Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Ovr-653/2026-8

R E P U B L I K A  H R VA T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Tamari Turek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski telekom d.d., OIB: 81793146560, Radnička cesta 21, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Branimiru Fingleru, odvjetniku iz Osijeka, protiv ovršenice LE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , zastupane po punomoćnici Tanji Krašovec, odvjetnici iz Novog Marofa, radi ovrhe na novčanim sredstvima po računima ovršenika, povodom žalbe nakon proteka roka ovršenice podnesene dana 18. veljače 2026., izvan ročišta, 17. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Upućuje se ovršenica LE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe – postupka naplate pokrenutog dana 4. veljače 2026. kod Financijske agencije temeljem ovršne isprave rješenja o ovrsi javne bilježnice Mandice Popović iz Osijeka broj Ovrv-2290/2011 od 12. listopada 2011. nedopuštenom iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, odnosno iz razloga propisanog čl. 46. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08; dalje: OZ), te iz razloga što je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, odnosno iz razloga propisanog čl. 46. st. 1. toč. 11. OZ.

II. Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe – postupka naplate pokrenutog dana 4. veljače 2026. kod Financijske agencije temeljem ovršne isprave rješenja o ovrsi javne bilježnice Mandice Popović iz Osijeka broj Ovrv-2290/2011 od 12. listopada 2011., kao neosnovan.

III. Odbija se prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javne bilježnice Mandice Popović iz Osijeka broj Ovrv-2290/2011 od 12. listopada 2011. izdane dana 8. studenog 2011., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenica je ovome sudu dana 18. veljače 2026. podnijela prijedlog u kojem u bitnome navodi da je rješenje o ovrsi javnog bilježnika Mandice Popović iz Osijeka broj Ovrv-2290/11-2 od 12. listopada 2011., a temeljem kojeg je pokrenut postupak izvansudske ovrhe, navodno postalo pravomoćno i ovršno dana 31. listopada 2011., da od datuma navodne pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi do predaje predmetnog zahtjeva za naplatu FINA-i dana 4.2.2026. ovrhovoditelj nije zahtijevao naplatu potraživanja iz predmetne ovršne isprave, da s obzirom da je od pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi pa do podnošenja zahtjeva za izvansudsku ovrhu prošlo više od 10 godina tijekom kojih je ovrhovoditelj bio pasivan, da sukladno čl. 233. Zakona o obveznim odnosima ovrhovoditelj više nema pravo zahtijevati ispunjenje obveze, da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu temeljem predmetne isprave jer predmetna isprava nikada nije mogla steći svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti, da ovršenica nikada ranije nije primila predmetno rješenje o ovrsi, niti je o istome imala bilo kakvih saznanja sve do trenutka pokretanja ove ovrhe, a ujedno ovršenica i osporava da bi imala bilo kakvo dugovanje prema ovrhovoditelju, pogotovo obzirom na činjenicu da je sa istim u proteklih 15 godina imala sklopljene ugovore radi pružanja telekomunikacijskih usluga te da nikada nije bila upozorena ili obavještena o postojanju bilo kakvog duga, da je tražbina utvrđena predmetnim rješenjem o ovrsi koje je navodno postalo pravomoćno i ovršno dana 12.10.2011. svakako u zastari, a čime je ostvaren žalbeni razlog iz članka 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona, da predmetna isprava nikada nije mogla steći svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti, da predlaže odgoditi ovrhu temeljem čl. 65. st. 1. t. 5. Ovršnog zakona, da ako bi banke izvršile prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava prije nego sud odluči o žalbi ovršenika, da bi s računa ovršenika bile bi naplaćene glavnica, troškovi i kamate na koje ovrhovoditelj svakako nema pravo, i to u iznosu koji ovršenicu dovodi u situaciju ugrožavanja njezine egzistencijalne sigurnosti, da su računi ovršenice blokirani te ista nije u mogućnosti podmiriti svoje ostale obveze pa tako ni režije, platiti hranu, a ni podmiriti obvezu po kreditu zbog čega joj prijeti i otkaz kredita uz istovremeno dospijeće na naplatu cjelokupnog duga po kreditu, da je za ovršenicu već nastala velika šteta, a prijeti joj i daljnja šteta zbog nemogućnosti podmirenja njenih obveza, da za ovrhovoditelja neće nastati nikakva šteta ukoliko ovrha bude odgođena do donošenja odluke suda po žalbi ovršenika, da bi, bez obzira na imovinske prilike ovrhovoditelja i eventualne mogućnosti ovršenika da naplati svoju tražbinu u protuovrsi (čime bi ostvario svoju zaštitu tek a posteriori) za ovršenicu i njezinu obitelj nastala nenadoknadiva šteta, i to za vrijeme trajanja ovog postupka i do trenutka eventualne naplate u protuovrsi, obzirom da ovršenica nema dovoljno prihoda, niti dovoljno imovine da osigura egzistenciju sebi i obitelji, kao i da odgodom ovrhe ovrhovoditelj ne gubi svoja prava i ima pravo na zakonske zatezne kamate kao naknadu za „čekanje“ na naplatu svog potraživanja što znači da istome neće zbog odgode nastupiti apsolutno nikakva šteta.

2. Ovrhovoditelj se očitovao podneskom od 12. ožujka 2026. u bitnome navodeći da je ovrhovoditelj 10.02.2012. podnio zahtjev za naplatu predmetne tražbine Financijskoj Agenciji, da je navedena osnova za plaćanje stajala u redoslijedu naplate sve do 4.8.2018., da je time zastara prekinuta, te je nakon prekida počela teći iznova 2018., da u slučaju da ovršenik bude upućen u parnicu, i u toj parnici uspije, neće imati nikakvih problema naplatiti tražbinu od ovrhovoditelja, da činjenica da je za ovršenika predmetna tražbina velika, ili da su računi ovršenika uslijed ovrhe blokirani, ne predstavlja razlog za odgodu ovrhe, kao i da iz dostavljene potvrde Financijske agencije jasno proizlazi da je predmetna osnova za plaćanje bila u redoslijedu naplate 6 godina, i da u tom razdoblju nije naplaćen dug, jer ovršenica nije imala priliv novčanih sredstava na račune.

3. Prijedlog ovršenice od 18. veljače 2026. u konkretnom slučaju sadržajno predstavlja žalbu nakon proteka roka iz čl. 252.g st. 5. OZ, te prijedlog za odgodu ovrhe iz čl. 61. OZ, pri čemu ovršenica ukazuje i na neosnovano izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, a slijedom čega je sud povodom navoda ovršenice postupao kao povodom prijedloga za ukidanjem potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi u smislu čl. 33. st. 5. OZ.

4. Sukladno čl. 252.g st. 5. OZ tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu (čl. 252.j OZ) protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (čl. 49. OZ), zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu (čl. 61. OZ), odnosno pred njime poduzimati d ruge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. Sukladno čl. 49. st. 1. OZ ovršenik može zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

6. Sukladno čl. 46. st. 1. toč. 7. OZ protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika

7. Sukladno čl. 46. st. 1. toč. 11. OZ protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

8. Sukladno čl. 51. st. 1. OZ ako rješenje o žalbi iz čl. 49. st. 1. OZ ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz čl. 51. st. 2. OZ.

9. Razmatrajući sadržaj predmetne žalbe nakon proteka roka sud nalazi da istu ovršenica podnosi iz razloga čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 11. OZ.

10. Slijedom navedenog, a s obzirom da rješenje o predmetnoj žalbi ovisi o utvrđivanju sporne činjenice, odnosno o utvrđivanju ovlaštenja ovrhovoditelja da tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv ovršenice, te o utvrđivanju nastupa prekida zastare, to je valjalo temeljem čl. 51. st. 1. OZ odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

11. Sukladno čl. 61. st. 1. OZ na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 48. ili 49. OZ ili podnio tužbu iz čl. 48. ili 51. OZ,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

12. Razmatrajući navode ovršenice, te razloge za odgodu propisane čl. 61. st. 1. toč. 1.-8. OZ-a, valja napomenuti da je podnošenjem predmetne žalbe ispunjena pretpostavka propisana čl. 61. st. 1. toč. 5. OZ, no da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a koja se šteta sastoji u nemogućnosti ili otežanoj mogućnosti naknade ustegnutih i prenesenih novčanih sredstava a zbog slabog imovinskog stanja ovrhovoditelja, pri čemu je ovršenica propustila uz predmetni prijedlog za odgodu ovrhe dostaviti kakav dokaz iz kojeg bi proizlazilo takva nemogućnost naknade štete, i to dokaz u vidu potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, zemljišnoknjižnih odjela, katastra i drugih tijela, iz kojih bi bilo razvidno da ovrhovoditelj nije evidentiran kao vlasnik vozila, nekretnina ili vrijednosnih papira, odnosno da ne raspolaže bilo kakvom stvari ili pravom na kojem bi se mogla provesti ovrha u slučaju proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom te obustave iste.

13. Slijedom navedenog, a obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 61. st. 1. OZ-a, to je valjalo odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

14. Sukladno čl. 33. st. 5. OZ javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava, a u povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (čl. 26. st. 5. i 6. OZ), a ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

15. Povodom prijedloga ovršenice za ukidanjem potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi sud je pribavio očitovanje javne bilježnice Sanje Popović iz Osijeka od 11. ožujka 2026. iz kojeg je razvidno da je uvidom u upisnik za ovrhu iz 2011. vidljiv - redni broj: 2290, datum primitka: 12.10.2011., ovrhovoditelj: Hrvatski telekom d.d., Zagreb, ovršenik: LE, [adresa], vrsta i naziv vjerodostojne isprave: izvod iz poslovnih knjiga, iznos tražbine: 2.853,98 kn, datum donošenja rješenja: 12.10.2011., prigovora nije bilo, datum ovršnosti: 31.10.2011., a da je dokumentacija u navedenom predmetu izlučena i više se ne nalazi u arhivi javnog bilježnika.

16. Uvidom u rješenje o ovrsi javne bilježnice Mandice Popović iz Osijeka broj Ovrv- 2290/2011 od 12. listopada 2011. sud je utvrdio da je prijedlog za ovrhu podnesen navedenoj javnoj bilježnici dana 12. listopada 2011. protiv ovršenice LE, [adresa], da je rješenje o ovrsi broj Ovrv-2290/2011 doneseno dana 12. listopada 2011., te da je na istome iskazana potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti s danom 31. listopada 2011.

17. Uvidom u Jedinstveni registar osoba Republike Hrvatske sud je utvrdio da ovršenica od 30. siječnja 1989. pa nadalje ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

18. Sukladno čl. 142. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011; dalje: ZPP), a koji se u konkretnom slučaju primjenjivao na dostavu predmetnog rješenja o ovrsi ovršenici temeljem čl. 19. st. 1. OZ, fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiču te djelatnosti, tužba, platni nalog, presuda i rješenje protiv kojeg je dopuštena posebna žalba te pravni lijek, dostavit će se osobno stranci odnosno njezinom zakonskom zastupniku odnosno opunomoćeniku, pri čemu se temeljem čl. 142. st. 2. ZPP dostava vršila na adresu prema podacima iz tužbe, odnosno u konkretnom slučaju na adresu prema podacima iz prijedloga za ovrhu.

19. Imajući u vidu gornja činjenična utvrđenja, a pogotovo adresu prebivališta ovršenice u listopadu 2011., a koja je ista adresa naznačena i u prijedlogu za ovrhu od 12. listopada 2011., te se sukladno čl. 142. st. 1. i st. 2. ZPP na istu imala za ovršenicu vršiti dostava predmetnog rješenja o ovrsi, pri čemu iz spisa ne proizlazi da bi se dostava predmetnog rješenja o ovrsi vratila neuredna, to je sud našao prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti neosnovanim, te odlučio kao u toč. III . izreke ovog rješenja.

U Varaždinu, 17. rujna 2026.

Sutkinja

Tamara Turek

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, po primitku istog, pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelj, po punomoćniku Branimiru Fingleru, odvjetniku iz Osijeka

2. Ovršenica, po punomoćnici Tanji Krašovec, odvjetnici iz Novog Marofa