REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-503/2026-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Kornelije Adamec, uz sudjelovanje Monike Golub, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika JE, zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3., članka 43. stavka 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) povodom optužnog prijedloga II. Postaje prometne policije Zagreb broj 211-07/26-5/3274, nakon provedene glavne rasprave, 17. rujna 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik: FE, sin J i F, rođen **.**.1985. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, kuhar, nezaposlen, razveden, otac troje malodobne djece, sa prebivalištem u [adresa], boravi u hostelu u Zagrebu, prekršajno osuđivan, kazneno osuđivan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

k r i v  j e

I.1. što je 15. listopada 2025. u 20.57 sati u Zagrebu, upravljao osobnim vozilom registarskih [registarska oznaka] južnim kolnikom Avenije Dubrovnik u smjeru istoka, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima, odnosno bez položenog vozačkog ispita bilo koje kategorije,

čime je počinio prekršaj iz članka 216. stavka 1., kažnjivo po članku 216. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

1.2. što je istom prilikom Zagrebu, upravljao osobnim vozilom registarskih [registarska oznaka] južnim kolnikom Avenije Dubrovnik, srednjom prometnom trakom za ravno u smjeru istoka, a dolaskom do stupa javne rasvjete broj 0070/065, koji se nalazi zapadnije od raskrižja sa Ulicom Viktora Kovačića, započeo je radnju prestrojavanja u lijevu prometnu traku, a da se prije započinjanja navedene radnje nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tome računa o brzini, položaju i smjeru kretanja vozila kojim upravlja, kao ni o položaju drugih sudionika u prometu, zbog čega je stražnjom lijevom bočnom stranom vozila naletio na prednji desni dio osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljala KE, a kretala se istim kolnikom, lijevom prometnom trakom za ravno u smjeru istoka, zadržavajući smjer kretanja, time da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2., kažnjivo po članku 43. stavku 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

I.3. što je istom prilikom upravljao navedenim vozilom, a nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, napustio je mjesto događaja, a da sa drugom sudionicom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je upravljao,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 176. stavku 2., kažnjivo po članku 176. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se na temelju citiranog propisa utvrđuju

za djelo pod točkom I.1. izreke presude novčana kazna od 1.320,00 € (tisuću tristo dvadeset eura),

za djelo pod točkom I.2. izreke presude novčana kazna od 260,00 € (dvjesto šezdeset eura),

za djelo pod točkom I.3. izreke presude novčana kazna od 390,00 € (tristo devedeset eura).

Na temelju članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna od 1.970,00 € (tisuću devetsto sedamdeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 € (pedeset eura) i troškove izrade skice mjesta prometne nesreće u razmjeru od 26,54 € (dvadeset i šest eura i pedeset i četiri centa) u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, priloženom uplatnicom, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, na temelju članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb podnijela je optužni prijedlog pod brojem 211-07/26-5/3274 protiv okrivljenika 11. veljače 2026., zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik FE je u svojoj obrani iskazao da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. 15. listopada 2025. oko 21.00 sat nalazio se u osobnom vozilu kojim je upravljala ženska osoba, koju je te večeri upoznao, a za koju ne zna kako se zove, te su se kretali Avenijom Dubrovnik u smjeru istoka, a u blizini raskrižja s ulicom Viktora Kovačića, ona se sa vozilom neoprezno prestrojavala te je tom prilikom došlo do kontakta sa drugim osobnim vozilom, a nakon tog sudara ona se nije zaustavila već su nastavili vožnju sve do Zapruđa. Kako je bio mrak tada nije primijetio neku znatniju štetu na njezinom vozilu, a tek sljedećeg dana kada su se ponovno našli je na danjem svijetlu vidio da su ipak nastala neka oštećenja na stražnjem lijevom dijelu vozila. Istina je da nema položen vozački ispit bilo koje kategorije i da stoga nije niti mogao upravljati vozilom, a prijateljica koja je upravljala vozilom je prethodno popila nešto alkohola te pretpostavlja da je to bio razlog zašto se nije htjela zaustaviti nakon sudara. Vezano za ovu prometnu nesreću svoj iskaz je dao u PGP Korenica gdje im je opisao ovaj događaj, isto ovako kako je iznio u svojoj obrani.

3. U dokaznom postupku ispitane su svjedokinje KE i NE , na glavnoj raspravi održanoj 17. rujna 2026., bez nazočnosti okrivljenika, čije održavanje je okrivljenik primio na znanje na raspravi održanoj 7. srpnja 2026. te je upozoren da na posljedice nedolaska, kao i na činjenicu da će biti proveden dokazni postupak i u njegovoj odsutnosti.

3.1. Svjedokinja KE je iskazala da se dobro sjećala događaja od 15. listopada 2025. jer je tog dana upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] i kretala se kolnikom Avenije Dubrovnik lijevom prometnom trakom za ravno u smjeru istoka, a dodatno su vozila na tom dijelu kolnika prije raskrižja sa Stonskom ulicom sa lijeve strane i Ulicom Viktora Kovačića sa desne strane usporavala vožnju zbog radova koji su se odvijali na desnoj prometnoj traci za ravno te se promet odvijao samo po srednjoj i lijevoj traci za ravno u smjeru istoka. U jednom trenutku primijetila je osobno vozilo koje se kretalo desno od nje, odnosno srednjom prometnom trakom za ravno da se prestrojava u lijevo i naglo prelazi ispred njezinog vozila, pri čemu se prepriječilo na njezin pravac kretanja i tom prilikom je došlo do prometne nesreće jer je vozač tog vozila prednjom lijevom stranom vozila udario u prednju desenu stranu vozila kojim je ona upravljala. Nakon tog sudara to drugo vozilo se nije zaustavilo već je ubrzalo kretanje u smjeru istoka, a ona je bila uplašena i zbunjena te je skrenula u naselje Središće gdje se zaustavila, izašla iz vozila i vidjela da je vozilo bilo oštećeno u prednjom desnom dijelu i to u području branika, blatobrana, prednjeg desnog kotača te putnog svjetla sa pokazivačem smjera i svjetlom za maglu. Vozilo kojim je upravljala je marke Kia i u njemu se osjeća sigurno, s obzirom na njegovu veličinu, ali u trenutku sudara se vozilo zaljuljalo, te se uplašila, a još više ju je šokirala činjenica da se vozač tog drugog vozila koji je naletio na nju, nije stao već je još brže nastavio vožnju prema istoku. Zapamtila je registarsku oznaku tog vozila te je prilikom očevida djelatnicima policije rekla o kojem vozilu se radi nakon čega su oni nastavili daljnju istragu kako bi se utvrdilo tko je odgovoran za prometnu nesreću. Šteta koja je nastala na vozilu kojim je upravljala a koji je u vlasništvu njezinog supruga, popravljena na teret police osiguranja vlasnika vozila kojim je upravljao vozač koji je prouzročio prometnu nesreću.

3.2. Svjedokinja NE je iskazala da se dobro sjećala događaja od 15. listopada 2025., jer tada prvi put vidjela JE sa kojim je najprije bila u kafiću na Bundeku, a nakon toga se ponudio da upravlja vozilom koji je u vlasništvu njezine sestre, a koje joj je ona povjerila na korištenje. Kako nije poznavala taj dio grada pristala je da on upravlja vozilom jer joj se činio pouzdanim i nije imala nikakvih saznanja da nema vozačku dozvolu. Prilikom vožnje kretali su se kolnikom Avenije Dubrovnik u smjeru Zapruđa. On je upravljao vozilom, a ona se nalazila na mjestu suvozača. Prilikom vožnje je vozio brzo i naglo se prestrojavao iz trake u traku, a u jednom trenutku sam osjetila da je došlo do kontakta, pretpostavljam sa nekim drugim vozilom, u području stražnje lijeve strane vozila, ali FE nije zaustavio vozilo već je nastavio vožnju. Kako je bila u velikom šoku i uopće nije mogla reagirati tako da su se udaljili sa mjesta prometne nesreće. Kada je izašla iz vozila htjela je vidjeti da li je na vozilu nastala neka šteta, no on je stao ispred oštećenog dijela vozila sa lijeve strane tako da je vidjela samo stražnji lijevi kotač i mislila je da na vozilu nije nastala šteta. Međutim, sljedećeg jutra je ponovno došla do vozila i vidjela da je na području lijeve bočne strane vozila bio oštećen i blatobran i branik, dijelom kotač i stražnja lijeva vrata. Kasnije je putem poruka kontaktirala JE i tražila od njega da plati nastalu štetu na vozilu, no to on nije htio učiniti, a osim toga nakon što je policija kontaktirala njezinu sestru kao vlasnicu vozila, koja im je rekla da je svoje vozilo povjerila njoj na korištenje, bila je u policijskoj postaji kako bi dala svoju izjavu. Pozvala je i JE da dođe sa njom u postaju, no on je to odbio. Kako je komunikacija s njim putem poruka postajala sve agresivnija, jer ju je vrijeđao pogrdnim riječima i ustrajao u tome da uopće nije vozio navedeno vozilo, shvatila je da je on manipulator i prekinula je sve kontakte sa njim.

3.3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zapisnik o očevidu prometne nesreće, obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za okrivljenika iz kojeg je vidljivo da je okrivljenik pravomoćno prekršajno osuđivan unazad tri godine, te je razgledao fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće i skicu mjesta prometne nesreće.

4. Sudac nije prihvatio obranu okrivljenika ocijenivši ju neosnovanom i neuvjerljivom, te suprotnu materijalnim dokazima koji se nalaze u spisu i iskazima svjedokinja KE i NE. Naime, okrivljenik je u obrani naveo da nema položen vozački ispit, te da je to razlog zbog čega navedene zgode nije upravljao motornim vozilom, niti je prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom i napustio mjesto prometne nesreće. Međutim, obje svjedokinje i KE i NE su suglasno opisale dinamiku nastanka prometne nesreće, činjenicu da je muška osoba upravljala vozilom, kao i da je isti nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, napustio mjesto prometne nesreće, a da sa drugom sudionicom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je upravljao . Obje svjedokinje su svjedočile vjerno, životno, logično i uvjerljivo, te su detaljno opisale način vožnje okrivljenika, prije i nakon prometne nesreće, a kako svjedokinja KE uopće ne poznaje okrivljenika, dok ga je svjedokinja NE upoznala tog dana, iste ga nemaju razloga neosnovano teretiti, te je sud njihove iskaze smatrao vjerodostojnima.

5. Na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, tj. da je navedene zgode upravljao osobnim vozilom, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima, odnosno bez položenog vozačkog ispita bilo koje kategorije, da je prilikom vožnje prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom, na način da je upravljao osobnim vozilom registarskih [registarska oznaka] južnim kolnikom Avenije Dubrovnik, srednjom prometnom trakom za ravno u smjeru istoka, a dolaskom do stupa javne rasvjete broj 0070/065, koji se nalazi zapadnije od raskrižja sa Ulicom Viktora Kovačića, započeo je radnju prestrojavanja u lijevu prometnu traku, a da se prije započinjanja navedene radnje nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tome računa o brzini, položaju i smjeru kretanja vozila kojim upravlja, kao ni o položaju drugih sudionika u prometu, zbog čega je stražnjom lijevom bočnom stranom vozila naletio na prednji desni dio osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljala KE, a kretala se istim kolnikom, l ijevom prometnom trakom za ravno u smjeru istoka, zadržavajući smjer kretanja , a nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, napustio je mjesto događaja, a da sa drugom sudionicom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je upravljao, te ga je proglasio krivim i utvrdio mu novčane kazne za svaki pojedini prekršaj, koje smatra primjerenima težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, koje kazne je zbrojio te okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni.

6. Prilikom odmjeravanja kazne sudac nije našao olakotnih okolnosti, dok je otegotnom okolnošću smatrao dosadašnju osuđivanost okrivljenika, pa su okrivljeniku utvrđene novčane kazne za djela prekršaja pod točkama I.1. i I.3. izreke presude u minimalnim zakonom propisanim iznosima, jer je za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura, odnosno kazna zatvora u trajanju do 60 dana, a za djelo prekršaja iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u rasponu od 390,00 do 920,00 eura, a za djelo prekršaja pod točkom I.2. izreke presude u zakonom propisanom iznosu, a tako pojedinačno utvrđene novčane kazne je sud zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedino utvrđenih novčanih kazni, smatrajući da će se ukupnom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i okrivljenika ubuduće odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja. Međutim, vodeći računa o visini izrečene ukupne novčane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da mu je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

7. Na temelju u izreci citiranih propisa, s obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obavezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu i izrade skice mjesta prometne nesreće u razmjeru. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, te je visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti, trajanju postupka i imovinskim prilikama okrivljenika, dok je visina troškova izrade skice mjesta prometne nesreće određena prema Rješenju o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine‟ broj 55/11, 100/12, 110/14 i 45/16), a u presudi su iznosi troškova izraženi u eurima sukladno članku 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023.

8. Okrivljeniku sudac nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom. Izricanje ove zaštitne mjere više nije obvezno, pa sud prema članku 58. stavku 1. Prekršajnog zakona zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom primjenjuje fakultativno. U konkretnom slučaju sud smatra, cijeneći sve okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen kao i ponašanje i ličnost okrivljenika, da će se okrivljenik i bez izricanja zaštitne mjere ubuduće kloniti činjenja prometnih prekršaja i da će se izricanjem samo kazne zatvora postići svrha kažnjavanja, uzevši u obzir činjenicu da zaštitna mjera teče od dana izvršnosti presude, a sudu nije poznato kada će okrivljenik položiti vozački ispit i ishoditi vozačku dozvolu, kao i činjenicu da bez položenog vozačkog ispita ne smije upravljati motornim vozilima.

U Zagrebu 16. rujna 2026.

Sudac

Kornelija Adamec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku FE,

2. Tužitelju, II. Postaja prometne policije Zagreb,

3. Pismohrana.