Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Zk-67/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Gašparuš -Horvat, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljica RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Hrvoju Maratoviću, odvjetniku u Zagrebu, Jarunska ulica 35, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljica protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Z-1640/2025 od 10. ožujka 2025., 17. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljica RS i FS kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Z-1640/2025 od 10. ožujka 2025.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Gospiću, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-2482/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljica (točka I. izreke), naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja će se brisati nakon pravomoćnosti tog postupka (točka II. izreke) te je Zemljišnoknjižnom odjelu toga suda naložena provedba navedenog rješenja (točka III. izreke).

2. Protiv tog rješenja predlagateljice su izjavile žalbu zbog bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Podneskom od 31. srpnja 2025. suvlasnica US osporava navode žaliteljica, predlaže odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba je neosnovana.

5. Donošenjem pobijanoga rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama, ''Narodne novine'' broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK).

6. Prvostupanjski je sud odbio prigovor predlagateljica, podnesen protiv rješenja toga suda poslovni broj Z-1510/2022 od 5. travnja 2022., kojim je ispravljeno ranije rješenje Z-5083/2021 od 23. ožujka 2022., kojim je dopušten upis prava vlasništva na temelju ugovora o darovanju od 21. kolovoza 1995. i rješenja o naknadno pronađenoj imovini Općinskog suda u Novom Zagrebu broj O-1755/2016 od 12. svibnja 2021., na način da je na 1. suvlasničkom dijelu, apartmanu I. u prizemlju (E -1) i 2. suvlasničkom dijelu, apartmanu II. u prizemlju (E-2), u suvlasništvu predlagateljica, svake u 1/4 dijela i PS u 1/2 dijela, uknjiženo pravo doživotnog uživanja za korist darovatelja, svakoga u 1/2 dijela. U obrazloženju u bitnome navodi da je predmetnim prijedlogom zatražen i upis prava doživotnog uživanja, kojem prijedlogu je udovoljeno na način da je pobijanim rješenjem upisano kao osobna služnost – pravo uporabe za korist darovatelja, da ZZK, kao ni neki drugi zakon, ne propisuje zabilježbu prava doživotnog uživanja, da ugovor o darovanju ne sadrži pravni temelj u smislu čl. 48. st. 2. ZZK, da je, prema tome, izvršen upis koji nije ni ''postavljen'' te da je zbog toga rješenjem poslovni broj Z-1754/2022 navedeno rješenje preinačeno i uspostavljeno ranije zemljišnoknjižno stanje jer je prigovor predlagatelj ica trebalo odbiti.

7. Prije svega treba reći da je, prema odredbi čl. 116. ZZK, za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu te da je stoga pogrešno i suvišno, prilikom odlučivanja o prigovoru ovdje žaliteljica, pozivanje prvostupanjskoga suda na rješenje poslovni broj Z-1754/2022. No, navedeno nije bilo od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanoga rješenja.

8. Predlagateljice su upis u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari zahtijevale na temelju ugovora o darovanju od 18. kolovoza 1995., kojim su darovatelji svojim kćerima, VS i PS r. R, darovali kuću broj 64, upisanu kao zk. tijelo A-II (dva) sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] (zemljište pod kućom i pašnjak u društvenom vlasništvu), koja se sastoji od jednog dvosobnog stana i pomoćnih prostorija u prizemlju te trosobnog i jednosobnog stana na katu, svakoj u 1/2 dijela, s time da su zadržali pravo doživotnog uživanja na 1/2 dijela darovanih nekretnina, koja predstavlja ''prizemni dio kuće'' (čl. 4. ugovora), a daroprimateljice dopustile upis tog tereta (čl. 6. ugovora).

9. U vrijeme sastavljanja tog ugovora o darovanju, na snazi je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje: ZOVO), koji je odredbom čl. 60. propisivao da se pravo plodouživanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja i pravo stvarnog tereta uređuje zakonom. Iako pravo doživotnog uživanja, kako je navedeno u ugovoru, nije bilo izričito regulirano odredbama ZOVO, sadržajno je odgovaralo osobnoj služnosti – pravu upotrebe, kako je i određeno rješenjem poslovni broj Z-1510/2022 od 5. travnja 2022. Stoga je pravno shvaćanje da u ispravi nedostaje pravni temelj za upis navedenog prava osobne služnosti, prema ocjeni ovoga suda, preusko i pogrešno. Međutim, unatoč tome, o žalbi je trebalo jednako odlučiti.

10. U vrijeme podnošenja predmetnog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] upisana je kč. br. [katastarska čestica], kuća broj 64 i dvorište površine 342 m2 i to:

- 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-1), Apartman I. u prizemlju, južni prostor koji se sastoji od kuhinje s boravkom, dvije sobe, kupaonice, predprostora i lođe u ukupnoj površini od 57,28 m2,

- 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-2), Apartman II. u prizemlju, sjeverni prostor, koji se sastoji od kuhinje s boravkom, jedne sobe, kupaonice, predprostora i balkona, u ukupnoj površini 41,81 m2 i

- 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-3), razizemlje, koje se sastoji od kuhinje, kupaonice, dvije sobe, spremišta, pomoćnih prostora i lođe, u ukupnoj površini od 103,68 m2.

11. Odredbom čl. 59. ZZK propisano je da privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba trebaju, uza sve ono što je propisano tim Zakonom ili posebnim zakonom, između ostaloga sadržavati i točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva (st. 1.a).

11.1. Prema odredbi čl. 117. st. 1. ZZK, sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:

a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu,

b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena,

c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i

d) isprave imaju potreban oblik.

12. Budući da je u ispravi dostavljenoj uz prijedlog – ugovoru o darovanju od 18. kolovoza 1995. – navedeno da darovatelji zadržavaju pravo doživotnog uživanja na 1/2 dijela darovanih nekretnina koja predstavlja ''prizemni dio kuće'' (čl. 4. ugovora), koji opis, prema stanju zemljišne knjige, odgovara 1. i 2. suvlasničkom dijelu (E-1 i E- 2), pravilno je rješenjem poslovni broj Z-1510/2022 od 5. travnja 2022., dopušten upis osobne služnosti – prava uporabe za korist darovatelja, na 1. i 2. suvlasničkom dijelu jer je u tom dijelu takav upis u skladu s ispravom dostavljenom uz prijedlog (čl.

59. st. 1.a i čl. 117. st. 1. ZZK.

13. Stoga je pravilno zemljišnoknjižni sudac postupio i pravilno primijenio materijalno pravo kada je pobijanim rješenjem odbio žalbu predlagateljica kao neosnovanu i potvrdio predmetno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.

14. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK, trebalo je odbiti žalbu predlagateljica kao neosnovanu, potvrditi rješenje suca i naložiti brisanje zabilježbe žalbe (točka I. i II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 17. rujna 2026.

Sudac

Vesna Gašparuš-Horvat