REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-59/2025-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 17. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1963. u Zagrebu i sada pokojnog CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoga **.**.1955. u [adresa], BiH, postojala izvanbračna zajednica do trenutka smrti CN **.**.2024.
Obrazloženje
1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je sa sada pokojnim CN živjela u izvanbračnoj zajednici od 1987. do njegove smrti 29. kolovoza 2024, a u zajednici je rođeno i četvero zajedničke djece (1988., 1992., 1992. i 1995). Kao dokaz priložila je Uvjerenja o prebivalištu, smrtni list, te predložila saslušanje svjedoka PN i JN.
2. Protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) podneskom od 20. lipnja 2025. usprotivio se prijedlogu dok se ne izvedu dokazi. Predložio je da se sasluša netko od krvnih srodnika pokojnog, te netko od susjeda sa zajedničke adrese koji je imao neposredan i kontinuirani kontakt s predlagateljicom. Također, predložio je dostaviti Izvode iz matice rođenih, te Rješenje o nasljeđivanju.
3. Osobnim podneskom od 15. lipnja 2026. predlagateljica je dostavila Rješenje o obustavi ostavinskog postupka, Izvod iz matične knjige rođenih, te Elektronički zapis iz matice rođenih.
4. Na ročištu usmene rasprave održanom 7. rujna 2026. predlagateljica je izjavila da trenutno ne raspolaže sa ispravama o rođenju četvero zajedničke djece, da bi iste dostavila na traženje suda da je znala da je bilo potrebno, te da ih naknadno može dostaviti emailom.
5. Protustranka po punomoćnici ostao je kod odgovora na prijedlog, te predložio da se predlagateljicu pozove da za pokojnog CN dostavi novi izvod iz matice rođenih budući da ovaj koji je dostavljen u spis datira iz 2014. Po provedenom saslušanju svjedoka JN, AN i PN, izjavio je po punomoćnici da nije potrebno saslušavati daljnje svjedoke, te je suglasan da sud donese odluku na temelju stanja spisa po primitku isprava.
6. Osobnim podneskom po okončanju usmene rasprave, predlagateljica je dostavila u spis preslike Rodnih listova za zajedničku djecu TN, KN, ZN i ŠN, te Izvadak iz matice rođenih za pokojnog CN.
7. Izvedeni su dokazi uvidom u Izvatke iz matice rođenih i Uvjerenja o prebivalištu za pok. CN i predlagateljicu, Rješenje o obustavi ostavinskog postupka javnog bilježnika Mirte Marijan kao povjerenice Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj O- 2981/2024 od 31. listopada 2025. iza pok. CN (dalje u tekstu: Rješenje), saslušanjem predlagateljice, te svjedoka JN, AN i PN.
8. Prijedlog je osnovan.
9. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje: ZOMIO) dodatno je propisano da se članom obitelji, u slučaju smrti osiguranika, smatra i izvanbračni drug koji je s korisnikom živo u izvanbračnoj zajednici do smrti osiguranika, najmanje tri godine; status izvanbračnog druga utvrđuje se u izvanparničnom postupku.
10. Iz Uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni imali podudarno zadnje prebivalište na adresi u [adresa] i to od 1997. na dalje, a ranije u Zagrebu, Ulica dr. Milana Rojca od siječnja 1989. do veljače/rujna 1990, a potom i u Zagrebu, Gračansko Dolje/Gračanska cesta 62 od 1990. do 1994.; predlagateljica je i dalje prijavljenog prebivališta na istoj adresi u [adresa].
11. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu u rubrici naknadni upisi i bilješke nalazi se podatak o ranije sklopljenom braku sa ĐN, koji je sklopljen 17. prosinca 1983. a razveden 12. siječnja 1987. Nadalje, uvidom u izvod iz matične knjige rođenih za pokojnog CN se nalazi upis o braku sklopljenim **.**.1955. sa HN, koji je razveden 1. ožujka 1990. Prema tome, oboje su od 1. ožujka 1990. osobe slobodnog bračnog stanja.
12. Uvidom u Rješenje utvrđeno je da je ostavinski postupak iza pok. CN obustavljen zbog pomanjkanja nekretnina/stvarnih prava na nekretninama. U dostavnoj naredbi se kao primatelji Rješenja navode ovdje predlagateljica ČN, te TN, ZN, KN i ČNĐ.
13. Uvidom u Izvatke iz matice rođenih/rodne listove utvrđeno je da su predlagateljica ČN i pokojni CN roditelji četvero zajedničke djece i to TN, rođenog **.**.1988. u [adresa], KN, rođenog **.**.1992. u [adresa], ZN, rođenog **.**.1992. u [adresa] i ŠN sada udane ČNĐ, rođene **.**.1995. u Zagrebu.
14. Predlagateljica je iskazala da je životna zajednica s pokojnim CN započela je u travnju 1987. kada se odselila od svojih roditelja, a on je do tada bio na stanu kao podstanar. Točno je da je pokojni bio u braku sa HN, ali u vrijeme početka zajednice taj brak je postojao samo formalno pravno, a ne i u stvarnosti. Ona je u to vrijeme bila u braku sa ĐN, a taj brak je razveden u siječnju 1987. Pokojni i ona imaju četvero zajedničke djece i to TN koji je rođen **.**.1988., KN koji je rođen **.**.1992., ZN rođenog **.**.1992., te VN koja je rođena **.**.1995. Živi u kući na selu, u kući žive sinovi TN i ZN, KN se odselio, a NN živi u [adresa]; njen sin iz prvog braka Č također živi u kući. Na pitanje iz kojeg razloga nisu sklopili brak izjavila je da se baš proteklih godinu i pol dana pitala i prisjećala kako ju je pokojni znao pitati "hoćemo li se vjenčati", na što je odgovarala "a što bi smo se vjenčavali nakon 20 godina". Pitao je on to i od samog početka, ali kako je imala loše iskustvo s ranijom rastavom (trajala je 2 godine), a i TN se već rodio, smatrala je da to nije tako bitno. Sad vidi da je to ipak trebala učiniti. Njihova prva zajednička adresa da je bila u Rakovom Potoku 112. Tamo su iznajmili stambeni prostor. Ta adresa nije bila upisana jer se podstanare baš i ne prijavljuje redovito. Ukupno su 9 godina bili podstanari, prvo u ulici Opsenice na Črnomercu (ta ulica sada više ne postoji - drugo ime), Gračansko Dolje 62, potom na Trnovčici, Trutina ulica 12, nakon toga u Donjoj Stubici, Podgorska 19 kada su počeli graditi kuću. Kako kuća još nije bila gotova devet mjeseci su živjeli kod kumova na adresi [adresa]. Nakon toga prešli su živjeti u kuću na zadnjoj adresi. U ranijoj fazi naše zajednice u dva, tri navrata se prekidala, ali ne otkako smo u zajedničkoj kući. U zajedničkoj kući su od 1996., a prijavili su se iduće godine nakon kraja školske godine. CN je bolovao od karcinoma pluća koji je otkriven slučajno. Prije toga je imao karcinom epiglotisa zbog čega je morao jesti kašastu hranu nakon operacije. Zadnjih godinu dana stanje je baš bilo loše, hodio je na terapije u bolnicu, vozilom saniteta zbog kisika, a kasnije je dobio kisik doma. Zadnjih 10 dana proveo je u bolnici jer se stanje zakompliciralo. Obdukcija nikad nije učinjena, njena je pretpostavka da mu se jednjak začepio što se je jednom ranije dogodilo. Imao je više kroničnih bolesti, sin ZN je liječnik i on je to vodio. Djeca i ona su organizirali pogreb, bili uz lijes sa pokojnikovom obitelji. CN i ona su gradili kuću, i to prizemlje, njen sin Č je na tom napravio kat, a TN potkrovlje. U konačnici su i CN i ona svoje dijelove prebacili na djecu - ona u petinama, a CN u četvrtinama. Nisu stjecali druge vrijednije imovine. Jako su bliski sa svima od CN obitelji, naviše s C koji je u Rijeci, ali su isto tako i 3-4 puta godišnje išli u Gradišku gdje su sada sve sestre pokojnog. Doduše, jedna od njih radi u Ljubljani pa je vikendom u Gradišci. Znali su otići i u Ljubljanu. Nakon što su njihovi formalni brakovi bili razvedeni nitko od njih nije sklapao brakove.
15. Svjedokinja PN iskazala je da predlagateljicu poznaje praktički od rođenja. Nekih 18 godina u [adresa] su bile jako blizu. Inače se druže i komuniciraju, mjesečno se čuju i vide bar tri puta, a i sa djecom. Pokojnog CN da poznaje praktički od početka, negdje 1986. ili 1987. A sin TN rođen je 1988., imaju još troje zajedničke djece, ZN, KN i ŠN. Predlagateljica da je živjela s CN do njegove smrti, u [adresa], sigurno zadnje 3 godine. Bila je na pogrebu, kao i predlagateljica i zajednička djeca, a i obitelj pokojnoga. On ima brata i tri sestre. Sa svima se upoznala kao i s nekima od njihove djece. Potvrdila je da se na sudskom hodniku kao svjedok nalazi brat pokojnika. Na pitanje kada su uselili u kuću u [adresa] izjavila je da je to bilo 2000-tih ili prije, zna da su kod njih dolazili po fosne. Nije baš dobra s godinama, a godine rođenja TN sjeća se samo zato što je tad rođena njena nećakinja.
16. Svjedokinja JN izjavila je da su njen djed i baka predlagateljice brat i sestra. Inače su susjede, sigurno zadnje 3 godine uoči smrti pokojnog CN. Ne sjeća se točno tko se prije doselio, ali tome ima sigurno preko 20 godina. CN je tada i upoznala. Njihova zajednica postojala je neprekidno od tada pa do njegove smrti. Imaju zajedničku djecu, njih četvero. Sjeća se da se pokojni liječio u bolnici, njegovali su ga i doma, svi, kako je tko stigao, a najviše žena, pri tome misli na predlagateljicu. Sasvim slučajno je saznala da nisu u braku jer je došla neka pošta koja je glasila na prezime ČN pa je pitala predlagateljicu, a ona joj je potvrdila da nisu vjenčani. Na vani su po svemu djelovali kao bračni drugovi.
17. Na koncu, Svjedok AN, brat pokojnog CN, izjavio je da predlagateljicu poznaje tamo negdje od 80-tih. Točno je da je živjela u izvanbračnoj zajednici s njegovim pokojnim bratom CN, sigurno zadnje 3 godine uoči njegove smrti. Imaju četvero zajedničke djece. Brat je bolovao nekih dvije godine. Osobno nije sudjelovao u odlasku na terapije. U tom razdoblju su se češće viđali i družili, čuli se telefonski. Bio je na pogrebu, kao i zajednička djeca i predlagateljica. Ima još tri sestre, koje su upoznate s postojanjem izvanbračne zajednice. Pokojni brat i predlagateljica zajedno su stekli kuću. Znao je da nisu u braku, odnosno da nisu vjenčani.
18. Iskazima svjedoka u bitnome je suglasno potvrđeno postojanje životne zajednice predlagateljice i sada pokojnog CN, koji su prema ranije citiranoj dokumentaciji bili u slobodnom bračnom stanju od 1. ožujka 1990., iako suglasne tvrdnje o početku zajednice govore o 1987. Postojanje zajedničkog života potvrđuje i sadržaj citiranih Uvjerenja o prebivalištu. No, u smislu odredbe čl. 11. ObZ-a samo trajanje zajednice nije od utjecaja na osnovanost prijedloga predlagateljice, jer iz stanja spisa i izloženih dokaza nedvojbeno proizlazi da su isti roditeljima četvero zajedničke djece, rođene u vremenu trajanja zajednice života, koja je prema svim iskazima i prijavi prebivališta trajala do smrti pokojnoga. Stjecanje zajedničke nekretnine govori u prilog zaključku da se radilo o zajednici sa svim elementima životne zajednice izvanbračnih drugova - emotivne, intimne i ekonomske.
19. Time su po izričitoj odredbi čl. 11. ObZ-a ispunjene zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice neoženjenog muškarca i neudane žene. Slijedom navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 17. rujna 2026.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
I. Predlagateljica, ČN, [adresa]
II. Protustranka HZMO, Zagreb, Antuna Mihanovića 3
