REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Pn-387/2020-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, u pravnoj stvari tužiteljice ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Domagoj Olujić, odvjetniku u Splitu protiv tuženika Grad Split, Split, Obala kneza Branimira 17, OIB:78755598868, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave 13. travnja 2026. godine u prisustvu zamjenika punomoćnika tužitelja DN, odvjetničkog vježbenika u odvjetničkom uredu Olujić&Partneri te punomoćnice tuženika ĆN, dipl. iur, radnice tuženika, dana 17. rujna 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAD SPLIT, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB: 78755598868 da u od roku 15 dana naknadi tužiteljici ČN iz [adresa], Č [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] neimovinsku štetu u iznosu od 1.300,00 EUR, sa zateznom kamatom koja teče od dana 28. srpnja 2020. godine do 30. prosinca 2023. godine, po stopi koja se sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 31. prosinca 2022. godine pa do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 01.01.2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku GRAD SPLIT, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB: 78755598868 da u od roku 15 dana naknadi tužiteljici ČN iz [adresa], Č [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] imovinsku štetu u iznosu od 315,00 EUR, sa zateznom kamatom koja teče od dana 17. rujna 2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. U preostalom se dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu (listovi 1 - 3 spisa) protiv tuženika radi naknade štete.

1.1. Tužiteljica je za zastupanje u ovom predmetu opunomoćila odvjetnički ured naznačen u zaglavlju predmetnog podneska.

1.2. Naime, dana 26.08.2019., tužiteljica je šetajući javnom gradskom površinom u Splitu, konkretno Tončićevom ulicom koja leži na kat. čest. [katastarska čestica], posjedovni list 6462 na kojoj je upisan tuženik kao posjednik, (prijašnji naziv: Omladinska ulica), desnog nogom upala u kanalizacijski otvor (''šahta''), te zadobila ozbiljne ozljede noge. Na navedenoj lokaciji su se izvodili građevinski radovi na Gradskom kazalištu lutaka Split kod kojih je tuženik naručitelj radova. U pomoć tužiteljici uskočila je njezina unuka, čiji podaci će se naknadno dostaviti u svrhu saslušanja unuke kao svjedoka.

1.3. Slijedom navedenog 25. rujna 2019. godine tužiteljica je uputila tuženiku odštetni zahtjev na koji se isti oglušio, odnosno nije se ni očitovao.

1.4. Tužiteljici je dijagnosticiran edem lateralnog dijela dorzuma desnog stopala te bolnost u razini baze 5. MTZ kosti te je ista dobila sadrenu čizmicu-longetu, preporučeno joj je mirovanje s nogom u povišenom položaju, hladni oblozi te analgetici.

1.5. Opisana ozljeda se pokazuje još ozbiljnijom kad imamo u vidu činjenicu da tužiteljica boluje od dijabetesa te joj svaka ozljeda može biti i fatalna s obzirom da kod iste, zbog navedene bolesti, postoji visoka mogućnost inficiranja rana.

1.6. Dakle, svi uvjeti odgovornosti za počinjenje štete su kumulativno ispunjeni, uključujući štetu nastalu tužitelju, štetnu radnju tuženika, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete. Predmetna tužba je podnesena unutar subjektivnog roka predviđenog odredbom čl. 230. st.1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO), stoga nije došlo do prekluzije prava na potraživanje naknade štete.

1.7. Tužitelj ukazuje i na odredbu čl. 1108. ZOO-a prema kojoj naručitelj i izvođač radova solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja nastane izvođenjem tih radova.

1.8. Slijedom svega navedenog, imajući u vidu odredbu čl. 1108. ZOO predlaže se donijeti presudu kojom se prihvaća osnovanim tužbeni zahtjev.

1.9. Konačno uređenje tužbenog zahtjeva tužiteljica je podnijela u podnesku od 13. veljače 2026. godine (listovi 66 i 67 spisa).

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu (list 25 spisa).

2.1. U zakonskom roku tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, i to kako osnovi tako i visini istog te predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan, uz osudu tužitelja na plaćanje parničnog troška.

2.2. Tuženik u cijelosti osporava sve navode tužiteljice.

2.3. Ozljeđivanje tužiteljice nije u uzročno - posljedičnoj svezi s propustom odnosno skrivljenim ponašanjem tuženika, niti postoji protupravnost kao bitan element odgovornosti s osnova naknade štete. Svakako, potpuno je neosnovano pozivanje na odgovornost temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima, i to za ozljedu koja je zasigurno posljedica vlastite (ne)odgovornosti tužiteljice, odnosno nedovoljno uporabljene pažnje prilikom hodanja ulicom. Tuženik u ispunjavanju svojih zakonskih obveza nije imao nikakvih propusta.

2.4. Osim nedokazane osnove, tužiteljica ničim nije dokazala visinu potraživanja koju tuženik stoga objektivno čini spornom.

2.5. Radi svega naprijed iznijetog tuženik predlaže sudu kao uvodno.

3. Sud je: pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz tužbu (listovi 5-22 spisa), saslušao svjedokinju UN na ročištu od 11. rujna 2024. godine (listovi 36 i 37 spisa), saslušao tužiteljicu u svojstvu parnične stranke na ročištu od 13. studenog 2024. godine (listovi 41 i 42 spisa), izveo dokaz vještačenjem po vještaku traumatologu na ročištu od 13. listopada 2025. godine (listovi 56 i 57 spisa), izveo dokaz vještačenjem po vještaku psihijatru na ročištu od 29. siječnja 2026. godine (list 63 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica, šetajući javnom gradskom površinom u Splitu, konkretno Tončićevom ulicom, doživjela nesreću na način da je desnom nogom upala u kanalizacijski otvor (šahtu) te pritom zadobila ozljede noge.

7. Među strankama je sporno postoji li odgovornost tuženika za to te je sporna sama visina nastala štete.

8. Priložene fotografije (listovi 5, 6, 8 spisa) prezentiraju dio Tončićeve ulice u Splitu te samo mjesto nastanka štetnog događaja obilježeno prostrtim tapetićem koji očito pokriva šahtu na asfaltu.

9. Nadalje, priložena medicinska dokumentacija (listovi 7, 9 do 19 spisa) potvrđuje da se doista tužiteljica ozlijedila uslijed opisanog štetnog događaja.

10. U svom iskazu na ročištu od 11. rujna 2024. godine (listovi 36 i 37 spisa) svjedokinja UN izjavljuje: Toga kritičnoga dana šetala sam ja baš javnom gradskom površinom u Splitu sa mojom bakom tužiteljicom, konkretno šetale smo Tončićevom ulicom. Međutim, moja baka tužiteljica je u jednom momentu nogom zagazila na jedan mali prostrti tapetić koji je bio prostrt uz rub te ulice, a kako je to razvidno na priloženim fotografijama uz tužbu, te je uganula nogu, ozlijedila se, ne znam sada točno je li bilo uganuće ili je slomila kost, ali se ozlijedila. Naime, spomenuti mali tapetić prekrivao je i zapravo zaklanjao od pogleda rešetkastu šahtu koja se nalazila ispod tapetića. Došla je i hitna pomoć, te je zbrinula medicinski tužiteljicu, tužiteljica se kasnije rehabilitirala, te ozdravljala od zadobivene ozljede. Navedena se rešetkasta šahta nije mogla vidjeti ispod tapetića koji ju je u cijelosti prekrivao. Posebno ističem da je bilo primjetno da se tu u neposrednoj blizini izvode nekakvi građevinski radovi, ali nikakve oznake nije bilo na javnoj površini o tome da bi se izvodili neki građevinski radovi.

6.1. Na poseban upit pun. tuženika, svjedokinja odgovara da su se ona i tužiteljica kritične prigode kretale iz smjera Marmontove ulice.

7. U svom iskazu na ročištu od 13. studenog 2024. godine (listovi 41 i 42 spisa) tužiteljica ČN izjavljuje: Kritičnoga dana ja sam šetala sa mojom unukom UN iz [adresa] prema Tončićevoj ulici. I baš kad smo ušli u Tončićevu ulicu primijetila sam tapetić koji je bio prostrt na ulici i pomislila sam u sebi „Koja je budala ostavila tapet?“, uvjerena pri tom da mogu tu slobodno zakoračiti što sam i učinila. Međutim, ispod tapetića nalazila se metalna šahta s procjepima i meni je noga upala u procjepe uslijed čega sam slomila nogu u području gležnja, značajno se ozlijedila i doživjela štetu. Liječenje uslijed zadobivene ozljede noge trajalo je 3 mjeseca međutim noga mi nije u dobrom stanju, nažalost ostala je kriva. Posebno ističem da nikakvih u blizini mjesta događaja nije bilo oznaka o izvođenju građevinskih radova. I smatram da je nevjerojatno da je netko postavio taj tapetić na metalnu šahtu.

7.1. Na poseban upit pun. tuženika, tužiteljica odgovara da se navedenom ulicom kreće svaki dan.

7.2. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da ni dan prije nije primijetila spomenuti tapetić na navedenom mjestu.

7.3. Na daljnji upit pun tuženika tužiteljica odgovara da ona prije nije bila na tom mjestu primijetila šahtu.

8. Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture su, između ostalog, održavanje javnih površina na kojima nije dozvoljen promet motornim vozilima (članak 22. stavak 1. toč. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu; Narodne novine broj 68/18, 110/18, 32/20, 145/24; u daljnjem tekstu ZKG).

9. S obzirom da je iz priloženih fotografija razvidno da je štetni događaj nastao zapravo na javnoj površini Grada Splita, kao jedinice lokalne samouprave, otuda proizlazi pasivna legitimacija tuženika.

10. Kanalizacijski otvor (rešetkasta šahta), prekriven prostrtim tapetićem, na javnoj površini kojom svakodnevno prolazi veći broj prolaznika jest opasna stvar.

10.1. Naime, notorno je da su rešetkaste šahte svojim položajem denivelirane (ulegnute) u odnosu na asfaltnu površinu na kojoj se nalaze te okolnost da su pritom prikrivene prostrtim tapetićem potencijalno predstavlja opasnost za prolaznike.

11. Šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete (članak 1063. Zakona o obveznim odnosima; Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 69/26; u daljnjem tekstu ZOO).

12. Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju (članak 1045 stavak 3. ZOO).

13. Konačno, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bave (članak 1064. ZOO).

14. Međutim, iz iskaza tužiteljice nedvojbeno proizlazi da je ona kritične prigode uočila prostrti tapetić te se pritom štoviše začudila i upitala: "Koja je budala ostavila tapet?“.

14.1. No usprkos tome tužiteljica je, prema vlastitom kazivanju, slobodno zakoračila na tapetić te se pritom ozlijedila.

15. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti (članak 1067. stavak 2. ZOO).

16. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (članak 1067. stavak 3. ZOO).

17. Sud smatra da je tužiteljica, kao oštećenica, djelomično pridonijela nastanku štete.

18. Naime, prostrti tapetić na javnoj površini nije uobičajen te se može zaključiti da je predstavljao upozorenje da ispod njega možda postoji nešto što zahtijeva dodatni oprez.

19. Tužiteljica je usprkos tome neoprezno i nepromišljeno zakoračila na prostrti tapetić, nakon čega je izvrnula nogu u rešetkastoj šahti koja se nalazila ispod te se ozlijedila.

20. Po procjeni suda, uzevši u obzir sve naprijed navedene okolnosti, suodgovornost tužiteljice kao oštećenice je u omjeru od 50 %.

21. U svom vještačenju na ročištu od 13. listopada 2025. godine (listovi 56 i 57 spisa) vještak traumatolog navodi: pregledao sam spis u spisu priležeću med. dokumentaciju, kao i zdrav. karton tužiteljice ČN, rođ. 1953. godine koja je na dan 23.8.2019. nastradala na način da je lijevom nogom upala u šahtu zbog čega je uslijed tegoba, istog dana pregledana na hitnom kirurškom prijemu KBC Split. U statusu stoji kako je prisutan otok vanjskog dijela dozuma desnog stopala te kako je prisutna bolnost u razini baze pete meta tarzalne kosti. Osim kliničkog pregleda načinjena je i radiološka obrada kojom se objektiviziralo stanje i postavila dijagnoza prijeloma pete meta tarzalne kosti lijevog stopala. Ordinirana je terapija i imobilizacija sadrenom čizmicom, mirovanje s nogom u povišenom položaju uz preporuku uzimanja tableta za bolove. U daljnjem tijeku liječenja kontrolirana je po traumatologu na dan 19.9. kada je učinjena korekcija imobilizacije, a potoom 23.9. u nalazu kojem stoji kako je na rendgenu još vidljiv kostolom u dobroj poziciji pa je nastavljena imobilizacija sadrenom cipelom, uz napomenu da za 3-4 tjedna se učini radiološka obrada na način da se stopalo slika bez gipsa. Osim ovih nalaza koje sam gore naveo spisu je priložene fotokopije svih radioloških snimaka na kojima je vidljiv prijelom u području baze petne metat tarzalne kosti. Uvidom u zdrav. karton tužiteljice vidljivo je tužiteljica bila upućena na fizikalnu terapiju, kontrolu traumatologa i RTG sa danom 17.10.2019. Kako je 16.1.2020. upućena traumatologu te kako je istoga dana bila na pregledu kod fizijatra koji joj je ordinirao ciklus od 10 terapija. 16.8.2021. je tužiteljica nanovo bila na hitnom kirurškom prijemu zbog tegoba sa stopalom kada joj je ordinirana imobilizacija čizmica. Nadalje se javlja kod svog izabranog liječnika u rujnu 2021. kada je u dva navrata upućena na radiološku obradu i pregled traumatologa, a u listopadu iste godine je upućena i na fizikalnu terapiju. Ovdje u tužbi, a li u cijelom spisu nemam nikakvu med. dokumentaciju kojom bi mogao iščitati da li su i ukoliko su bili pregledi odnosno ukoliko su bila radiološka snimanja i zračenja. Iskustveno i u dobroj vjeri uzimajući u obzir životnu dob tužiteljice, te činjenicu da je kronični bolesnik, ima šećernu bolest i na dijalizi je, a zadobila je predm. ozljedu da je mišljenje uzimajući sve to u obzir jer ovi komordiditeti je znatno ograničavaju u životu, a k tome u prilog govore i testiranja, odnosno anketa liječnika obiteljske medicine u kojoj se ispitiva tjelesna aktivnost na okolnost povišenog tlaka. Mišljenje, tužiteljica je na dan 26.8.2019. zadobila predm. ozljedu nakon što je upala u šahtu. Mehanizam pada i predm. ozljeda mogu se dovesti u uzročno posljedičnu vezu. Tužiteljica je zbog navedenog bila imobilizirana do cijeljenja prijeloma, potom je provedena fizikalna terapija, liječena je po pravilima struke. Tužiteljica je zadobila ozljedu koja je ograničava u određenim tjelesnim aktivnostima što cijenim sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 5%, trpila je bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana, a blagog intenziteta još 3 tjedna. Povremeni bolovi koji su se javljali kod tužiteljice, a koji su bili blagog intenziteta i kratkog trajanja uklopljeni su gore navedeni iznos od 5%. Tužiteljica je trpila i neugodu i nelagodu zbog odlaska na hitni kirurški prijem, zbog izlaganja ionizirajućem zračenju, zbog nošenja imobilizacije, a svega toga ne bi bilo da se nije dogodila predm. ozljeda. Kako je tužiteljica dobila imobilizaciju 6 tjedana, a koje je vrijeme potrebno za cijeljenje kosti, u navedenom periodu joj je bila potrebna tuđa njega i pomoć. Ova ne med. pomoć odnosi se na pomaganje u kućanstvu kod održavanja osobne higijene, pripremanje hrane i čišćenje kuće, te u tom periodu od 6 tjedana je bila potrebna u prosjeku 2-3 sata svaki dan. Temeljem radioloških snimaka priloženih spisu nisam našao da se formirala pseudo artroza, a niti ni egzostoze na mjestu prijeloma, te držim kako je kod tužiteljice nije došlo naruženja, međutim ona je zasigurno šepala u onome periodu dok nije potpuno izliječena pa ovo naruženje od ukupno od 6 mjeseci procjenjujem kao naruženja blagog stupnja. dakle dok se liječila štedila je tu nogu.

22. U svom vještačenju na ročištu od od 29. siječnja 2026. godine (list 63 spisa) vještak psihijatrijske struke navodi: pregledao sam spis i med. dokumentaciju na ime tužiteljice iz čega je vidljivo da je ista 26.8.2019. doživjela nezgodu na način na koji je to navedeno u spisu te je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav u njihovom dijagnostičko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. ortopeda. U spisu nema nalaza psihijatra koji bi govorili u prilog da je traumatski događaj i njegove zdrav. posljedice doveli do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog. psih. poremećaja. Unatoč tome normalno je i psihološki razumljivo da će osoba trpiti određene nezgodno emocionalne reakcije zbog samog događaja i njegovih zdrav. posljedica te sam u tom kontekstu mišljenja da je tužiteljica u trenutku samog događaj doživjela primarni strah u trajanju 10ak sekundi, nastavio se sekundar strah jakog intenziteta u trajanju 24 sata, zatim sekundarni strah umjereno g intenzitet a7-10 dana. te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju 4 tjedna. Zaključno smatram da nije bilo trajnih ozljeda duševnog intenziteta u ovom postupku.

23. U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (članak 1100. stavak 1. ZOO).

23.1. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (članak 1100. stavak 2. ZOO).

24. Razvidno je iz izloženog da je vještak ortoped procijenio umanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice na 5 %, pri čemu je u tih 5 % uračunao i povremene bolove koji su se javljali kod tužiteljice, a bili su blagog intenziteta i kratkog trajanja.

24.1. Uzevši u obzir naprijed navedenu procjenu sudskog vještaka, zatim činjenicu da je tužiteljica osoba starije životne dobi (rođena 1953. godine) - s osnove duševnih bolova zbog umanjenja životnih aktivnosti dosuđen je tužiteljici iznos od 900,00 EUR.

25. Na ime naknade za pretrpljene fizičke bolove, uvaživši procjenu sudskog vještaka po tom pitanju, priznat je tužiteljici iznos od ukupno 900,00 EUR, od čega na ime bolova jakog intenziteta iznos od 100,00 EUR, na ime bolove srednjeg intenziteta iznos od 400,00 EUR te na ime bolova slabog intenziteta iznos od 400,00 EUR.

26. Na ime naknade za naruženje vremenski ograničenog trajanja od 6 mjeseci zbog šepanja, tj. za naruženje blagog stupnja u navedenom razdoblju tužiteljici je priznat iznos od 400,00 EUR.

27. Na ime naknade za pretrpljeni strah, uvaživši procjenu sudskog vještaka po tom pitanju, dosuđen je tužiteljici iznos od 400,00 EUR.

28. Dakle, temeljem navedenih zakonskih odredbi, primjenom odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO, uz uvažavanje nalaza i mišljenja sudskih vještaka, sud je odredio novčanu naknadu za navedene vidove tužiteljičinog ozljeđivanja i zdravstvenih posljedica, odnosno ukupno iznos na ime naknade neimovinske štete od 2.600,00 EUR; pomnožen sa omjerom od 50% odgovornosti tuženika, daje konačni iznos od 1.300,00 EUR.

29. Na dosuđeni ukupni iznos odštete neimovinske štete tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, tj. od 28. srpnja 2020. god. do isplate (čl. 29. st. 1. i 2. ZOO).

30. Na ime naknade za tuđu pomoć i njegu, temeljem odredbe članka 1093. stavak 2. ZOO, uvaživši procjenu sudskog vještaka po tom pitanju te vrijednost sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera u iznosu od 5 EUR kn po satu - dosuđen je tužiteljici iznos od 630,00 EUR; pomnožen sa omjerom od 50% odgovornosti tuženika, daje konačni iznos od 315,00 EUR.

31. Na dosuđeni iznos odštete imovinske štete tužitelju pripada pravo na zatezne kamate od dana donošenja presude, tj. od 17. rujna 2026. god. do isplate (čl. 29. st. 1. i 2. ZOO).

32. Tome dosljedno, u preostalom dijelu koji se odnosi na naknadu štete, tužbeni zahtjev nije osnovan.

33. Radi toga je odlučeno kao pod točkama I, II. i III. izreke.

34. Tužiteljica je tako u djelomično uspjela u parnici; prema izloženom, u omjeru od 50%.

35. Ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ovoga zakona (članak 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25).

36. Radi toga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

U Splitu, dana 17. rujna 2026. god.

SUDAC

Željko Borić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- tužiteljici, po punomoćniku;

- tuženiku;