Poslovni broj Ovr-920/2026-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnice osiguranja PFF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Gluić Ninčević odvjetničko društvo d.o.o. Zadar, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 17. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnice osiguranja koji glasi:

„Usvaja se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine te se određuje

p r i v r e m e n a  m j e r a

tako što se nalaže banci Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, MBS: [matični broj subjekta] da protivniku osiguranja, PFF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 eura (tristo trideset pet tisuća eura) sa računa Protivnika osiguranja otvorenih u toj banci.

Predlagatelj osiguranja je dužan podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere u roku 30 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

Nalaže se da se Protivnika osiguranja obavijesti o određivanju privremene mjere tek nakon izdavanja naloga Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, MBS: [matični broj subjekta] da Protivniku osiguranja uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 eura (tristo trideset pet tisuća eura) te provođenja navedenog naloga, zbog opasnosti da će Protivnik osiguranja osujetiti svrhu određivanja privremene mjere raspolaganjem navedenim iznosom prije njezine pravomoćnosti.“

II. Odbija se kao neosnovan podredni prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnice osiguranja koji glasi: „Usvaja se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine te se određuje

p r i v r e m e n a  m j e r a

tako što se nalaže banci Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, MBS: [matični broj subjekta] da protivniku osiguranja, PFF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 eura (tristo trideset pet tisuća eura) sa računa Novele Škulić- PFF otvoreog kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN: [broj bankovnog računa]. Predlagatelj osiguranja je dužan podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere u roku 30 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.“

III. Nalaže se predlagatelju osiguranja da protivnici osiguranja po osnovi naknade troškova ovog postupka osiguranja isplati iznos od 250,00 Eura u roku od 8 dana dok se za više traženi iznos u visini od 18.650,00 Eura zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja PF (dalje: predlagatelj osiguranja) sudu 5. svibnja 2025. podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnice osiguranja PFF (dalje: protivnica osiguranja) u kojem navodi da su on i protivnica osiguranja bili suvlasnici nekretnine, svaki po ½ dijela, oznake čest. 9461, opisane kao zgrada i dvor površine 295 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina da je bila predmet kupoprodajnog ugovora poslovni broj OV- 2405/2025 sklopljenog u [adresa] 5. ožujka 2025., pri čemu su prodavatelji nekretnine bili on i protivnica osiguranja. U članku 1. Ugovora da se navodi da je svaki od prodavatelja vlasnik i posjednik nekretnine za ½ dijela dok u članku 2. Ugovora stoji kako prodavatelji za cijelo prodaju, a kupci svaki za ½ dijela kupuju nekretninu. U članku 3.2. Ugovora da stoji da ugovorne strane suglasno navode kako će kupci ukupan iznos kupoprodajne cijene isplatiti prodavateljima uplatom na račun prodavateljice PFF otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d. IBAN: [broj bankovnog računa]. Dakle, u Ugovoru da je jasno navedeno da kupoprodajna cijena pripada prodavateljima, a ne samo ovdje protivnici osiguranja, pri čemu je određeno da će kupci svoju obvezu ispuniti tako da prodavateljima isplate kupoprodajnu cijenu (na račun koji je otvoren na ime ovdje protivnice osiguranja). U čl. 4.1. Ugovora da je navedeno kako će kupci odmah nakon sklapanja Ugovora najkasnije u roku 3 radna dana zasnovati javnobilježnički polog novca kod javnog bilježnika u [adresa] Alkice Kolega Zubčić te iznos kupoprodajne cijene iz članka 3.1. Ugovora uplatiti na depozitni račun javnog bilježnika. U članku 4.2. Ugovora da je navedeno kako će kupoprodajna cijena biti isplaćena najkasnije u roku od 1 (jedan) mjesec od dana zasnivanja javnobilježničkog pologa. S obzirom na to da je Ugovor o kupoprodaji ovjeren pod poslovnim brojem OV-2405/2025 dana 5. ožujka 2025., a tabularna izjava ovjerena pod poslovnim brojem OV-2409/2025 6. ožujka 2025. te su Kupci upisani u zemljišne knjige kao vlasnici 10. ožujka 2025., rok za isplatu kupoprodajne cijene na račun da je najkasnije mogao biti 6. travnja 2025. Dakle, Ugovor da je u cijelosti izvršen, a krajnji rok za isplatu kupoprodajne cijene na račun da je mogao biti najkasnije 6. travnja 2025. Stoga da je iznos od 670.000,00 Eura na ime kupoprodajne cijene bez sumnje davno uplaćen na račun ovdje protivnice osiguranja. Unatoč tome, do dana pisanja ovog prijedloga za određivanje privremene mjere protivnica da nije predlagatelju osiguranja predala odnosno isplatila dio kupoprodajne cijene koja mu pripada, iznos od 335.000,00 Eura. U svakom slučaju, predlagatelj ističe da je predmetna nekretnina dio bračne stečevine, zbog čega da bi polov ica kupoprodajne cijene pripala predlagatelju osiguranja i prema odredbama Obiteljskog zakona, bez obzira na predmetni Ugovor. Stoga da je nesporno da predlagatelj osiguranja prema protivnici osiguranja ima novčanu tražbinu u iznosu od 335.000,00 Eura. Predlagatelj osiguranja dalje navodi kako su odnosi između njega i protivnice osiguranja bitno narušeni te da je protivnica osiguranja već pokrenula jedan sudski postupak tužbom protiv predlagatelja osiguranja. Dodatno da se protivnica osiguranja već oglušila na nekoliko zahtjeva predlagatelja osiguranja za mirnim ispunjenjem tražbine, od čega je zadnji poslan 27. listopada 2025. Zbog bitno narušenih osobnih odnosa i neriješenih imovinskopravnih odnosa između predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja, da postoji opasnost da će bez mjere osiguranja protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Slijedom navedenog predlagatelj predlaže da sud odredi privremenu mjeru kojom će naložiti banci Raiffeisenbank Austria d.d. da protivnici osiguranja i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 Eura sa svih računa protivnice osiguranja otvorenih u toj banci, uz trajanje te privremene mjere do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi predlagatelja osiguranja radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda. U svezi mjere takvog sadržaja predlagatelj osiguranja navodi i to da je obzirom da on traži samo privremenu zabranu raspolaganja novčanim sredstvima po računima protivnice osiguranja vjerojatno da bi predloženom mjerom osiguranja protivnica osiguranja pretrpjela samo neznatnu štetu, a zbog čega da predlagatelj osiguranja nije niti dužan dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona. Dapače, tvrdi da je izgledno da protivnica osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu. Naime, privremenom zabranom raspolaganja da niti ne može nastati nikakva šteta za protivnicu osiguranja jer da se novac ne povlači s računa, dakle, imovina protivnice osiguranja se ne umanjuje (ne nastaje izravna šteta) niti dolazi do izmakle korist. Podredno, ako bi sud smatrao da bi blokiranje svih računa protivnice osiguranja otvorenih u toj banci bilo nerazmjerno, protivnik osiguranja predlaže da sud odredi privremenu mjeru kojom će naložiti banci Raiffeisenbank Austria d.d. da protivnici osiguranja i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 Eura sa računa protivnice osiguranja otvorenog kod Raiffeisenbank Austria d.d. broj IBAN: [broj bankovnog računa], uz trajanje te privremene mjere do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi predlagatelja osiguranja radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda. Predlagatelj u prijedlogu postavlja i zahtjev za naknadu troškova ovog postupka osiguranja, međutim, iznos tog troška ne specificira niti navodi konkretne radnje po osnovi kojih traži naknadu troškova ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

1.1. Prijedlogu za osiguranje predlagatelj prilaže izdavak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 7-8), rješenje Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-8173/2025 od 11. ožujka 2025. (list spisa 9), Ugovor o kupoproda ji nekretnine (list spisa 10-16), izvadak iz matice vjenčanih Matičnog ureda Zadar (list spisa 17-18), tužbu i prijedlog za zabilježbu spora (list spisa 19-21) i zahtjev za mirno rješavanje spora (list spisa 22).

2. Zaključkom od 10. studenog 2025. sud je zaprimljeni prijedlog za osiguranje dostavio na očitovanje protivnici osiguranja koja u podnesku od 25. studenog 2025. navodi da se protivi predloženoj mjeri osiguranja kao potpuno neosnovanoj. Prvenstveno ističe kako je predlagatelj osiguranja 11. studenog 2025. podnio tužbu radi naplate navodne tražbine koja je predmet ovog postupka osiguranja, a koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem P-2300/2025, poradi čega da je potrebno ovaj prijedlog, a temeljem odredbe čl. 340. Ovršnog zakona, proslijediti parničnom sudu na spis P -2300/2025 na odlučivanje. Naime, čl. 340. st. 2. Ovršnog zakona da je propisano kako je nakon pokretanja postupka o tražbini koja se osigurava za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan sud pred kojim je postupak pokrenut. Nadalje protivnica osiguranja navodi da je predlagatelj osiguranja upoznat na koji su način utrošena sredstva dobivena prodajom predmetne nekretnine, da je upoznat s načinom plaćanja temeljem opisanog Ugovora o kupoprodaji obzirom da je isti svojom voljom potpisao te izdao Tabularnu izjavu, a ovaj postupak da je pokrenuo radi daljnjeg šikaniranja protivnice osiguranja. Iz samog prijedloga da se stječe dojam kako predlagatelj osiguranja nije upoznat niti s načinom plaćanja kupoprodajne cijene niti s činjenicom da je kupoprodajna cijena plaćena što je potpuni nonsens obzirom da je odredbama članka 3. i članka 4 . Ugovora detaljno ugovoren način plaćanja kupoprodajne cijene, a sam predlagatelj osiguranja da je kod odabranog javnog bilježnika deponirao Tabularnu izjavu. U privitku prijedloga predlagatelj osiguranja da dostavlja nepotpisanu verzija Ugovora, što ukazuje kako je isti sudjelovao u pregovorima oko sadržaja Ugovora i da je upoznat sa svim kondicijama istog kojeg je kasnije osobno potpisao u javnobilježničkom uredu te zadržao primjerak sve potpisane dokumentacije. Protivnica osiguranja ističe kako je ovaj postupak samo nastavak ekonomskog nasilja predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja, a koji se nastavlja na prekršajni postupak koji je protiv predlagatelja osiguranja pokrenut radi počinjenja prekršaja iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji postupak se vodi pod poslovnim brojem Pp-3811/2022. Protivnica osiguranja da je radi kaznenog djela obiteljskog nasilja protiv predlagatelja osiguranja podnijela kaznenu prijavu, a odgovor predlagatelja osiguranja da je upravo pokretanje ovog postupka koji da nema nikakvu podlogu u činjenicama koje se iznose u prijedlogu. Naime, najveći dio sredstava dobiven prodajom predmetne nekretnine stranke da su zajednički i suglasno uložile u kupnju financijskih instrumenata preko skrbničkog računa u Raiffeisenbank Austria d.d., što da je poznato predlagatelju osiguranja dok je ostatak utrošen na plaćanje radova na obnovi zajedničkog doma na adresi [adresa] i zajedničke troškove bračne zajednice, o čemu da će se protivnica osiguranja detaljnije očitovati u nastavku postupka. Obzirom da je protivnica osiguranja zaključak suda pronašla u poštanskom sandučiću i ne zna tko je i kada potpisao povratnicu na predmetnom zaključku, ista da će se detaljno očitovati na sve činjenične i pravne tvrdnje predlagatelja osiguranja u najkraćem roku.

2.1. Uz odgovor na prijedlog za osiguranje protivnica osiguranja dostavlja optužni prijedlog (list spisa 30-32), poziv tuženiku radi podnošenja odgovora na tužbu (list spisa 33- 34), tužbu radi isplate (list spisa 35-38) i kaznenu prijavu (list spisa 40-42).

3. Općinski sud u Zadru je o prijedlogu za osiguranje odlučio rješenjem poslovni broj Ovr-1347/2025-6 od 17. ožujka 2026. na način da je ovaj prijedlog za osiguranje odbio kao neosnovan. Međutim, povodom žalbe predlagatelja osiguranja podnesene protiv tog rješenja, Županijski sud u Puli-Pola je rješenjem poslovni broj Gž Ovr-194/2026-2 od 28. svibnja 2026. ukinuo označeno rješenje i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

4. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere nije osnovan.

4.1. Odredba čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

4.2. Sukladno čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

4.3. Nadalje, odredba čl. 345. st. 1. toč. 5. OZ propisuje da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika os iguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

4.4. Za istaknuti je pri tome da prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 344. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje novčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje novčane tražbine te kao drugo, opasnost da će ako se predložena mjera ne odredi protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, potonje osim ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] s povijesnim pregledom upisa (list spisa 7-8) proizlazi da je iz označenog uloška ispisana čest. 9461 na kojoj su kao vlasnici bili upisani PF ovdje predlagatelj osiguranja za ½ dijela i AF ovdje protivnica osiguranja za ½ dijela, a čiji je upis prava vlasništva brisan uz istovremeni upis prava vlasništva u korist CF i OF na temelju Ugovora o kupoprodaji ovjerenog pod poslovnim brojem OV-2405/2025 od 5. ožujka 2025. i Tabularne izjave ovjerene pod poslovnim brojem OV-2409/2025 od 6. ožujka 2025. Sve navedeno proizlazi i iz rješenja Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z-8773/2025 od 11. ožujka 2025. (list spisa 9).

5.1. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine (list spisa 10-16), koji je Ugovor u spis dostavljen nepotpisan od ugovornih strana, međutim, sklapanje kojeg u tako dostavljenom sadržaju protivnica osiguranja ne osporava, proizlazi da stranke ovog postupka kao prodavatelji OF i CF kao kupcima prodaju čest. 9461 k. o. [katastarska općina] i to svaki od prodavatelja za ½ dijela (Članak 1.) za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 670.000,00 Eura (Članak 3.) uz obvezu kupaca najkasnije u roku od tri radna dana kod javnog bilježnika u [adresa] Alkice Kolege Zubčić zasnovati javnobilježnički polog novca na koji će deponirati ukupni iznos kupoprodajne cijene koji će javni bilježnik i isplatiti na bankovni račun prodavateljice ovdje protivnice osiguranja određen Člankom 3. Ugovora (račun otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d. IBAN: [broj bankovnog računa]) nakon što prodavateljica javnom bilježniku predoči original zemljišnoknjižnog izvatka sa izvršenom uknjižbom prava vlasništva u korist kupca i to najkasnije u roku od mjesec dana od zasnivanja javnobilježničkog pologa (Članak 4.) te obvezu prodavatelja da istodobno s potpisivanjem ovog Ugovora izjavu kupcima Tabularnu izjavu koju će također deponirati na javnobilježnički polog (Članak 7.).

5.2. Cijeneći iznesene činjenice u svjetlu navoda protivnice osiguranja iz odgovora na prijedlog za osiguranje, sud utvrđuje da je prethodno podnošenju ovog prijedloga za osiguranje javni bilježnik sukladno Članku 3. Ugovora o kupoprodaji na račun protivnice osiguranja otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d. IBAN: [broj bankovnog računa] izvršio plaćanje ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koji su na polog kod tog javnog bilježnika deponirali kupci u iznosu od ukupno 670.000,00 Eura.

5.3. S obzirom je predlagatelj osiguranja kao suvlasnik predmetne nekretnine i prodavatelj ½ dijela iste temeljem svega navedenog nedvojbeno ovom kupoprodajom stekao ½ iznosa kupoprodajne cijene konkretno iznos od 335.000,00 Eura, to je prema ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine za isplatu iznosa od 335.000,00 Eura prema protivnici osiguranja budući je na njezin bankovni račun isplaćen ukupni iznos kupoprodajne cijene u visini od 670.000,00 Eura. Za istaknuti je pri tome da iz isprave koju sudu dostavlja sama predlagateljica osiguranja, tužbe PF protiv tužene AF od 11. studenog 2025. (list spisa 35-38), proizlazi da je pred Općinskim sudom u Zadru predlagatelj osiguranja kao tužitelj pokrenuo parnični postupak radi isplate iznosa od 335.000,00 Eura protiv protivnice osiguranja kao tužene, dakle, predlagatelj je pokrenuo parnični postupak radi ostvarenja novčane tražbine osiguranje koje traži u ovom postupku osiguranja. U svezi navedenog sud ističe i to da je neosnovan prijedlog protivnice osiguranja da ovaj ovršni sud obzirom na tako pokrenuti parnični postupak predmetni prijedlog za osiguranje proslijedi na odlučivanje parničnom sudu, ovo iz razloga što je čl. 340. st. 2. OZ na koju se poziva protivnica određena mjesna nadležnost suda za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje, a ne nadležnost parničnog odjela naspram ovršnog odjela suda za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje. Iz navedenog tako proizlazi da stranka koji vodi parnični postupak radi isplate može odlučiti hoće li prijedlog za osiguranje svoje novčane tražbine podnijeti u sklopu parničnog postupka ili kao zaseban prijedlog za osiguranje o kojem će tada odlučiti upravo ovršni sud.

6. Što se tiče druge pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, pretpostavke da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da će bez određivanja predložene mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove novčane tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, ocjena je suda da predlagatelj ne iznosi niti jednu konkretnu činjenicu koja bi ukazivala na radnje ili propuštanja koja protivnica osiguranja poduzima kako bi spriječila ili znatno otežala naplatu predmetne tražbine predlagatelja odnosno isti ne konkretizira koje to radnje protivnica poduzima ili ima namjeru poduzeti da bi svoju imovinu otuđila, prikrila ili na drugi način njome raspolagala i time osujetila naplatu predmetne tražbine predlagatelja.

6.1. Naime, kada je riječ o pretpostavci iz čl. 344. st. 1. OZ za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu novčane tražbine predlagatelja. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne dužnikove radnje (propuštanja), svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih dužnikovih radnji (propuštanja) i subjektivni odnos dužnika prema njima (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Pž-241/2026-2 od 20. siječnja 2026.). To znači da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da protivnica osiguranja poduzima ili bi mogla poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprečavanju ili znatnom otežanju naplate tražbine predlagatelja, pri čemu se pod takvom radnjom ne podrazumijeva eventualno osporavanje tražbine predlagatelja od strane protivnika osiguranja. U konkretnom slučaju, predlagatelj ne samo da nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti od otežanog namirenja obzirom niti tvrdi niti adekvatnim dokazima dokazuje da protivnica osiguranja nije vlasnica imovine dostatne za namirenje njegove novčane tražbine (primjerice nekretnina, vrijednosnih papira, poslovnih udjela i slično), nego nije ukazao na niti jednu konkretnu radnju protivnice osiguranja poduzetu s ciljem ugrožavanja namirenja njegove tražbine. Dakle, svojim navodima predlagatelj osiguranja uopće ne ukazuje na ono ponašanje protivnice osiguranja koje zahtjeva odredba čl. 344. st. 1. OZ, a to je da protivnica osiguranja poduzima određene radnje upravo kako bi osujetila mogućnost naplate predlagateljeve tražbine i to otuđenjem imovine, prikrivanje ili raspolaganjem imovinom tako da onemogući predlagatelja osiguranja u namirenju njegove tražbine. Štoviše, predlagatelj uz prijedlog sudu dostavlja tužbu i prijedlog za zabilježbu spora (list spisa 19-21) iz koje je razvidno da protivnica osiguranja poduzima radnje upravo kako bi se utvrdilo da određene stvari i prava predstavljaju njezinu imovinu (dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima), dakle, ispravu iz koje je razvidno da protivnica osiguranja poduzima radnje suprotne radnjama otuđenja, prikrivanja ili na drugi način raspolaganja svojom imovinom. Za istaknuti je pri tome da je teret dokaza da ukoliko se ne onemogući raspolaganje novčanim sredstvima na bankovnom računu protivnice osiguranja, predlagatelj neće moći ili će moći samo otežano namiriti svoju novčanu tražbinu (iz druge imovine protivnice), u ovom postupku na predlagatelju, a ne na protivnici osiguranja obzirom je predlagatelj taj koji tvrdi da će ostvarenje njegove tražbine biti spriječeno ili znatno otežano.

6.2. Plaćanja koja se vrše s bankovnih računa protivnice osiguranja na kojim se računima pri tome nesporno nalaze i njezina vlastita novčana sredstva, ovo uzimajući u obzir da je plaćanje novčanim sredstvima s bankovnog računa način zadovoljenja svakodnevnih osnovnih životnih potreba osobe kao i način ispunjenja novčanih obveza koje terete osobu, nisu radnja koja bi u dovoljnom stupnju (tako da se ipak bez sumnje može utvrditi postojanje opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ) ukazivala da protivnica osiguranja svjesno poduzima radnje u pogledu svoje cjelokupne imovine kako bi spriječila ili otežala naplatu predmetne novčane tražbine predlagatelja, ovo osobito i jer isplata novčanih sredstava s bankovnog računa nije jedini način na koji predlagatelj osiguranja može ostvariti svoju novčanu tražbinu, ukoliko i kada onda bude kao nedvojbeno utvrđena u parničnom postupku koji se među strankama vodi, sve poradi čega sud nije cijenio potrebnim u ovom hitnom postupku pribavljati promet po bankovnim računima protivnice osiguranja (koji bi bio pravno relevantan jedino u slučaju da je predlagatelj dokazao da protivnica osiguranja osim novčanih sredstava na bankovnom računu nije vlasnica nikoje druge imovine u Republici Hrvatskoj).

6.3. Narušeni međuljudski odnosi između predlagatelja i protivnice osiguranja, a koji su nedvojbeno vezani uz činjenicu da su isti ranije bili u braku te uz činjenicu da je protivnica protiv predlagatelja podnijela kaznenu prijavu zbog kaznenog djela neisplate plaće i zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te nasilja u obitelji, prema ocjeni ovog suda uopće ne ukazuje, a svakako ne ukazuju u dovoljnom stupnju (tako da se ipak bez sumnje može utvrditi postojanje opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ) da protivnica osiguranja svjesno poduzima radnje u pogledu svoje imovine kako bi spriječila ili otežala naplatu predmetne tražbine predlagatelja.

7. Što se pak tiče navoda predlagatelja osiguranja da bi određivanjem predložene privremene mjere protivnica osiguranja pretrpjela samo neznatnu štetu odnosno da ne bi pretrpjela nikakvu štetu poradi čega da predlagatelj nije niti dužan dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ, sud ističe da se nikako ne može smatrati da se davanjem naloga banci da sa bankovnog računa protivnice osiguranja uskrati isplatu protivnici osiguranja i bilo kojoj trećoj osobi novčanog iznosa do visine od čak 335.000,00 Eura, protivn ici osiguranja ne nanosi nikakva štete niti da joj se nanosi samo neznatna šteta. Naime, općepoznato je iz svakodnevnog života da se redovna primanja poput plaće i mirovine primaju isplatom na bankovni račun te da osobe svoje svakodnevne životne potrebe među kojima i one egzistencijalne naravi kao i podmirenje novčanih obveza prema vjerovnicima, a koje obveze mogu postojati po raznim osnovama pa tako primjerice obveza uzdržavanja, obveza plaćanja rata kredita, obveza plaćanja režija i slično (koja neplaćanja za dužnika mogu imati značajne imovinske posljedice u vidu otkazivanja kredita, dospijeća na naplatu cjelokupnog duga, pokretanje ovršnih postupaka, pokretanje kaznenih postupaka, obustava isporuke usluga itd.) vrše novčanim sredstvima i to ili izravno plaćanjem s bankovnih računa ili prethodnim podizanjem novčanih sredstava s bankovnih računa. Iz navedenog kao logično i životno proizlazi da se nalaganjem banci da vlasniku računa onemogući raspolaganje novčanim sredstvima na računu i to do visine od čak 335.000,00 Eura, gotovo nedvojbeno vlasniku računa onemogućava raspolaganje primanjima po osnovi rada odnosno mirovine kao i podmirenje zadovoljenje osnovnih životnih potreba te uredno ispunjenje novčanih obveza koje ga terete. Kada sud navedeno dalje cijen i u svezi s činjenicom da iz niti jednog navoda predlagatelja osiguranja i u spis dostavljenih isprava ne proizlazi čak niti kao vjerojatno da je ijedan od bankovnih računa protivnice osiguranja otvoren isključivo za potrebe primitka iznosa predmetne kupoprodajne cijene; u situaciji u kojoj protivnica osiguranja tvrdi da je novčani iznos dobiven kupoprodajom predmetne nekretnine suglasnom voljom stranaka potrošen već prethodno pokretanju ovog postupka za točno određene namjene (u prilog kojem navodu tijekom postupka dostavlja potvrdu o zaprimljenoj ponudi br. 1300085037 iz koje je razvidno da je **.**.2025. PFF sa bankovnog računa IBAN [broj bankovnog računa] izvršila upis trezornih zapisa u vrijednosti od 500.000,00 Eura) što ukazuje da su na njezinim bankovnim računima od tada pretežno novčana sredstva koja ista ostvaruje po drugim osnovama (primjerice plaća, mirovina, primici od drugih prava i imovine) koja istoj služe za zadovoljenje osnovnih životnih potreba i uredno podmirenje novčanih obveza koje ju terete, to se prema ocjeni suda nikako ne može smatrati da određivanjem predložene privremene mjere za protivnicu ne bi nastala nikakva šteta odnosno da bi joj nastala samo neznatna šteta. Da zabrana raspolaganja novčanim sredstvima, što je po svojoj naravi predložena privremena mjera, predstavlja stvarno pretrpljenu štetu za imatelja bankovnog računa naglašava i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-1159/2017 od 14. srpnja 2020. pa se u konkretnom slučaju privremena mjera nikako ne može odrediti pozivom na odredbu čl. 344. st. 2. OZ. 8. Kako dakle predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a prema ocjeni ovog suda nije niti učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnica osiguranja pretrpjela samo neznatnu štetu, to je sud usprkos činjenici što je isti učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivnici osiguranja, prijedlog za osiguranje u sadržaju citiranom u izreci ovog rješenja ocijenio neosnovanim te je isti odbio, ovo jer sukladno čl. 344. st. 1. OZ pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane tom odredbom moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud mogao odrediti predloženu privremenu mjeru (tako i Županijski sud u Varaždinu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-482/2020-2 od 23. prosinca 2020. i Županijski sud u Zagrebu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-2701/2020-2 od 22. prosinca 2020.).

9. Odluka o zahtjevu protivnice osiguranja za naknadu troškova je donesena temeljem čl. 14. st. 5. OZ koji propisuje da je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi troškove koje im je neosnovano prouzročio, a u svezi čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) do primjene kojeg u ovoj pravnoj stvari dolazi temeljem čl. 21. st. 1. OZ sukladno kojem stranci pripada pravo na naknadu samo onih troškova koji su bili nužni za vođenje postupka, pri čemu je visina troškova na naknadu kojih protivnica ostvaruje pravo određena temeljem odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa), a vodeći računa da sud stranci može priznati naknadu troškova samo do visine troška naknadu kojeg stranka izrijekom potražuje. Protivnici osiguranja je prema ocjeni ovog sada opravdano nastao trošak sastava odgovora na prijedlog za osiguranje po punomoćniku iz reda odvjetnika te je po toj osnovi protivnici priznato pravo na naknadu troška u podneskom od 16. travnja 2026. u smislu čl. 14. st. 6. OZ pravovremeno zatraženoj visini od 250,00 Eura, ovo temeljem Tbr. 11. i Tbr. 46. Tarife. Međutim, zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 5.040,00 Eura uvećano za PDV od 25%, troška sudske pristojbe za odgovor na žalbu u iznosu od 663,61 Eura i trošak sastava podneska od 18. lipnja 2026. u iznosu od 5.040,00 Eura uvećano za PDV od 25% sud nije priznao kao osnovan, ovo stoga što sastav odgovora na žalbu predlagatelja osiguranja (s kojom je žalbom pri tome predlagatelj i uspio) i posljedično tome niti trošak sudske pristojbe za taj odgovor kao i sastav podneska od 18. lipnja 2026. nije bio trošak nužan za vođenje ovog postupka, a poradi čega protivnica osiguranja ne ostvaruje pravo na naknadu ovih troškova. Također, nije osnovan niti zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troška po osnovi sudske pristojbe za odgovor na prijedlog za osiguranje u iznosu od 663,61 Eura, ovo obzirom protivnica osiguranja ne dokazuje da bi takav trošak platila, a niti joj je isti sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama do ovog trenutka nastao.

9.1. Što se pak tiče zahtjeva predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka, sud ističe da je odluka o istom izostala obzirom predlagatelj osiguranja nije postavio visinom određeni i specificirani zahtjev za naknadu troškova ovog postupka, a sukladno čl . 164. st. 1. i st. 2. ZPP sud o naknadi troškova odlučuje na određen zahtjev stranke koja je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu.

U Zadru, 17. rujna 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja uz podnesak od 18. lipnja 2026.,

2. Protivnici osiguranja po punomoćniku uz podneska od 12. kolovoza 2026.