Republika Hrvatska

Poslovni broj: POb-145/2026-14

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u pravnoj stvari tužiteljice MNE OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s boravištem u [adresa] koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Smolčić i Ivana Marković Palaić, odvjetnice iz Siska protiv 1. tuženika MN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojeg zastupa punomoćnica Vesna Kalanj, odvjetnica iz [adresa] i 2. tuženika SN, OIB: [osobni identifikacijski broj] , iz [adresa], radi osporavanja i utvrđenja očinstva mlt. SNE OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa posebna skrbnica CNE, OIB: [osobni identifikacijski broj], nakon zaključene glavne rasprave održane 9. rujna 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice, 1. tuženika osobno, punomoćnice 1. tuženika i 2. tuženika osobno, a u odsutnosti posebne skrbnice mlt. djeteta, dana 17. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da 1. tuženik MN, OIB [osobni identifikacijski broj] nije biološki otac mlt. ČNE, OIB [osobni identifikacijski broj] rođenog od majke MNE, OIB [osobni identifikacijski broj], dana 02. svibnja 2026.g. u Zagrebu koje rođenje je upisano u maticu rođenih matičnog područja Gornji Grad- Medveščak za godinu 2026 pod rednim brojem 01729, te se ta činjenica ima upisati u svim javnim knjigama.

II. Utvrđuje se da je biološki otac mlt. ČNE, OIB [osobni identifikacijski broj] rođenog od majke MNE, OIB [osobni identifikacijski broj], dana 02. svibnja 2026.g. u Zagrebu koje rođenje je upisano u maticu rođenih matičnog područja Gornji Grad- Medveščak za godinu 2026 pod rednim brojem 01729, II. tuženik CN, OIB [osobni identifikacijski broj] te se ta činjenica ima upisati u svim javnim knjigama.

III. Nalaže se 1. tuženiku ČN, OIB [osobni identifikacijski broj] da nadoknadi tužiteljici MNE, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 500,00 eura (slovima: petrstoeura) uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od 17. rujna 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica MNE (nastavno: tužiteljica) dana 15. lipnja 2026. podnijela je tužbu radi osporavanja i utvrđenja očinstva protiv 1. tuženika MN (nastavno: 1. tuženik) i 2. tuženika ŽN ( nastavno: 2. tuženik) u kojoj navodi da je sa 1. tuženikom bila u braku koji je pravomoćno razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, P Ob-1396/2024 od dana 21.02.2026. godine, te da je dana 02. svibnja 2026. godine rodila mlt. dijete iz veze s izvanbračnim partnerom, ovdje naznačenim 2. tuženikom, koji je i biološki otac mlt. djeteta, a kao otac mlt. djeteta sukladno presumpciji bračnog očinstva upisan je 1. tuženik. Kako je 1. tuženik odbijao suradnju vezano uz priznanje ovih činjenica izvan sudskog postupka, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se osporava očinstvo 1. tuženika i ujedno utvrđuje očinstvo 2. tuženika. Osim toga predlaže naložiti 1. tuženiku da snosi trošak ovog parničnog postupka jer je isti mogao biti spriječen dolaskom tužiteljice, 1. tuženika i 2. tuženika u Matični ured, a što je 1. tuženik odbio.

2. 1. tuženik i 2. tuženik su u odgovor na tužbu tužiteljice naveli da ne osporavaju činjenice navedene u tužbi , te se nisu protivili da sud donese presudu kako se predlaže u tužbi. Međutim 1. tuženik se protivio zahtjevu tužiteljice da on snosi troškove ovog parničnog postupka, jer tvrdi da mu se tužiteljica ili netko treći nije obratio za davanje suglasnosti u matičnom uredu, te da on nije dao povoda za ovu tužbu. Također potražuje trošak ovog parničnog postupka.

3. Posebna skrbnica mlt. djeteta nije se protivila provođenju dokaznog postupka, te je predložila da se donese presuda kao u tužbi, ukoliko iz dokaznog postupka bude razvidno da je tužbeni zahtjev osnovan, jer je djetetovo Konvencijsko pravo saznanje za njegovo biološko podrijetlo.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Rodni list za mlt. dijete MU Novi Zagreb od 11. lipnja 2026., Presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovne oznake P Ob-1396/2024-36 od 4. veljače 2026., prijepis korespondencije između tužiteljice i 1. tuženika, te su saslušani tužiteljica, 1. tuženik i 2 tuženik.

5. Uvidom u rodni list MU Novi Zagreb od 11. lipnja 2026. vidljivo je da je mlt. dijete rođeno **.**.2026. u Zagrebu, te da je upisano očinstvo 1. tuženika i majčinstvo tužiteljice.

6. Uvidom u Presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovne oznake P Ob-1396/2024-36 od 4. veljače 2026. razvidno je da brak tužiteljice i 1.tuženika razveden tom odlukom, te da je ujedno odlučeno o roditeljskoj skrbi za zajedničku mlt. djecu tužiteljice i 1. tuženika, s tim da je je izrekom određeno da će tužiteljica u odnosu na mlt. djecu ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb vezano uz promjenu prebivališta odnosno boravišta mlt. djece te da za zastupanje mlt. djecu s tim u svezi nije potrebna suglasnost 1. tuženika. Takvu odluku sud je obrazložio jer je utvrdio da između tih roditelja visokokonfliktne odnose, narušenu komunikaciju i nemogućnost postizanja dogovora vezano uz djecu te da je izvjesno da otac neće dati suglasnost za promjenu prebivališta mlt. djece jer se tome izričito protivi. Također je vidljivo da je tijekom te parnice donesena samo privremena mjera temeljem sporazuma roditelja u pogledu uzdržavanja, no ne i u pogledu sadržaja roditeljske skrbi.

7. Tužiteljica je u svom iskazu na sudu u bitnome potvrdila činjenice navedene u tužbi, te je nadodala da od veljače 2026. živi u životnoj zajednici sa 2. tuženikom, da je do začeća došlo u kolovozu 2025. i da je održavala intimne odnose isključivo sa 2. tuženikom. Dijete se rodilo u toj obiteljskoj zajednici te i danas žive u istoj zajedno s mlt. djetetom . Kako se mlt. dijete rodilo 300 dana od razvoda braka ona i 2. tuženik pristupili u matični ured da bi prijavili rođenje djeteta, ali i radi upisa očinstva, međutim, rečeno im je da mora pristupiti i 1. tuženik, kao bivši suprug. Međutim on je to odbio, te se nije odazvao unatoč pozivu iz ureda matičara kao i njenih obrazloženih poruka i poziva.

8. 1.tuženik je u bitnome izjavio da potvrđuje sve činjenice iz iskaza tužiteljice vezano uz prestanak njihove životne, bračne i intimne zajednice. Naveo je da je sa tužiteljicom u otežanoj i problematičnoj komunikaciji vezano uz zajedničku djecu koja su rođena tijekom trajanja našeg braka, a posebno i u pogledu izvršavanja privremene mjere koja je donesena u parnici u kojoj se odlučivalo o roditeljskoj skrbi, te da je vezano uz to od tužiteljice dobivao upute vezano uz prijavu boravišta zajedničke djece. Tvrdi da poruku tužiteljice o tome da treba doći u Matični ured nije primio, da je ostale njene poruke radi dolaska u Matični ured radi izjave o očinstvu tumačio samo vezano uz prijavu boravišta zajedničke djece, te da od HZSR niti od Matičnog ureda nije zaprimio poziv na očitovanje za izjašnjenje o očinstvu. Priznao je da je bio upoznat sa činjenicom da je tužiteljica trudna kada je bila u 6 mjesecu trudnoće.

9. 2. tuženik je u svom stranačkom iskazu potvrdio sve činjenice koje je u svom iskazu rekla tužiteljica, te je nadodao da je osobno predložio kao praktično da 1. tuženika odvezu i vrate nazad da se sve obavi u Matičnom uredu.

10. Iz korespondencija između tužiteljice i 1. tuženika razvidno je da je tužiteljica pozivala 1. tuženika da dođe u Matični ured radi davanja izjave.

11. Između stranka nisu bile sporne činjenice navedene u tužbi radi osporavanja i utvrđenja očinstva, kao niti da tužiteljica i 2. tuženik i sada žive u obiteljskoj zajednici zajedno sa mlt. djetetom vezano uz koje se vodi ovaj postupak.

12. Iz toga razloga nije se provodio daljnji dokazni postupak odnosno vještačenje DNA analizom ili izvješće i mišljenje i prijedlog od nadležnog HZSR o pitanju sa kojim roditeljem bi mlt. dijete trebalo stanovati i druga pitanja kao niti o uzdržavanju djeteta.

13. Analizirajući svaki dokaz posebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

14. U članku 60. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19,47/20,49/23, 156/23 nastavno: Obz) određeno je na koje sve načine se utvrđuje očinstvo. Tako je navedeno da se očinstvo može utvrditi presumpcijom bračnog očinstva, priznanjem, ili sudskom odlukom.

15. Naime, članak 61. ObZ-a propisuje da se djetetovim ocem smatra majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka. Kao iznimka od ovog, u odredbi članka 61. a. stavak 1. Obz-a predviđeno je da muškarac koji se smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom, može uz pristanak majke i majčina muža priznati dijete do upisa djeteta u maticu rođenih. Pri tom je propisano da se na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog zakona o priznanju očinstva (članak 62. do članak 69. Obz-a).

16. Međutim, kako nije došlo do upisa očinstva priznanjem primjenom članka 61. a. stavak 1. Obz-a, u konkretnom slučaju očinstvo mlt. djeteta upisano je temeljem presumpcije bračnog očinstva.

17. Ipak, dopušteno je osporavanje očinstva koje je upisano temeljem presumpcije, pa je tako u članku 79. stavak 1. točka 1. i 3. ObZ-a, propisano da pravo na tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti majka djeteta, što je ovdje slučaj.

18. Tužba radi osporavanja i utvrđenja očinstva u ovoj pravnoj stvari podnesena je 15. lipnja 2026. pa kako je utvrđeno da je mlt. dijete rođeno **.**.2026. tužba je podnesena pravovremeno u rokovima koji su propisani odredbom članka 384. stavak 1. Obz-a ( do 18. godine života djeteta) i odredbom članka 404. ObZ-a ( u roku od šest mjeseci od rođenja djeteta).

19. Dakle, na temelju nesporno utvrđenih činjenica, te gore nabrojanih materijalnih dokaza, sud je utvrdio da je mlt. dijete začeto u intimnoj vezi između tužiteljice i 2. tuženika u periodu od 300 dana od prestanka braka između tužiteljice i 1. tuženika, te je utvrđeno da su 2. tuženik i tužiteljica zasnovali intimnu zajednicu nakon što je tužiteljica napustila 1. tuženika, te nije imala intimne odnose s drugim muškarcima, osim s 2. tuženikom s kojim je živjela u vrijeme začeća djeteta. Također je utvrđeno temeljem iskaza 1. tuženika da je znao od šestog mjeseca trudnoće da tužiteljica očekuje rođenje djeteta kojeg on nije biološki otac.

20. Prema rezultatima dokaznog postupka vidljivo je da je očinstvo mlt. djeteta upisano temeljem presumpcije bračnog očinstva, iako je prije upisa mlt. djeteta u matične knjige 1. tuženik bio pozvan dati izjavu o pristanku na priznanje 2. tuženika koji sebe smatra ocem. Pri tom nije prihvaćena tvrdnja 1. tuženika da nije znao da ga tužiteljica poziva na davanje iste, već da se to odnosilo na problematiku oko prijave adrese zajedničke mlt. djece koju ima s tužiteljicom, jer je presudom koja je donesena 4. veljače 2026. tužiteljici omogućeno ostvarivanje djelomično samostalne roditeljske skrbi u dijelu odlučivanja o promjeni prebivališta i boravišta mlt. djece, koja je bila poznata 1. tuženiku u vrijeme rođenja mlt. djeteta tužiteljice 2. svibnja 2026. Osim toga, suglasnost za promjenu prebivališta i boravišta daje se u policijskoj upravi a ne u matičnom uredu, pa takva tvrdanja 1. tuženika dodatno neuvjerljiva.

21. Slijedom svega, unatoč otporu 1. tuženika da da izjavu pred matičnim uredom, sada je u ovom sudskom postupku nedvojbeno dokazano da je tužiteljica, u vrijeme rođenja mlt. djeteta bila u braku s 1. tuženikom, pa kako je dokazano da isti nije njezin biološki otac, uspješno je osporeno očinstvo 1. tuženika upisano temeljem presumpcije. Zbog toga je donesena odluka kao u točki I izreke ove presude.

22. Nadalje, sud je nedvojbeno utvrdio da je 2. tuženik biološki otac mlt. djeteta, jer je dokazano da je mlt. dijete začeto u intimnoj vezi između tužiteljice i 2. tuženika, slijedom čega je sud donio odluku kao u točki II izreke ove presude.

23. Valja nadalje reći da je u provedbi ovog postupka utvrđeno i to da mlt. dijete živi u obiteljskoj zajednici sa majkom i biološkim ocem, znači tužiteljicom i 2. tuženikom, pa su to okolnosti na temelju kojih je sud zaključio da nije potrebno po službenoj dužnosti odlučivati o pitanju roditeljske skrbi i uzdržavanju mlt. djeteta kako je to propisano člankom 413. stavak 1. točka 2. Obz-a.

24. U pogledu troškova ovog postupka sud odlučuje primjenom članka 366. stavak 1. Obz-a. Uzimajući u obzir da je 1. tuženik mogao i morao znati da je tužiteljica rodila dijete kojeg on nije biološki otac, te da se sudski postupak mogao izbjeći dolaskom tužiteljice, 1. tuženika i 2. tuženika u matični ured prije upisa bračnog očinstva, bez obzira na narušene odnose tužiteljice i 1. tuženika, 1. tuženik je uzrokovao vođenje ovog postupka, pa zato sud donio odluku kojom nalaže 1. tuženiku plaćanje parničnog troška. Visina troška odmjerena je primjenom Tar. broja 7. točka 3. i Tar. boja 46. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine 138/2023 ) odnosno iznosa od 400,00 eura na ime zastupanja tužiteljice po odvjetniku i pripadajući PDV na taj iznos.

25. Slijedom svega navedenog donesena odluka kao u izreci.

U Sisku 17. rujna 2026.

Sutkinja

Nataša Ljuba-Čobanov

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove presude.

Dostaviti:

1. tužiteljica po pun.

2. posebna skrbnica

3. 1. tuženiku po pun.

4. 2. tuženiku

5. Matični ured – nakon pravomoćnosti