Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1-21/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Meliti Šmentanec - Klarić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Senki Zuber Šanjek, odvjetnici u Varaždinu, protiv protustranke FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 17. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – čkbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 610 m2, kuća, [adresa] sa 183 m2, gospodarska zgrada sa 28 m2, koja je suvlasništvo predlagatelja GC, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela i protustranke FC, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela i to civilnom diobom, odnosno prodajom navedene nekretnine na javnoj dražbi i diobom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka, odnosno predlagatelja u ½ dijela i protustranke u ½ dijela.

II. Protustranka FC dužna je predlagatelju GC nadoknaditi troškove postupka u iznosu od 409,69 EUR, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je ovome sudu podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Naveo je da je suvlasnik s protustrankom svaki u ½ dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] [adresa], koja se sastoji od dvorišta površine 610 m2, kuće, [adresa] i gospodarske zgrade površine 28 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da mu je u zemljišnim knjigama upisana stara adresa [adresa], a da je ispravna [adresa]. Naveo je da se u naravi radi o kući, dvorištu i garaži na adresi protustranke. Kuća se sastoji od prizemlja, tavana i podruma te ima jedan ulaz i unutarnje spremište, te je otprilike dimenzija 11 x 15 m. Naveo je da protustranka živi u predmetnoj nekretnini od razvoda braka presudom Općinskog suda u Varaždinu broj P-1164/00-10 od 11.10.2000., te ne koristi navedenu nekretninu niti mu protustranka plaća najamninu za njezino korištenje i stanovanje već više od 20 godina. Tvrdi da protustranka predmetnu nekretninu koristi samostalno bez ikakvog dogovora s predlagateljem kao suvlasnikom u ½ dijela, a što je suprotno čl.39.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) koji propisuje da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Naveo je da mu je navedena suvlasnička zajednica je tegobna, jer protustranka sama koristi opisanu nekretninu prema svojim potrebama, a budući da je fizička dioba predmetne nekretnine nemoguća, temeljem čl.47.-50. ZV-a predložio je sud da nakon provedenog postupka razvrgne suvlasničku zajednicu na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, prodajom na javnoj dražbi i podjelom kupovnine u skladu s postojećim suvlasničkim omjerima.

2. Protustranci je prijedlog dostavljen putem e-oglasne ploče suda, odnosno sukladno čl. 142. Zakona o parničnom postupku, koji se podredno primjenjuje sukladno čl.21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 45/34 i Narodne novine 73/91), a koji se primjenjuje sukladno čl.119. Zakona o izvanparničnom postupku (NN broj 53/23), s obzirom da višekratno nije uspjela dostava protustranici na adresu navedenu u prijedlogu, koja je istovjetna adresi protustranke prema podacima Jedinstvenog registra osoba RH (MUP), a također nije uspjela ni dostava putem sudskog dostavljača ovoga suda iz čije napomene proizlazi da je dostava protustranci FC pokušavana više puta, da je kuća zatvorena, te da je ostavljena pisana obavijest te da je dostava ponovno pokušana 19. svibnja 2023., da je kuća zatvorena, a da po izjavi susjeda FC rijetko navraća na adresu [adresa]. Tijekom postupka predlagatelj je izjavljivao da protustranka FC živi na adresi [adresa], te da je nekretnina u kojoj živi predmet ovog postupka i on je predložio da se dostava izvrši putem e- oglasne ploče suda. Isticao je da je protustranka bila u kontaktu s njim vezano za prodaju predmetne nekretnine izvansudskim putem te da je u tom razgovoru protustranka FC izjavila da će izbjegavati postupak razvrgnuća na svaki mogući način. Predlagatelj je predložio da se održi uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke radi utvrđenja je li moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima stranaka upisanih u zemljišne knjige i procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine.

3.Uviđaj na licu mjesta je održan 17. svibnja 2024. Na isti nije pristupila protustranka, za koju je dostava poziva izvršena putem e-oglasne ploče suda, a također protustranka nije zatečena na licu mjesta. Predlagatelj je ušao u dvorište predmetne nekretnine i naveo da nema ključ od nekretnine. Predložio je da vještakinja građevinske struke pregledom izvana i na temelju dostavljene građevinske dozvole i tlocrta predmetne nekretnine za koje se tvrdi da odgovara stanju kuće sagrađene na predmetnoj nekretnini izradi nalaz i mišljenje u kojem će se očitovati je li moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima stranaka upisanim u zemljišne knjige, te da se očituje o tržišnoj vrijednosti predmetne nekretnine. Utvrđeno je da ograda predmetne nekretnine nije bila zaključana sa kolnog ulaza pa je vještakinja u prisutnosti predlagatelja i njegovog punomoćnika pregledala dvorište i objekte sagrađene na predmetnoj nekretnini izvana i garažu iznutra, s obzirom da ista nije bila zaključana. Stalna sudska vještakinja građevinske struke Martina Cesar Kelemen je izjavila da je na temelju dostavljene građevinske dozvole i tlocrta kao izvoda iz projektne dokumentacije utvrdila da tlocrtno (vanjske mjere) kuća odgovara nacrtu. Za garažu nije dostavljen projekt. Izjavila je da će stanje nekretnine, odnosno kuće biti utvrđeno na temelju navoda predlagatelja, s obzirom da nije bilo moguće ući u kuću. Vanjsko stanje nekretnine utvrđeno je na temelju vizualnog pregleda. Nekretnina je fotografirana izvana. Vještakinji je naloženo da se očituje na okolnost mogućnosti geometrijske diobe predmetne nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima stranaka i tržišne vrijednosti predmetne nekretnine.

4., Stalna sudska vještakinja Martina Cesar-Kelemen je u nalazu i mišljenju navela da je procjena predmetne nekretnine izvršena na temelju uvida u dostavljenu dokumentaciju (projektno tehnička dokumentacija kuće) i vanjskog pregleda, s obzirom da prilikom očevida sudskoj komisiji nije omogućen ulazak u kuću i detaljan pregled. Navela je da je kao dan vrednovanja nekretnine određen 1. lipnja 2024. koji je isti kao i dan kakvoće (stanja) nekretnine koje je mjerodavno za procjenu. Navela je da je prilikom izrade procjembenog elaborata korištena isključivo poredbena metoda za procjenu vrijednosti nekretnine, a sve u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) i Pravilnikom o procjeni nekretnina (NN 105/15). Procjenu nekretnine je izvršila u skladu s pribavljenom zbirkom kupoprodajnih cijena iz aplikacije eNekretnine Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja https://nekretnine.mgipu.hr/, a budući da ne postoji uređena baza podataka sa vrijednostima i koeficijentima koje propisuje Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina, te je za vrijednosti koeficijenta za prilagodbu, koristila poznate tržišne pokazatelje. U nalazu i mišljenju navela je da je nekretnina upisana u izvadak iz BZP-a zemljišne knjige Općinskog suda u Varaždinu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] površine 821 m2 (dvorište površine 610 m2, kuća [adresa] površine 183 m2 i gospodarska zgrada površine 28 m2), koja se nalazi u gradu [adresa], da je nekretnina u naravi obiteljska stambena kuća, garaža i dvorište, da je lokacijski nekretnina dobro pozicionirana s obzirom na prometnu dostupnost i da lokaciju karakterizira mala izloženost utjecajima zagađenosti i buke. Prema Generalnom urbanističkom planu grada [adresa] (“Službeni vjesnik Grada Varaždina” br. 01/07., 06/08., 3/12., 7/16., 5/19., 7/19. – pročišćeni tekst i 9/22.), parcela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se nalazi unutar zone stambene namjene (S). Stanje upisano u zemljišniku i katastru je usklađeno sa stanjem u naravi. U izvatku iz BZP-a zemljišne knjige Općinskog suda u Varaždinu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], nema upisane zabilježbe da je za kuću i gospodarsku zgradu koje su izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] priložen akt za uporabu. Akt za uporabu kuće i gospodarske zgrade nisu dani na uvid. U nalazu i mišljenju stalna sudska vještakinja je navela da joj je na uvid dan akt za izgradnju kuće i to Građevinska dozvola broj: [broj dozvole] u [adresa] od 10.11.1983.g. kojom se dozvoljava izgradnja prizemne stambene zgrade na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok akt za izgradnju gospodarske zgrade nije dan na uvid. Površina predmetne obiteljske stambene kuće je utvrđena uvidom u dostavljenu projektno tehničku dokumentaciju koja je sastavni dio građevinske dozvole. Pristup procjenjivanoj nekretnini moguć je neposredno sa ulice. Stalna sudska vještakinja navela je da je mišljenja kako nije moguće izvršiti geometrijsku diobu predmetne nekretnine na zasebne funkcionalne dijelove prema suvlasničkim omjerima i stanju suvlasništva upisanom u zemljišnim knjigama. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Varaždinu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] površine 821 m2 (dvorište površine 610 m2, kuća [adresa] površine 183 m2 i gospodarska zgrada površine 28 m2), u [adresa] u stanju zatečenom prilikom očevida 236.000,00 €. Navela je da je navedena tržišna vrijednost nekretnine procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile. Iskazana tržišna vrijednost predstavlja osnovicu za izračun PDV-a i ostalih poreza.

5. Predlagatelj je na ročištu održanom 8. studenoga 2024. naveo da drži da su ispunjeni uvjeti za održavanje ročišta i da protustranka nikad neće doći na ročište. Jasno mu je da nije moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine i predložio je da se izvrši civilna dioba. Nije imao primjedbi ni prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. Zatražio je trošak u visini sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje u iznosu od 199,10 EUR puta dva i trošak izlaska sudske komisije i vještaka u iznosu od 449,48 EUR. Stalna sudska vještakinja Martina Cesar-Kelemen je usmeno obrazložila nalaz i mišljenje koji je izradila izradila u pisanom obliku. Protustranci je nalaz i mišljenje vještakinje dostavljen putem e-oglasne ploče suda, uz napomenu da je dostava 5 puta pokušavana na adresu protustranke navedenu u prijedlogu, koja je istovjetna adresi protustranke prema podacima Jedinstvenog registra osoba RH (MUP).

6. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Martine Cesar-Kelemen u pravcu da, s obzirom na suvlasničke dijelove u kojima su predlagatelj i protustranka (1/2 dijela) upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama na čkbr. [katastarska čestica] te obzirom na u naravi zatečeno stanje nekretnine, nije moguće izvršiti geometrijsku diobu na zasebne funkcionalne dijelove odnosno samostalne uporabne cjeline prema suvlasničkim omjerima i stanju suvlasništva upisanom u zemljišnim knjigama.

7. Dakle, u konkretnom slučaju, a na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Martine Cesar-Kelemen je utvrđeno da nije moguće izvršiti geometrijsku diobu predmetne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] na zasebne funkcionalne dijelove prema suvlasničkim omjerima i stanju suvlasništva upisanom u zemljišnim knjigama. Slijedom navedenoga, sud je, s obzirom da geometrijska dioba predmetne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije moguća, na temelju čl.50.st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), odlučio da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka (civilno razvrgnuće). Naime, prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u pravom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Između stranaka nema sporazuma o načinu razvrgnuća, a obzirom da se radi o nekretnini koju nije moguće podijeliti geometrijski, na konkretni slučaj treba primijeniti odredbu čl. 50. st. 4. citiranog Zakona. Sukladno odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlagatelj kao suvlasnik predmetne nekretnine ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, a sukladno odredbi čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlagatelj kao suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. Stoga, je prema stajalištu suda valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

8. Odlučujući o troškovima postupka, sud je imao u vidu odredbu čl.54. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te podredno pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., a prema odredbama paragrafa 21. tog Zakona, s obzirom da je predlagatelj još 16.2.2023. podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama Odredbom čl. 54. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije. U konkretnom slučaju predlagatelj i protustranka imaju 1/2 dijela predmetne nekretnine i nisu se sporazumjeli drukčije o snašanju troškova predmetnog postupka. Na postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina primjenjuju se i pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, koja se primjenjuju na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (NN 73/91), s obzirom na sadržaj odredbe čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ( NN broj 59/23). Kod odlučivanja o troškovima postupka valjalo je primijeniti pravno pravilo iz paragrafa 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja. Dakle, razmatrajući zahtjev predlagatelja za naknadom troškova postupka sud je ocijenio osnovanim njegov zahtjev za naknadom troška plaćene sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 199,10 EUR, te troška sudske pristojbe na odluku suda u zatraženom iznosu od 199,10 EUR, kao i za naknadom troškova uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje stalne sudske vještakinje građevinske struke u iznosu od 421,18 EUR, dok će se višak uplaćenog predujma vratiti predlagatelju. Trošak zastupanja predlagatelja pada na njegov teret. Slijedom navedenoga, s obzirom da suvlasnički dio predlagatelja iznosi 1/2 dijela i protustranke 1/2 dijela i stranke se nisu sporazumjele drukčije o snašanju troškova predmetnog postupka, valjalo je naložiti protustranci da predlagatelju naknadi 1/2 dijela nužnih troškova koji se odnose na te trošak sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje i troška uviđaja na licu mjesta u ukupnom iznosu od 819,37 EUR, odnosno valjalo je protustranci naložiti da predlagatelju naknadi nužne troškove postupka u iznosu od 409,69 EUR. Stoga je valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

.

U Varaždinu 17. rujna 2026.

Sutkinja

Melita Šmentanec-Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u 3 primjerka, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a. st. 5. ZPP-a, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1.Predlagatelju po punomoćnici Senki Zuber Šanjek, odvjetnici u Varaždinu

2. Protustranci FC, [adresa]