilicu, odnosno da nije mogao pouzdano pročitati sadržaj natpisa, već je o njegovu značenju zaključivao prema izgledu majice i simbolici koju je sam s njom povezivao.

9.2. Sud nalazi da navedena okolnost ne predstavlja zabludu koja bi isključivala krivnju okrivljenika. Moguće je prihvatiti da je okrivljenik zbog nepoznavanja ćirilice imao pogrešnu predodžbu o sadržaju natpisa na majici, odnosno da je natpisu pripisao značenje koje on objektivno nije imao. Međutim, takva se pogrešna predodžba odnosila na pobudu njegova postupanja, odnosno na razlog zbog kojeg je odlučio reagirati, a ne na činjenice koje čine obilježja prekršaja.

9.3. Okrivljenik nije bio u zabludi o vlastitom postupanju. Bio je svjestan da prilazi njemu nepoznatoj osobi, znao je da od nje zahtijeva da skine majicu, bio je svjestan verbalnog sukoba te je svjesno uhvatio oštećenika za majice i fizičkom ga gurnuo prema rubu rive.

9.4. Nepoznavanje jezika ili pisma može dovesti do nesporazuma i pogrešnog razumijevanja tuđe poruke, osobito kada osoba njezin sadržaj zaključuje samo prema simbolima, izgledu ili vlastitim prethodnim asocijacijama. Međutim, upravo zbog nemogućnosti razumijevanja sadržaja poruke od osobe se može očekivati određena suzdržanost prije nego što joj pripiše uvredljivo ili provokativno značenje. Stoga činjenica da okrivljenik nije poznavao ćirilicu ne opravdava njegovo postupanje. Naprotiv, okrivljenik je reagirao na značenje koje je sam pripisao majici.

9.5. Nošenje navijačke majice određenog nogometnog kluba na javnom mjestu, bez dodatnog protupravnog ponašanja osobe koja je nosi, ne daje drugoj osobi pravo zahtijevati njezino skidanje niti prema toj osobi verbalno ili fizički agresivno postupati. Slijedom čega sud prihvaća da se okrivljenik osjećao provociranim, ali ne nalazi dokazanim da ga je ČT objektivno provocirao ponašanjem koje bi moglo opravdati ili isključiti protupravnost postupanja okrivljenika.

10. Sud nije prihvatio kao dokazanim dio činjeničnog opisa optužnog prijedloga prema kojem okrivljenik, nakon što je ČT završio u moru, istome „nije dopuštao da izađe iz mora na obalu, snimajući ga mobilnim telefonom“, jer za upravo tako opisano postupanje rezultati dokaznog postupka ne pružaju dostatnu i nedvojbenu činjeničnu osnovu.

10.1. Iz iskaza RT proizlazi da je, dok se nalazio u moru, držao vlastiti mobilni telefon iznad vode i pokušavao izaći, dok iz iskaza HT proizlazi da njezinu suprugu okrivljenik nije dao da se popne na mjestu na kojem je pao te da su mu potom druge osobe pomogle izaći na drugom mjestu. Navedeni dokazi, međutim, nisu dostatni za siguran zaključak da je okrivljenik kontinuirano fizički onemogućavao RT izlazak iz mora upravo na način naveden u optužnom prijedlogu, niti da ga je pritom snimao mobilnim telefonom. Sud je stoga navedeni dio činjeničnog opisa izostavio iz izreke presude. Time nije izmijenjen identitet optužbe niti je okrivljenik proglašen krivim za neko drugo postupanje, već je činjenični opis ograničen na one radnje koje su provedenim dokazima utvrđene s potrebnim stupnjem sigurnosti. Izostavljanje tog dijela ne utječe na pravnu kvalifikaciju djela jer preostalo dokazano postupanje okrivljenika samo za sebe ostvaruje zakonska obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

11. Prema članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se novčanom kaznom od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

12. Ponašanje okrivljenika u konkretnom slučaju, promatrano kao cjelina, po svojem intenzitetu znatno prelazi granice obične nepristojnosti. Prilaženje njemu nepoznatoj osobi na javnom prostoru zbog odjeće koju nosi, zahtijevanje da tu odjeću skine, verbalno sukobljavanje te potom fizičko guravanje prema rubu rive koje završava padom te osobe u more predstavlja ponašanje izražene drskosti i bezobzirnosti te ostvaruje obilježja naročito drskog i nepristojnog ponašanja kojim se narušava mir građanina.

13. Sud je utvrdio i krivnju okrivljenika. Iz njegove vlastite obrane proizlazi da je svjesno reagirao zbog majice koju je ČT nosio, svjesno od njega zahtijevao da je skine te svjesno sudjelovao u verbalnom i potom fizičkom sukobu. Njegov subjektivni doživljaj majice kao provokacije može objasniti motiv njegova postupanja, ali ne isključuje svijest i volju u odnosu na radnje koje je poduzeo, slijedom čega je valjalo okrivljenika proglasiti krivim.

14. Prilikom izbora vrste i mjere sankcije sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito stupanj krivnje okrivljenika, način i okolnosti počinjenja prekršaja, njegovo ranije ponašanje, osobne i imovinske prilike te ponašanje nakon počinjenog prekršaja.

14.1. Kao olakotne okolnosti sud je osobito cijenio da okrivljenik prema potvrdi Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 17. rujna 2026. nije prekršajno osuđivan, da prema podacima spisa nije kazneno osuđivan, da je zaposlen, oženjen i otac dvoje djece, od kojih je jedno maloljetno, kao i činjenicu da je u završnoj riječi izrazio žaljenje i naveo da takvo ponašanje više neće ponoviti. Sud je u određenoj mjeri imao u vidu i da je okrivljenik predmetnu majicu subjektivno doživio kao provokaciju, ali toj okolnosti nije mogao dati veći olakotni značaj jer je njegovo shvaćanje sadržaja majice počivalo na vlastitoj pretpostavci, iako je sam priznao da natpis ne može pročitati.

14.2. S druge strane, pri odmjeravanju kazne sud je cijenio izraženu težinu i intenzitet konkretnog postupanja. Okrivljenik nije ostao samo na verbalnom negodovanju, već je događaj prerastao u fizičko guravanje na neposrednoj blizini ruba rive, uslijed kojeg je ČT završio u moru. Takvo postupanje nosi povećani stupanj opasnosti, neovisno o tome što prema podacima spisa kod RT nije nastupila tjelesna ozljeda. Sud je cijenio i činjenicu da se događaj zbio na gradskoj rivi, dakle javnom prostoru na kojem su se nalazile i druge osobe.

14.3. Imajući u vidu sve navedeno, sud nalazi da je novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika i njegovim osobnim prilikama.

14.4. Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljeniku izrekne kazna zatvora u trajanju od deset dana iako težina konkretnog postupanja zahtijeva kaznu koja neće biti samo simbolična, sud je ocijenio da kod dosad prekršajno i kazneno neosuđivane osobe, koja je zaposlena, obiteljski čovjek i otac dvoje djece te je izrazila žaljenje zbog događaja, nije nužno posegnuti za kaznom zatvora radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja, već da će se izrečenom primjerenom novčanom kaznom u dostatnoj mjeri utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini prekršaje, ali i ostvariti opća svrha prekršajnopravnih sankcija.

15. Vrijeme tijekom kojeg je okrivljenik bio lišen slobode u vezi s ovim prekršajem uračunato mu je u izrečenu novčanu kaznu sukladno članku 40. Prekršajnog zakona.

16. Okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka utvrđene u paušalnom iznosu, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3., te članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a cijeneći trajanje i složenost postupka.

17. Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se prema okrivljeniku produlji mjera opreza zabrane približavanja RT te zabrane uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze s njim, koju je prethodno naredbom privremeno odredila policija.

17.1. Prema članku 130. stavku 1. Prekršajnog zakona mjera opreza može se odrediti ako je potrebna radi osiguranja nazočnosti okrivljenika u postupku, sprječavanja okrivljenika da čini nove prekršaje ili sprječavanja odnosno otežavanja dokazivanja. Mjera opreza stoga nije sankcija za već počinjeni prekršaj, već procesna mjera preventivne naravi, pa njezino određivanje odnosno produljenje pretpostavlja postojanje konkretne i aktualne potrebe za njezinom daljnjom primjenom.

17.2. U konkretnom slučaju sud takvu potrebu nije utvrdio. Okrivljenik i ČT prije predmetnog događaja nisu se poznavali, između njih ne postoji prethodni sukob, obiteljski, poslovni, susjedski niti drugi odnos zbog kojeg bi bilo realno očekivati njihov daljnji kontakt. Iz obrane okrivljenika proizlazi da prije događaja RT nije poznavao, a sam događaj bio je situacijske naravi i nastao je prilikom slučajnog susreta na javnom mjestu. Sud je pritom imao u vidu da je ČT osoba s prebivalištem u [adresa] koja se u [adresa] nalazila privremeno, dok je okrivljenik osoba s prebivalištem i zaposlenjem u [adresa]. Iz provedenih dokaza ne proizlazi da je okrivljenik nakon predmetnog događaja pokušavao pronaći RT, stupiti s njim u kontakt, prijetiti mu, uznemiravati ga ili na bilo koji drugi način nastaviti sukob.

17.3. Nadalje, okrivljenik je do sada prekršajno i kazneno neosuđivan, a tijekom postupka nije utvrđena nijedna konkretna okolnost koja bi upućivala na njegovu sklonost ponavljanju ovakvog ili sličnog ponašanja. Naprotiv, u završnoj riječi izrazio je žaljenje zbog događaja i naveo da takvo postupanje više ne bi ponovio. Činjenica da je predmetno ponašanje bilo dovoljno ozbiljno da opravdava proglašenje okrivljenika krivim i izricanje novčane kazne sama po sebi nije dovoljna za zaključak da postoji aktualna opasnost od ponavljanja prekršaja. Odluka o mjeri opreza zahtijeva zasebnu procjenu postoji li i nakon dovršetka dokaznog postupka konkretna potreba za ograničavanjem kontakta okrivljenika s određenom osobom.

17.4. Sud je posebno imao u vidu i da je dokazni postupak dovršen, da su ČT i HT ispitani kao svjedoci te je donesena odluka o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika. Slijedom toga, više ne postoji ni potreba za primjenom mjere radi sprječavanja mogućeg utjecaja na svjedoke odnosno otežavanja dokazivanja. Kada se tome pridoda da između okrivljenika i RT nije postojao nikakav raniji odnos niti sukob, da je njihov susret bio slučajan, da nakon događaja nije zabilježeno daljnje kontaktiranje ili uznemiravanje te da je okrivljenik dosad neosuđivan, sud nije našao konkretne okolnosti koje bi opravdavale zaključak da će okrivljenik bez daljnje primjene mjere opreza ponovno počiniti prekršaj na štetu RT.

17.5. Stoga bi produljenje mjere opreza u takvim okolnostima imalo obilježje dodatne reakcije na već počinjeni prekršaj, umjesto procesne mjere koja je potrebna radi ostvarenja jedne od svrha iz članka 130. stavka 1. Prekršajnog zakona. Budući da je za počinjeni prekršaj okrivljeniku izrečena odgovarajuća prekršajnopravna sankcija, dok konkretna i aktualna potreba za daljnjim ograničenjem njegova približavanja i komunikacije s RT nije utvrđena, prijedlog ovlaštenog tužitelja za produljenje mjere opreza valjalo je odbiti.

U Makarskoj, 18. rujna 2026.

ZAPISNIČAR:

S U D A C

Ivana Brnas

Nives Mešin Masle

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pismeno u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

Protiv točke III. izreke odluke nije dopuštena žalba sukladno čl. 130. st. 8. Prekršajnog zakona.

DNA:

1. Tužitelju,

2. Okrivljeniku,

4. U spis.