Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, J. Jelačića 3
Poslovni broj: R1 Ob-113/2026-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, OIB:52966791065, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Vukovar, Vukovar, Županijska 13, protiv protustranke ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem [adresa], a boravištem [adresa], koju zastupa posebna skrbnica FŠ, dipl. pravnica, iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Osijek, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, 17. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Protustranka ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1953. u Bosni i Hercegovini, [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada na smještaju u Domu Borova – Dom za odrasle osobe, [adresa], djelomično se lišava poslovne sposobnosti u dijelu: donošenja odluka o zdravlju i liječenju, pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima (dijagnostičko terapijske procedure, hospitalna liječenja, operativni zahvati, invazivne dijagnostičke pretrage), upravljanja i raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom, sklapanja bilo kakvog ugovora ili pravnih radnji iz kojih mogu proizaći neki novi odnosi ili obaveze, odlučivanja o osobnim pitanjima, zastupanja pred javnopravnim tijelima.
Obrazloženje
1. Predlagatelj HZZSR PU Vukovar je protiv protustranke ŠŠ (u daljnjem tekstu: protustranka) podnio prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.
1.2. U prijedlogu se navodi da je protustranka osoba koja zbog svog narušenog psihofizičkog zdravstvenog stanja nije sposobna sama štititi svoja prava i interese , a budući je uvidom u medicinsku dokumentaciju, kao i prilikom vođenja postupka kod predlagatelja ocijenjeno da protustranka ima znatne smetnje u osobnom i socijalnom funkcioniranju, te da je potrebno institutom skrbništva zaštiti njezina prava i interese.
1.3. U socijalnoj anamnezi za protustranku se navodi da je protustranka rođena **.**.1953. u [adresa], BiH od oca ČŠ i majke CŠ. Oba roditelja su preminula. Ima jednu sestru i dva brata te je s njima u dobrim odnosima, međusobno se posjećuju i telefonski se kontaktiraju. Brat OŠ, živi u [adresa], u mirovini je. Brat BŠ, živi u [adresa], također je u mirovini. Sestra Š živi u [adresa], u mirovini je. Odrasla je u [adresa]. Nakon udaje se preselila u [adresa] gdje je imala nekoliko zaposlenja. Radila je na radnom mjestu čistatice u osnovnoj školi u Petrovcima. Osim toga, radila je i kao sezonski radnik u vinogradima u tvrtki ,,PIK". Prvi i jedini brak sklopila je sa ZŠ, r. 1949., a koji je 2010. preminuo. Brak je prestao smrću supruga. U braku je rođeno dvoje djece od kojih jedna kćerka koja je preminula u trećem mjesecu života 1974. te sin UŠ rođen **.**.1976. u [adresa], zaposlen, oženjen, otac troje djece, živi u [adresa], u dobrim odnosima je sa majkom i brine o njoj. Kuća u kojoj ŠŠ živi sastoji se od dva zasebna stambena prostora. Samovoljno je odabrala živjeti u prostoriji od 10 m. U prostoriji ima peć na drva, priključak vode, krevet, i sto l. U drugom stambenom prostoru površine oko 60m2 nalazi se toalet i kupaonica te ostale stambene prostorije koje ŠŠ ne koristi. Kuća je u vlasništvu sina ĐŠ. ŠŠ živi sama. Nije u dobrim odnosima sa susjedima niti aktualno može dobiti pomoć od lokalne zajednice. Ima obiteljsku mirovinu u iznosu od 213,74 eura. Drugih prihoda nema.
Do sada se ŠŠ nije liječila po psihijatru. ŠŠ je pokretna (koristi ponekad štap za hodanje), verbalna, orijentirana. Ne liječi se po drugoj osnovi osim za tlak, masnoću po nalogu liječnika. Prema liječničkim nalazima od hospitalizacije na Odjelu psihijatrije NMB Dr. Juraj Njavro Vukovar koje je trajalo od 01. veljače 2025. do **.**.2025., ŠŠ je dijagnosticirana organski uvjetovana sumanutost, poremećaj ličnosti i poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga. Hospitalizacija je uslijedila zbog uznemiravanja susjeda (verbalno i brahijalno agresivna) te zbog toga što je, nakon što se zaključala u kuću i dolaska policije, prema otpusnom pismu prijeteći ponašala prema hitnoj medicinskoj pomoći i policiji. Nadalje liječnik psihijatar u dopisu predlagatelju navodi kako ŠŠ osim prilikom hospitalizacije nije ispoljavala nikakvo agresivno ponašanje. Prilikom posjete u bolnici od strane stručne radnice saznaje se kako je ŠŠ poslušna i slijedi upute liječnika. Trenutačno prima terapiju po psihijatru mjesečnom injekcijom. Sin UŠ navodi kako je sada puno mirnija i da se s njom može voditi smisleniji i bolji razgovor. ŠŠ je samostalna u određenom stupnju, a živi sama u kućici u [adresa]. Aktivna je u svakodnevnici no kreće se uz pomoć štapa. Trenutačno ju obilazi daljnja rođakinja koja može sada brinuti o primanjima injekcija i drugim potrebama , no ta pomoć je privremena s obzirom da rođakinja ima obitelj i dvoje djece te moguće i daljnje zaposlenje. Za ŠŠ nije u najboljem interesu boraviti sama u kući, a nema mogućnosti trajnog zbrinjavanja od bliže ni daljnje obitelji. Potrebna joj je pomoć i nadzor druge osobe te je stoga i pokrenut postupak za priznavanje prava na socijalnu uslugu smještaja za ŠŠ pri predlagatelju.
1.4. Slijedom iznijetoga, a kako prema medicinskoj dokumentaciji kod protustranke zaostaje lediranost ličnosti i kognitivno mnestičke funkcije po psihoorganskom tipu, ima nedostatak uvida i kritičnosti u vlastito stanje, a svakodnevno funkcioniranje i briga o sebi su ograničeni njezinim zdravstvenim stanjem, predlagatelj smatra je protustranku potrebno lišiti poslovne sposobnosti u svrhu zaštite njezinih prava i interesa, i to u dijelu donošenja odluka o liječenju, pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima, smještaju u ustanovu ili udomiteljsku obitelj, raspolaganju novčanim sredstvima, upravljanju nekretninama i pokretninama veće vrijednosti, sklapanju bilo kakvih ugovora, zastupanju pred javnopravni tijelima i davanju izjava volje o osobnim pitanjima kao što su promjena prebivališta i boravišta.
2. Rješenjem predlagatelja od 6. ožujka 2025. je protustranci sukladno čl. 236. st. 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) imenovan posebni skrbnik u osobi FŠ iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Osijek, Osijek, Trg Ante Starčevića 12, a koji je
3. Nakon provedenog vještačenja Općinski sud u Vukovaru se rješenjem poslovni broj R1 Ob-123/2025-10 od 22. siječnja 2026. oglasio mjesno nenadležnim u smislu čl. 497. i čl. 435. Obiteljskog zakona, te je u ovome sudu dana 13. ožujka 2026. zaprimljen predmetni spis.
4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u: socijalnu anamnezu za protustranku, izvadak iz matice rođenih i domovnicu za protustranku, potvrdu Zemljišnoknjižnog odjela Vukovar, podatke o primicima za protustranku, mišljenje NMB Vukovar, Odjela za psihijatriju, potvrdu HZMO o mirovini, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim. Dr. sc. Ivanu Požgainu, dr. med. Specijalisti psihijatru, subspecijalistu sudske psihijatrije, očitovanje sudskog vještaka na prigovore posebnog skrbnika, te je 29. srpnja 2026. saslušana protustranka u Domu Borova u kojemu se nalazi.
5. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocjena ovoga suda je da je prijedlog za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti osnovan, a u smislu dolje citiranih propisa i načela.
6. Odredbom čl. 8. Obiteljskog zakona propisano je načelo skrbništva i zaštite, te je određeno da skrbnička zaštita kod osoba koje se nisu sposobne same brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštovanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osoba pod skrbništvom.
6.1. Odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.
6.2. Odredbom čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona je propisano da prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
6.3. Odredbom čl. 234. st. 4. Obiteljskog zakona je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. U st. 5. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. U st. 6. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. Odredbom st. 7. istoga zakonskog članka je propisano da će se rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odrediti točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.
7. Temeljno načelo koje je utjelovljeno u nacionalno zakonodavstvo (čl. 233. Obiteljskog zakona), a koje izvire iz odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencija) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. i kojom je određeno da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, pa je stoga lišenje poslovne sposobnosti pojedinca jedna izuzetno ozbiljna mjera koja se treba restriktivno tumačiti i donositi samo u onim slučajevima kada se ne može drugim sredstvima postići legitimni cilj – zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.
8. Stoga sud u svakom konkretnom slučaju mora voditi računa je li postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom - pravo na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja - zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.
9. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka od 17. kolovoza 2025., izrađenog po obavljenom pregledu protustranke u Domu Borova gdje je protustranka smještena, te na temelju uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, je utvrđeno da je vještak naveo da se s protustrankom uspostavlja verbalni kontakt koji se otežano održava zbog dizartrije, na upit zna li gdje se nalazi, odgovara „u tuđoj kući“, ne može reći u kojem je mjestu. Zna da je danas subota, ali ne zna koji je mjesec i godina. Ne zna koja je važeća valuta, isto tako ne može reći kolika joj je mirovina. Tvrdi da ima kontakt sa djecom, u stvari kćerka je umrla, a sin je živ, ima svoju obitelj, zna da sin živi u [adresa]. Nije pohađala školu, nepismena. Ne zna niti kako se zove država u kojoj živi. Na većinu pitanja odgovara sa „ne znam“. Na upit, kad bi morala ishoditi osobnu iskaznicu gdje bi išla, pokazuje rukom pravac i govori „ [adresa] i [adresa]. Na trenutke djeluje ljutito i slabo suradljivo. Navodi da „ju unuk dođe služiti kad je na ferijima, bude u kući u [adresa] te svaki dan dolazi ovdje ju služiti, cijepa joj drva, donosi joj vodu itd.“. Navodi kasnije da zna da je u staračkom domu, da može hodati, „ali su ju sin i snaja stavili u kolica, ne zna zašto“. Pokušava joj se objasniti što je to poslovna sposobnost, ali nije u stanju razumjeti. U međuvremenu je hospitalizirana u OB Virovitica na odjelu psihijatrije budući da je znala pokazivati agresivno ponašanje. Bila je pokretna. Po povratku je mirna, usporena uslijed terapije te je zbog toga uglavnom u kolicima.
Uvidom u otpusno pismo s odjela psihijatrije u OB Virovitica: hospitalizirana je na tom odjelu od 1.8. do 12.8.2025. pod dijagnozama: F06.2, F07.9. Primljena je kao hitan slučaj u pogoršanju psihotičnih simptoma u okviru psihoorganskog sindroma uz iskazivanje fizičke agresije prema okolini. Napala je drugu štićenicu doma, udarala ju i gušila, potom je napala i njegovateljicu. Sklona je napuštanju doma, zahtijeva poseban nadzor. Korigirana je terapija, uveden je antipsihotik klozapin nakon čega se smirila, postala je suradljiva.
Somatsko neurološki status: bez znakova neuroloških ispada i lateralizacije. Psihički status: pri svijesti, kontakt se dobro uspostavlja, ali otežano održava, vremenski je i djelomično prostorno dezorijentirana, psihomotorno je usporena, doima se lakše sedirano, ali ipak disforičnog raspoloženja, slabije suradljiva, mišljenje formalno uredno, u sadržaju aktualno bez psihotične produkcije, naglašena je skundarna redukcija kognitivnih funkcija u okviru kroničnog psihoorganskog sindroma, sniženih vitalnih dinamizama, hipobulična, bez uvida je u realitet.
9.1. Mišljenje i zaključak vještaka je da se radi o osobi koja do početka 2025. nije imala znatnijih psihičkih smetnji ili one nisu službeno registrirane. Živjela je sama, sin s obitelji u Irskoj. Imala je poremećene odnose sa susjedima. Početkom veljače u pogoršanju psihičkog stanja primljena je na odjel psihijatrije u [adresa] nakon manifestacije agresivnog i opasnog ponašanja prema okolini. U travnju ove godine smještena je u sadašnji smještaj. Liječi se psihijatrijski pod dijagnozama psihoorganskog poremećaja s psihotičnim manifestacijama. U međuvremenu je ponovno razvila psihotičnu epizodu zbog čega je imala hospitalno liječenje na odjelu psihijatrije u OB Virovitica. Nakon ovog liječenja nije više bilo problema s ponašanjem, međutim, naglašenije je usporena i sedirana, vjerojatno uslijed medikacije. Tijekom aktualnog pregleda s protustrankom se kontakt dobro uspostavlja, ali otežano održava, teže razumljivog, dizartričnog govora, vremenski je i djelomično prostorno dezorijentirana, psihomotorno usporena, doima se lakše sedirano, ali ipak disforičnog raspoloženja, slabije suradljiva, mišljenje formalno uredno, u sadržaju aktualno bez psihotične produkcije, naglašena je sekundarna redukcija kognitivnih funkcija u okviru kroničnog psihoorganskog sindroma, sniženih vitalnih dinamizama, hipobulična, bez uvida je u realitet.
9.1.1. Zbog svega navedenoga mišljenje i zaključak je vještaka da se kod protustranke radi o uznapredovanom psihoorganskom sindromu s povremenim psihotičnim manifestacijama pri čemu pokazuje i agresivno ponašanje, međutim njezino stanje je aktualno takvo da i u ovoj mirnoj fazi ona ne testira realitet. Ovakvo stanje kod protustranke je trajne prirode te uslijed ovog stanja protustranka nije sposobna samostalno štititi svoja prava i interese. Stoga se kod protustranke predlaže lišenje poslovne sposobnosti u odnosu na slijedeće okolnosti: odlučivanje o svim vidovima budućih somatskih i psihijatrijskih liječenja, uključujući sve potrebne dijagnostičko terapijske procedure, hospitalna liječenja, operativne zahvate, invazivne dijagnostičke pretrage itd.; upravljanje svojom pokretnom i nepokretnom imovinom; sklapanje bilo kakvog ugovora ili pravne radnje iz kojih mogu proizaći neki novi odnosi ili obaveze; odlučivanje o osobnim pitanjima kao što je ishodovanje osobnih dokumenata, zastupanje pred javnopravnim tijelima.
Vještak zaključuje da protustranka uslijed težeg i trajnog duševnog poremećaja nije sposobna shvatiti o kakvom se postupku radi, koja je svrha i posljedice ovog postupka te nije sposobna dati izjavu na zapisnik kod suda.
10. Dopisom od 27. kolovoza 2025. nalaz i mišljenje vještaka je dostavljen na očitovanje predlagatelju, protustranci i posebnom skrbniku, a predlagatelj se očitovao na nalaz i mišljenje navodeći da na nalaz i mišljenje nema primjedbi.
10.1. Poseban skrbnik se na nalaz i mišljenje vještaka očitovao podneskom od 16. prosinca 2025. iznoseći da se protivi nalazu i mišljenju vještaka, smatrajući da se trenutna situacija kod protustranke može riješiti izvan instituta lišenja poslovne sposobnosti. Poseban skrbnik je naveo da je protustranci sukladno njezinim sposobnostima pokušano objasniti postupak lišenja poslovne sposobnosti, ulogu posebnog skrbnika te svaki pojedini segment lišenja koji je vještak za nju predložio u svom nalazu i mišljenju. Na upite o njezinom mišljenju za svaki pojedini segment protustranka navodi: „ne znam“. Navodi da ima obiteljsku mirovinu „oko tisuću“, no nije joj jasno plaćanje doma (mirovinom sudjeluje u plaćanju smještaja, a razliku snosi Ministarstvo). Navodi da joj za džeparac kupe djelatnici doma - uglavnom voće i namirnice, ali ne zna koliko ima džeparca. Poseban skrbnik je naveo da je protustranci pokušano objasniti i pojam skrbništva, no stekao se dojam da je to protustranci ostalo nejasno.
Mišljenje je posebnog skrbnika da iz razloga što je protustranka dobrovoljno na smještaju, novcem se upravlja i podmiruju se troškovi smještaja kao i džeparac koji dobiva, u ovom trenutku nema potrebe za lišenjem protustranke poslovne sposobnosti obzirom se sve životno pravne situacije mogu riješiti bez zadiranja i ograničavanja osnovnih ljudskih prava, ujedno ističući da je protustranka unatoč početnim poteškoćama i agresiji, sada na smještaju suradljiva i dobro se prilagodila smještaju u Domu. Redovito uzima terapiju, jedan puta mjesečno odlazi na injekciju.
11. Očitujući se na podnesak posebnog skrbnika, vještak je u podnesku od 22. travnja 2026. naveo da je zatečen stavom posebnog skrbnika tj. stavom da se trenutna situacija može riješiti pravnim mogućnostima izvan instituta lišenja poslovne sposobnosti, iznoseći da i sam poseban skrbnik u svojim iskustvima sa susreta s protustrankom opisuje izraženu kognitivnu disfunkcionalnost protustranke koja ju apsolutno ometa u mogućem svakodnevnom samostalnom funkcioniranju i zaštiti svojih prava i interesa. Potpuno je smetnuto s uma da je protustranka u posljednja 2- 3 mjeseca u dva navrata primana na hitna psihijatrijska liječenja u psihotičnim stanj ima te da je aktualno u koliko tolikom realitetu pod utjecajem terapije. Tim je situacija teža jer je protustranka drugi put hospitalizirana „iz kontroliranih uvjeta što se tiče terapije“; vještak navodi da se može zamisliti kako bi završilo njezino liječenje da ona može o tome samostalno odlučivati. Kod protustranke se radi o težem duševnom poremećaju karakteriziranom izrazitim kognitivnim oštećenjima i nemogućnošću testiranja realiteta u pogoršanjima, a težinu poremećaja i njezinu disfunkcionalnost određu je i premorbidno neobrazovanje, tj. nepismenost. Priroda samog poremećaja je takva da se može očekivati samo dalja progresija kognitivnih oštećenja. Vještak je u svome očitovanju u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja.
11.1. Očitujući se na očitovanje vještaka, poseban skrbnik je podneskom od 3. lipnja 2026. naveo da svatko ima svoju ulogu u sudskom postupku, liječničku i pravničku, te u podnesku nije ulazio u postavljenu dijagnozu stalnog sudskog vještaka koji je prvenstveno pomoćno tijelo suda, niti je išao u sumnju oko postavljanja dijagnoze, iznoseći da je Konvencijskim pravom propisano da osoba sa duševnim smetnjama može funkcionirati i bez instituta lišenja poslovne sposobnosti i skrbništva, uz podršku poslovno sposobnih osoba koje ju okružuju, institucija koje su dužne tome pripomoći , te da smatra da protustranka za sada ima tu podršku i zbrinuta je u svim segmentima važnim za njezino svakodnevno funkcioniranje i bez instituta lišenje poslovne sposobnost. Dodao je da se mora voditi računa da se ovdje radi se o dostojanstvu i pravima svakog čovjeka, a koja su svima neotuđiva i dana rođenjem i njihovo ograničenje mora biti nužno, izuzetno i iznimno opravdano i obrazloženo te biti u korist osobe u odnosu na koju se ograničenje predlaže i tek kada se iscrpe svi ostali mehanizmi drugih institucija, podrške drugih osoba, a usmjerenim kao podrška i pomoć osobi sa duševnom smetnjom, invaliditetom.
11.2. Predlagatelj je podneskom od 24. travnja 2026. naveo da i dalje nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, kao i na očitovanje vještaka, te da predlaže isti u cijelosti prihvatiti i protustranku lišiti poslovne sposobnosti u opsegu kako je to predložio vještak.
12. Obzirom na očitovanje posebnog skrbnika, sud je u smislu čl. 498. st. 3. Obiteljskog zakona 29. srpnja 2026. saslušao protustranku u Domu za odrasle osobe , a na koje ročište nije pristupio poseban skrbnik protustranke, dok je predlagatelj u podnesku od 11. lipnja 2026. naveo da predlaže da se isto održi bez njegove prisutnosti jer ne može pristupiti zbog ranije zakazanih a neodgodivih obveza.
Protustranka je pri saslušanju navela da nije išla u školu, a na upit koliko godina ima odgovorila je da ima 62. Navela je da joj je dobro u domu, da se u domu nalazi od prošle godine. Na upit suda je li imala kad problema sa susjedima, je li ulazila u sukob s njima, navela je da nikad policija nije dolazila kod nje, navodi da je bila gospođa ovdje koja joj je rekla da će joj pomoći koliko može, a što ne može, ne može. Sve lijekove koje joj ovdje daju pije, sve jede što joj daju. Ima mirovinu od 1.800,00 kuna. Muž joj je umro prije dvije godine. Umro je od pića. Ima sina UŠ koji živi u [adresa]. Sin ju zove putem video poziva. Imala je još jedno dijete, curicu, koja je umrla dok je bila mala.
Navela je da sin UŠ ima 32 godine, a na upit koje godine je rođen navela je da je rođen za Božić. Dodala je da je bio u inkubatoru i kćerka je bila u inkubatoru. Unuci se zovu F, Č i C, F ima 17 godina, a C ima 19, Č ima 16 godina. Navela je da ju boli glava nekad, boli ju stomak i ruke, i noge ju bole. Prije je živjela u [adresa], u svojoj kući. Na upit suda dobiva li išta novaca na ruke, ima li išta novaca koje ona sama troši navodi da ima 1.800,00 kuna, a na što sud je pita je li zna da su sada euri, a ne kune protustranka navela je da su sad željezni novci. Na upit suda je li ima „u rukama“ neke novce s kojima raspolaže i s kojima si npr. kupuje u domu kavu, sokove, protustranka navodi da ima u svojim rukama negdje oko 700 – 800 eur. Te novce joj u ruke da poštar.
13. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, zaključak je suda da je potrebno protustranku lišiti poslovne sposobnosti u dijelu kako je to pobliže navedeno u izreci.
14. Sukladno čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona, odluku o prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti donosi sud nakon što je pribavio stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
15. Dakle, stručno mišljenje vještaka ima osobitu dokaznu važnost jer se odnosi upravo na pitanje koje zahtijeva posebno medicinsko znanje – utjecaj zdravstvenog stanja na sposobnost osobe da štiti konkretna prava i interese. U svakom konkretnom slučaju je potrebno ocijeniti u kojoj mjeri postojanje određenog zdravstvenog stanja, konkretno uznapredovanog psihoorganskog sindroma s povremenim psihotičnim manifestacijama, odnosno psihoorganskog poremećaja s psihotičnim manifestacijama utječe na sposobnost protustranke da se brine o vlastitim pravima i interesima. Naime, sukladno čl. 234. Obiteljskog zakona, osoba mora biti lišena poslovne sposobnosti samo u onom dijelu u kojem se nije sposobna brinuti o svojim pravima, potrebama ili interesima.
16. Uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka sa saslušanjem protustranke dana 29. srpnja 2026. od strane suda, ocijenjeno je da valja u cijelosti prihvatiti zaključak i mišljenje vještaka o nemogućnosti protustranke da se brine o svojim pravima, potrebama i interesima, i to u dijelu u kojemu je vještak isto predložio. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio stručno izrađenim, obrazloženim i sukladnim pravilima struke. Vještak zaključak o potrebi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti nije temeljio samo na postojanju medicinske dijagnoze, već je obrazložio utjecaj psihoorganskog poremećaja s psihotičnim ponašanjima na konkretno funkcioniranje protustranke i njezinu sposobnost donošenja odluka.
17. U smislu naprijed navedene zakonske odredbe, odluku o prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti donosi sud koji ocjenjuje jesu li u svakom konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za (djelomično) lišenje poslovne sposobnosti, a pri kojoj ocjeni, stručno mišljenje vještaka ima osobitu dokaznu važnost što se tiče utjecaja zdravstvenog stanja osobe na sposobnost štićenja svojih prava i interesa , pa je u cijelosti prihvaćen nalaz i mišljenje vještaka, kao i očitovanje vještaka na prigovore posebnog skrbnika. Naime, i saslušanjem protustranke je utvrđeno da ista, iako izražava svoju volju, ne razumije osnovne pojmove, da nije u realitetu, a što se manifestiralo u odgovoru na pitanje o vlastitim godinama, kao i godinama sina protustranke, za kojega je protustranka navela da sin ima 32 godine a da njezini unuci po sinu da imaju 19, 17 i 16 godina.
Na pitanje kada je sin rođen, protustranka je odgovorila za Božić, a za sebe je navela da ima 62 godine (a iz rodnog lista za protustranku je utvrđeno da je rođena **.**.1953.). Na pitanje kolika joj je mirovina, protustranka je odgovorila da je oko 1.800,00 kuna, a na pitanje ima li u rukama neke novce s kojima raspolaže dok je u Domu Borova, protustranka je navela da ima u svojim rukama negdje oko 700-800 eura, a koje novce da joj donosi poštar.
Na upit suda, socijalni radnik zaposlen u Domu Borova je odgovorio da u Dom Borova poštar ne dolazi s mirovinom, nikada.
18. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno s činjenicama navedenima u nalazu i mišljenju vještaka, a što proizlazi iz medicinske dokumentacije (dopis NMB Vukovar, Odjel za psihijatriju od 10. veljače 2025. – list 11-12 spisa), a to je da vještak u nalazu iz kolovoza 2025. navodi da je protustranka u posljednja 2-3 mjeseca u dva navrata primana na hitna psihijatrijska liječenja u psihotičnim stanjima te da je aktualno u koliko tolikom realitetu pod utjecajem terapije; tim je situacija teža jer je protustranka drugi put hospitalizirana „iz kontroliranih uvjeta što se tiče terapije“, pa se može zamisliti kako bi završilo njezino liječenje da ona može o tome samostalno odlučivati . Na temelju svega navedenoga, ocijenjeno je da kod protustranke opstoje okolnosti zbog kojih nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima, obzirom da protustranka nije u realitetu u vremenu i prostoru (sudu navodi da njezin sin ima 32 godine, a unuci po sinu da imaju 17, 19 i 16 godina, da ona sama ima 62 godine; sudu navodi da joj mirovinu u Dom Borova donosi poštar, a isti uopće ne dolazi donositi mirovinu kako to iznosi zaposleni socijalni radnik u Domu Borova; vještak utvrđuje da protustranka ne zna koja je važeća valuta, ne može reći kolika joj je mirovina; ne zna niti kako se zove država u kojoj živi), pa uzimajući u obzir utvrđenje vještaka da je priroda samog poremećaja protustranke takva da se može očekivati samo dalja progresija kognitivnih oštećenja, protustranka je lišena poslovne sposobnosti u onim područjima za koja je utvrđeno da zbog svojeg zdravstvenog stanja nije sposobna samostalno zaštititi vlastita prava, potrebe i interese.
19. Iz provedenoga postupka proizlazi da je mjera djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u konkretnom slučaju nužna za postizanje legitimnog cilja jer niti jednom drugom blažom mjerom nije bilo moguće postići taj cilj, time da je sud vodio računa o tomu da je svrha (djelomičnog) lišenja poslovne sposobnosti zaštita dobrobiti osobe, zaštita psihičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja osobe, poštujući načelo nužnosti mjere (najmanje moguće zadiranje u ljudska prava osobe). Iz navedenih je razloga, sukladno čl. 234. Obiteljskog zakona opseg ograničenja određen individualno, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale isprave i dokumente u spisu, te je odlučeno kao u izreci.
Bjelovar, 17. rujna 2026.
Sudac
Martina Kozar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti žalbu. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Predlagatelju
2. Protustranci
3. Posebnom skrbniku
4. Spis
