Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-362/2026-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv pravne osobe Tisak d.o.o. iz Zagreba i njene odgovorne osobe KZ iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.70.st.1.al.11. Zakona o trgovini, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika, dana 15. rujna 2026. g.
p r e s u d i o j e
I. OKRIVLJENI: TISAK plus d.o.o., OIB 32497003047, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: trgovina i usluge, pravna osoba, osoba ovlaštena za zastupanje EZ, prekršajno kažnjavana,
kriva je
što je dana 30. svibnja 2025. god. na dan blagdana u Republici Hrvatskoj, ''Dana državnosti'', u svom prodajnom objektu u Umagu u Trgovačkoj ulici, koji je bio otvoren, obavljala djelatnost trgovine, čime se nije pridržavala odredbe o neradnim blagdanima, kojom je propisano da su prodajni objekti zatvoreni u dane blagdana,
čime je počinila prekršaj iz čl.57.st.3. Zakona o trgovini, zbog čega joj se temeljem odredbe čl.70.st.1.al.11. cit. zakona
izriče
novčana kazna
u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura.
Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Upozorava se okrivljena pravna osoba da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).
Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.
Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljena pravna osoba novčanu kaznu i troškove ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.
Okrivljena pravna osoba je dužna izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.
II. EZ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1992. g., od oca K i majke E, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan, odgovorna osoba u pravnoj osobi, temeljem odredbe čl.182.st.2. Prekršajnog zakona
oslobađa se od optužbe
što bi dana 30. svibnja 2025.god. na dan blagdana u Republici Hrvatskoj, ''Dana državnosti'', u prodajnom objektu u Umagu u Trgovačkoj ulici, koji bi bio otvoren, obavljao djelatnost trgovine, čime se ne bi pridržavao odredbe o neradnim blagdanima, kojom je propisano da su prodajni objekti zatvoreni u dane blagdana,
čime bi počinio prekršaj iz čl.57.st.3. Zakona o trgovini, kažnjivo temeljem odredbe čl.70.st.1.al.11. cit. zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ure Rijeka, Ispostava u Poreču, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, pod brojem 336-02/25-01/6726 od 17. veljače 2026. godine, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su Općinskom Prekršajnom sudu u Zagrebu, od kojeg je zatražena pravna pomoć, dostavili pisanu obranu. U njoj su se pozvali na odredbu čl.57.st.6. Zakona o trgovini, kojom da je propisano kako se odredba čl.57.st.3. Zakona o trgovini, dakle o zabrani rada blagdanom za prodajne objekte, ne primjenjuje između ostalog na prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Zbog toga su istakli kako je gradonačelnik Grada Umaga dana 28. svibnja 2025. god. donio odluku o proglašenju Umaškog svibanjskog sajma, a kojom je određeno da u svrhu promidžbeno-turističkih aktivnosti se dan 30. svibanj 2025. god. proglašava danom Umaškog svibanjskog sajma, koji se održava na području Grada Umaga, čime da je dozvoljena prigodna prodaja u razdoblju od 07,00 do 22,00 sata. Osim toga pozvali su se i na sadržaj odredbe čl.2. Zakona o trgovini kojom se definira prigodna prodaja, te da su okrivljenici sukladno odluci prodavali na navedenom prodajnom mjestu robu koja je izravno služila potrebama posjetitelja sajma i obogatila turističku ponudu grada. Nadalje je navedeno kako okrivljenik u svojstvu predsjednika uprave prvookrivljenika ne može biti odgovornom osobom za počinjenje navedenog prekršaja, jer uprava društva odgovorna za vođenje svih poslovnih aktivnosti u cjelini, te ne obavlja operativne aktivnosti, posebice ne određuje i ne koordinira radno vrijeme pojedinih poslovnica, dok je unutar organizacijske strukture ustanovljena posebna jedinica Sektora maloprodaje unutar koje je sistematizirano radno mjesto – rukovoditelj poslovnice, koji organizira rad poslovnih mjesta i prati i organizira rad zaposlenika, te je ujedno odgovoran za racionalno i učinkovito upravljanje radnim vremenom, stoga da nije moguće utvrditi odgovornost okrivljenika kao predsjednika uprave, dok su u prilog tome priložili izvadak iz Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Nadalje su naveli da ukoliko sud usprkos obrani okrivljenika, utvrdi da su njegovom radnjom ostvareni elementi prekršaja, da bi valjalo uzeti u obzir da se radi o beznačajnom prekršaju, dok se podredno predlaže da ga se oslobodi od kazne, jer da ga već sama osuđujuća presuda i izraženi društveni prijekor pogađaju na način da je njegovo kažnjavanje nepotrebno.
3. U postupku je sud na uvidu imao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja, te izvod iz prekršajne evidencije.
4. Provedenim postupkom i komparacijom izvedenih dokaza u njemu sud je utvrdio da su se u postupanju okrivljene pravne osobe stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa.
5. Prema odredbi čl.57.st.3. Zakona o trgovini, prodajni objekti zatvoreni su u dane blagdana. Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana. Dakle, iznimku od zabrane rada na blagdan može donijeti isključivo Vlada RH, a ne predstavničko tijelo grada ili općine.
6. Odluka Grada Umaga ne predstavlja samu po sebi dovoljnu i valjanu osnovu za dopuštenost rada prodajnog objekta na državni blagdan.
7. Također postoji još jedna iznimka od zabrane rada u neradne dane i to za prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Članak 2. toč.11. definira "prigodnu prodaju" kao prodaju organiziranu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, koja smije trajati najdulje 60 dana godišnje i obuhvaća samo proizvode koji su predmet i svrha manifestacija.
8. Odredba čl.57.st.6. cit. zakona propisuje da se odredbe o radnom vremenu iz stavaka 1. ne primjenjuju na "prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama". No, ta je iznimka namijenjena isključivo prodaji na pokretnim štandovima unutar sajma ili manifestacije, a ne stalnim prodajnim objektima.
9. Obzirom na to da se prekršajni postupak vodi zbog rada prodajnog objekta (stalne trgovine) na blagdan, te kako nije utvrđeno da bi se prodaja vršila na štandu, pozivanje na gradsku odluku o organizaciji ljetnog sajma ne isključuje obvezu zatvaranja prodajnog objekta, osim ako Vlada RH nije donijela posebnu odluku da upravo taj objekt smije raditi na blagdane.
10. Uzimajući sve navedeno u obzir, argument da je poslovanje prodajnog objekta na blagdan opravdano lokalnom odlukom o ljetnom sajmu ne može se prihvatiti. Slijedom toga u postupanju okrivljenika, stekla su se obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega je okrivljena pravna osoba proglašena krivom, kako je to opisano u toč.I. izreke ove presude.
11. Odredba čl.70.st.1.al.11. Zakona o trgovini propisuje da će novčanom kaznom od 660,00 do 39.810,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba. Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi sud je posebno u obzir uzeo dosadašnju nekažnjavanost za ovakva prekršajna djela, pa joj je izrečena novčana kazna u najniže propisanom novčanom iznosu za taj prekršaj, uzimajući u obzir izostanak štetnih posljedica, držeći da se obzirom na sve navedene okolnosti i ovakvom kaznom može postići svrha kažnjavanja, slijedom iznesenog ocijenjeno je kako će se time ispuniti svrha ovog postupka.
12. U odnosu na drugog okrivljenika EZ, označenog kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, sud nije utvrdio da bi isti počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret. Naime, odredba čl.61. stavak 1. Prekršajnog zakona definira odgovornu osobu kao "fizičku osobu koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe."
13. Okrivljenici su dostavili interni akt, odnosno Pravilnik o sistematizaciji kojim je unutar organizacijske strukture ustanovljena posebna jedinica Sektora maloprodaje unutar koje je sistematizirano radno mjesto – rukovoditelj poslovnice, koji organizira rad poslovnih mjesta i prati i organizira rad zaposlenika, te je ujedno odgovoran za racionalno i učinkovito upravljanje radnim vremenom, te nadzire i kontrolira sve potrebne evidencije radnog vremena prodavača, upravlja radnim vremenom prodajne mreže (postavlja radno vrijeme na svakom prodajnom mjestu).
14. Stoga, svojstvo odgovorne osobe proizlazi iz opisa poslova radnog mjesta, internog pravilnika kojim se uređuje djelokrug i podjela rada te sadržaj i razine odgovornosti unutar pravne osobe. Dakle, okrivljena pravna osoba je internim aktom konkretno povjerila odgovornost za određeni segment poslovanja drugoj osobi, pa je u konkretnom slučaju odgovorna osoba ona osoba kojoj je povjereno obavljanje konkretnih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, što je utemeljeno na konkretnom dokumentu. Stoga je sud prihvatio pravilnik o sistematizaciji, jer je opis poslova dovoljno konkretan i specifičan i njime je jasno utvrđeno da je rukovoditelj poslovne jedinice odgovoran za organizaciju rada, odnosno nedvosmisleno je povjerena odgovornost za radno vrijeme poslovnica rukovoditelju poslovnice.
15. Osim toga i sudska praksa u tom smislu, stajališta je da se odgovornost predsjednika uprave ne može protezati na svaki pojedini prekršaj kojeg bi učinio bilo koji od djelatnika, nego mora biti konkretizirana i individualizirana, te nije dovoljno konstatirati da je predsjednik uprave generalno odgovoran za zakonitost poslovanja.
16. Slijedom iznesenog sud na strani KZ, koji je označen kao odgovorna osoba, nije utvrdio odgovornost, zbog čega je oslobođen od optužbe, na način opisan u toč.II. izreke ove presude.
17. Troškovi prekršajnog postupka za b pravnu osobu izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka, dok je EZ oslobođen plaćanja troškova postupka.
U Bujama, dana 17. rujna 2026. godine.
Sutkinja
Sanja Božić Turina
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom sudu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
4. Spis, ovdje.
