Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-188/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa Davorin Cmrečki, odvjetnik u Zagrebu, protiv 1. tuženice PĐM OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po Željku Županiću, odvjetniku u Zagrebu i 2. tuženika SĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po Zvjezdani Žnidarčić Begović, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1265/2024-23 od 16. ožujka 2026., dana 18. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1265/2024-23 od 16. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno da se smatra da je tužba od 14. veljače 2024. povučena.
2. Protiv navedenog rješenja žali se tužiteljica zbog svih zakonskih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023 i 124/2024 - dalje: ZZK).
5. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica je ovom sudu podnijela tužbu 14. veljače 2024. radi ispravka zk uloška na što je upućena iz postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, koji se vodio kod ovog suda pod brojem Z-6753/14, a u kojoj među ostalima na točno određenom stanu u zgradi traži uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije ispravka zemljišnoknjižnog stanja u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, te da se dopusti upis njenog prava vlasništva podredno traži uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i utvrđenje da ima pravni osnov stjecanja nekretnine.
6. Prvostupanjski sud je rješenjem od 6. veljače 2026. vratio tužbu tužiteljici na ispravak i dopunu uz upozorenje na posljedice sukladno čl. 109. ZPP. Navedeno rješenje tužitelji da je zaprimila 20. veljače 2026. Budući da tužiteljica nije postupila po navedenom rješenju i vratila sudu tužbu ispravljenu u skladu s dobivenom uputom u roku od 8 dana, u skladu s odredbom čl. 106., čl. 109. st. 4. i čl. 186. ZPP -a odlučeno je kao u izreci prvostupanjskog rješenja.
7. Uvidom u sadržaj prvostupanjskog rješenje od 6. veljače 2026. razvidno je da je tužiteljica pozvana u roku od 8 dana označiti kao tuženike sve suvlasnike zgrade pod prijetnjom zakonskih posljedica iz odredbe čl. 109 .st 4. ZPP. Nije sporno da tužiteljica nije ispravila tužbu na način na koji ju je pozvao prvostupanjski sud, zbog čega je prvostupanjski sud donio pravilno i zakonito rješenje kada je odlučio da se tužba smatra povučenom.
8. U žalbi tužiteljica navodi da je prvostupanjski sud pogrešno pozvao na ispravak tužbe, jer da se radi o jednom stanu u zgradi i da ona nije dužna kao tuženike označiti sve suvlasnike zagrade već samo one koji su upisani na tom stanu.
9. Uvidom u zemljišnoknjižni uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da se radi o stambenoj zgradi sa više suvlasnika u kojoj je upisano etažno vlasništvo sa neutvrđenim suvlasničkim omjerima.
10. U konkretnom slučaju radi se o tužbi za ispravak iz odredbe čl. 205. ZZK kojom tužiteljica traži utvrđenje vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (stanu u zgradi) te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini kakvo je bilo prije postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora te upis brisanja prava suvlasništva sa imena sada upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika na nekretnini i trpljenje provedbe u zemljišnoj knjizi. Tužiteljica je podnijela tužbu kojom nije obuhvatila sve suvlasnike zgrade odnosno sve vlasnike posebnih dijelova nekretnine koji se nalaze u zgradi
11. Odredbom čl. 210 ZPP propisano je: Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog posla spor ne može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, pa u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli.
12. U konkretnom slučaju se radi o zgradi u kojoj je upisano etažno vlasništvo više suvlasnika sa neutvrđenim omjerima, a tužiteljica traži uspostavu ranijeg zemljišnoknjižno stanja i brisanje upisa suvlasnika, ali tužbom nije obuhvatila sve suvlasnike zgrade. U takvom je slučaju, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud pravilno pozvao tužiteljicu da uredi tužbu na način da označi sve suvlasnike zgrade kao tuženike. Navedeno iz razloga jer su u konkretnom slučaju svi suvlasnici u zgradi nužni i jedinstveni suparničari kod kojeg tužitelj mora tužbom obuhvatiti sve subjekte koji su sudionici određenog materijalno pravnog odnosa , a u suprotnom postoji imovinskopravna smetnja za postupanje po tužbi i vođenju parnice.
13. Naime, u situaciji kada se radi o zgradi sa neutvrđenim suvlasničkim omjerima više suvlasnika, a tužiteljica tužbom nije obuhvatila sve suvlasnike posebnih dijelova nekretnine, a traži utvrđenje vlasništva svog posebnog dijela, time je tužbom obuhvatila i suvlasnički dio svih ostalih suvlasnika, odnosno vlasnika posebnih dijelova, pa kako tužiteljičin suvlasnički dio može biti i manji (ali i veći) od onog u zahtjevu, time bi bez znanja tih suvlasnika, odnosno vlasnika posebnih dijelova promijenila i njihov suvlasnički dio. Takav zahtjev u stvari predstavlja i zahtjev za parcijalnom diobom - razvrgnućem uspostavom etažnog vlasništva, odnosno etažiranjem jednog izdvojenog posebnog dijela (tužiteljice) u smislu odredbe čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14– dalje: ZV), jer tužbom traži utvrđenje vlasništva njegovog posebnog dijela, utvrđenje veličine suvlasničkog dijela cijele nekretnine i brisanje postojećeg upisa odnosno uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Prilikom diobe nekretnina, suvlasnici imaju svojstvo nužnih suparničara i zato svi moraju sudjelovati u postupku, jer u protivnom predleži nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice, pa se tužba odbacuje (tako i u VS, Gž 825/81 od 31. 3. 1982. - PSP 21/192.) Ovdje nije riječ o suvlasničkoj zajednici nekretnina između tuženih prema kojima tužitelj postavlja zahtjev da mu se prizna odgovarajući suvlasnički dio na predmetnim nekretninama, u kojoj situaciji tuženici ne bi imali položaj jedinstvenih suparničara.
14. Dakle, u bitnom kada tužiteljica u konkretnom slučaju tužbenim zahtjevom traži utvrđenje vlasništva na posebnom dijelu nekretnine te brisanje zemljišnoknjižnog stanja i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije ispravnog postupka u kojem je došlo do povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za zgradu, tada su, suprotno žalbenim navodima, svi upisani zemljišnoknjižni suvlasnici zgrade nužni suparničari i kao takvi moraju biti obuhvaćeni tužbom.
15. U konkretnim okolnostima u kojima tužiteljica nije postupila po rješenju prvostupanjskog suda kojim je bio pozvana postupiti u bitnome u skladu s odredbama čl. 196. st. 1. i 4. ZZK, to je suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud donio pravilnu i zakonitu odluku jer je za to ispunjena pretpostavka iz čl. 109. st. 4. ZPP u vezi s odredbom čl. 99. st. 2 ZZK.
16. Stoga je slijedom navedenog, a kako nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju izričito ukazuje žaliteljica to je ovaj drugostupanjski sud osnovom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučio kao u izreci svoje odluke.
U Zagrebu 18. rujna 2026.
Sudac:
Gabriela Topić Kordej
