Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-9076/2025.-8.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog AB, zbog prekršaja iz članka 70. stavak 3. u vezi s člankom 293. stavak 1. i članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23), pokrenutom po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik pod klasom: 211-07/24-4/95510 i ur.brojem: 511-13-11-24-1 od 31. listopada 2024., nakon provedenog žurnog postupka, sukladno članku 222. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj:107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22. i 86/26.), 17. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i V, rođen **.**.1976. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlen, uzdržava se od novčanih primanja koja povremeno ostvaruje, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

a) 28. listopada 2024. u 16:20 sati u Šibeniku, na cesti D33 Strmica (GP Strmica (Granica RH/BiH)) – Knin (D1) – Drniš-Šibenik (D8), dionica Drniš (D56)-Šibenik (D8), općina Šibenik, stacionaža 15 km+400 m, upravljao osobnim vozilom marke Seat registarske oznake [registarska oznaka], kojim se kretao kolnikom državne ceste D33 iz smjera sjevera u smjeru juga (Drniš-Šibenik) i dolaskom do 3 dionice, 15 kilometra i 400 metara, odnosno sjeverno od raskrižja s Ulicom Vrljevići, započeo je pretjecanje vozila ispred sebe gdje je na kolniku isprekidana središnja crta, u trenutku kada je vozilo iza njega već otpočelo i vršilo pretjecanje, kojom prilikom je na središnjem dijelu kolnika došlo do sudara lijevog bočnog dijela njegovog vozila i prednjeg desnog dijela osobnog vozila marke Volkswagen registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao VB (2004.), koji se kretao kolnikom D33 iz smjera sjevera u smjeru juga i koji je u trenutku sudara vršio pretjecanje osobnog vozila [registarska oznaka] ispred sebe, kao i nepoznatog osobnog vozila ispred vozila [registarska oznaka] preko središnje isprekidane crte na kolniku, te je okrivljenik opisanom radnjom izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom,

dakle, kao vozač otpočeo pretjecanje kada je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati, čime je izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom,

b) u isto vrijeme i na istom mjestu kao u djelu opisanom pod a), nakon što je izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom, navedenim vozilom Seat je napustio mjesto događaja, a s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima,

dakle, kao vozač drugom sudioniku u prometnoj nesreći nije ostavio svoje podatke ili nije popunio Europsko izvješće i napustio je mjesto prometne nesreće,

čime je djelom pod a) počinio prekršaj opisan u članku 70. stavak 1. točka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 70. stavak 3. u vezi s člankom 293. stavak 1. istog Zakona i djelom pod b) prekršaj opisan u članku 176. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 176. stavak 5. istog Zakona,

pa se okrivljeniku sukladno članku 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona,

u t v r đ u j e

za djelo pod a) na temelju članka 70. stavak 3. u vezi s člankom 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama - novčana kazna u iznosu od 520,00 (petsto dvadeset) eura,

za djelo pod b) na temelju članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama - novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura,

te se okrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 910,00 (devetsto deset) EURA.

Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od primitka ove presude.

Ako okrivljenik plati dvije trećine novčane kazne u roku od 60 dana od primitka ove presude, na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 50,00 (pedeset) eura u roku od 60 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Postaja prometne policije Šibenik, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog AB, kojim mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 910,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije od šest mjeseci, zbog prekršaja iz izreke ove presude te su mu određeni troškovi prekršajnog postupka u iznosu od 40,27 eura. Okrivljenik je podnio prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga u zakonom propisanom roku te je ovlašteni tužitelj dostavio spis predmeta Općinskom sudu u Šibeniku na daljnje postupanje.

2. Ovaj Sud je zaprimio od Općinskog suda u Šibeniku navedeni predmet sukladno rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: 31-Su-622/2025-2 od 23. svibnja 2025., a kojim je Općinski prekršajni sud u Splitu određen kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u prekršajnim predmetima Općinskog suda u Šibeniku.

3. Sud je sukladno članku 238. stavak 9. Prekršajnog zakona stavio izvan snage obavezni prekršajni nalog te je na temelju članka 221. stavak 1. točka 6. i članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.1. Okrivljenik je prilikom očitovanja o krivnji izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

3.2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je 28. listopada 2024. upravljao osobnim vozilom Seat registarske oznake [registarska oznaka], istim se kretao prema Šibeniku, bilo je to oko 16:30 sati, pogledao je lijevi retrovizor i unutarnji retrovizor jer je namjeravao preteći vozilo ispred sebe i nakon što je pogledao u lijevi i unutarnji retrovizor, započeo je s radnjom pretjecanja vozila ispred sebe jer nije vidio niti jedno vozilo da pretječe njegovo vozilo. Tada je njegovo vozilo "očešalo" vozilo crne boje koje se odjednom pojavilo u kolničkoj traci kojom je vršio pretjecanje, to vozilo nije vidio u retrovizoru, očito se od nekud stvorilo velikom brzinom i nakon toga se je to vozilo samo nastavilo dalje kretati. Zaustavio je svoje vozilo da vidi ima li štete, a štete nije bilo nego je bio samo trag crne boje na zadnjim lijevim vratima. Nije smatrao potrebnim zvati policiju jer praktički štetu nije imao, a taj drugi vozač se zapravo udaljio, a da bi on na kraju bio optužen i osiguranje od njega potražuje naknadu štete za nesreću za koju nije kriv.

3.3. Sud je u dokazne svrhe pročitao i pregledao: zapisnik o očevidu, situacijski plan mjesta događaja, fotodokumentaciju prometne nesreće, dopis Postaje prometne policije Šibenik od 29. listopada 2024. te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za HB.

3.4. Okrivljenik je na izvedene dokaze izjavio da ne zna jesu li oštećenja koja su prikazana na fotografijama doista nastala u ovom događaju, on može reći što hoće, da oštećenja nije imao. Da je dotičnog vozača vidio kasnije na benzinskoj pumpi na Tromilji, odnosno vidio je njegovo parkirano vozilo, ali nije ga mogao tražiti jer je kad je obavio što je trebao vidio da je isti vozilom odlazio. Da mu je vozačka dozvola jako bitna za svakodnevni život.

4. Sud je na idućem ročištu ispitao svjedoka oštećenika VB koji je u svom iskazu izjavio da je predmetne prilike upravljao osobnim vozilom Volkswagen registarske oznake [registarska oznaka], a bilo je to na Konjevratima, da je u njegovoj prometnoj traci bilo jedno vozilo i započeo je pretjecanje tog vozila ispred sebe i u trenutku kada je svojim vozilom već bio u lijevoj traci, u njegovo vozilo je udarilo vozilo koje se kretalo ispred njega u istom smjeru, a udaren je u prednja desna vrata vozila. Nakon udarca je taj vozač produžio dalje, krenuo je za istim, zaustavio je vozilo na benzinskoj postaji u Tromilji, vozač tog drugog vozila je bio iza njega jer ga je bio zaobišao i fotografirao je oznake njegovog vozila u trenutku kada je bio ispred njega, a vozač se nije zaustavio na benzinskoj postaji, nije mu pokušavao prići jer je vidio da nema namjeru da se zaustavi, zvao je policiju i vratio se na mjesto događaja gdje se udarac dogodio i tu je sačekao policiju. Sa policijskim zapisnikom je išao na osiguravajuće društvo radi naknade štete koja mu još nije nadoknađena.

4.1. Na pitanje suda, koje boje mu je vozilo kojim je upravljao, svjedok je odgovorio da je njegovo vozilo crne boje.

4.2. Okrivljenik je imao primjedbu na iskaz ispitanog svjedoka te je naveo da u trenutku kada je započeo s radnjom pretjecanja vozila ispred njega, nije bilo drugog vozila u toj traci na koju se prestrojavao, odnosno da nije bilo vozila svjedoka, a da je prethodno pogledao oba retrovizora te je dodao da bi se prevrnuo da ga je svjedok svojim vozilom udario u bok. Da je stao svojim vozilom na mjestu događaja, a svjedok je dalje proletio svojim vozilom koje je brže od njegovog. Svjedok je na to naveo da kada je vidio prije samog sraza njegovo vozilo, da je naglo počeo kočiti, a okrivljenik ga je skoro izgurao s ceste, okrivljenik je bio svojim vozilom ispred njega te se nakon toga udaljio.

4.3. Na pitanje suda, ako je već ostao na mjestu događaja, zbog čega nije pozvao policiju, okrivljenik je odgovorio da je na svom vozilu imao samo jedan trag crne boje, da to nije šteta i da to i dan danas stoji na njegovom vozilu.

4.5. Na pitanje okrivljenika svjedoku, zbog čega nije stao na mjestu događaja, svjedok je odgovorio da se okrivljenik nije zaustavio u tom trenutku kad je došlo do sraza pa je okrivljenika pričekao na Tromilji na benzinskoj postaji da vidi hoće li se zaustaviti i da se okrivljenik nije zaustavio, na što je okrivljenik izjavio da se nije zaustavio jer su dva vozila bila ispred njega.

5. Sud je dalje u dokazne svrhe pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika, a na temelju koje je utvrđeno kako okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

6. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude, a koji mu se stavljaju na teret, zbog čega ga je proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću novčanu kaznu.

7. Odredbom članka 70. stavak 1. točka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti: ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati.

7.1. Odredbom članka 176. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

8. U postupku nije sporno da je okrivljenik predmetne prilike upravljao osobnim vozilom Seat registarske oznake [registarska oznaka] kojim se kretao kolnikom državne ceste D33, iz smjera sjevera u smjeru juga te nije sporno da je započeo radnju pretjecanja vozila ispred sebe i nije sporno da je pritom došlo do kontakta s drugim osobnim vozilom, odnosno da se radi o vozilu marke Volkswagen registarske oznake [registarska oznaka].

8.1. Sporno je je li okrivljenik započeo pretjecanje vozila ispred sebe u trenutku kada je vozač vozila Volkswagen [registarska oznaka] koji se kretao iza njega već otpočeo pretjecanje njegovog vozila te je sporno je li na navedenom vozilu Volkswagen nastala materijalna šteta i je li okrivljenik stoga bio dužan, a prije nego što je napustio mjesto događaja, ostaviti svoje podatke ili popuniti Europsko izvješće s VB koji je upravljao vozilom Volkswagen.

8.2. Sud je na okolnosti predmetnog događaja kao svjedoka ispitao oštećenika VB, čiji je iskaz cijenio vjerodostojnim jer je svjedok u vezi odlučnih činjenica iskazivao jasno, objektivno i uvjerljivo i u čijem iskazu nije bilo elemenata koji bi doveli u sumnju njegov iskaz. Iz iskaza ispitanog svjedoka proizlazi da je započeo pretjecanje vozila ispred sebe te da je u trenutku kada je svojim vozilom već bio u lijevoj traci, u njegovo vozilo udarilo vozilo okrivljenika, a koje se kretalo ispred njega u istom smjeru i koje je udarilo u prednja desna vrata njegovog vozila. Iskaz ispitanog svjedoka dodatno osnažuje i materijalna dokumentacija u spisu.

8.3. Naime, iz zapisnika o očevidu kojeg su sastavili policijski službenici Postaje prometne policije Šibenik i koji sukladno članku 158. stavak 5. Prekršajnog zakona predstavlja zakonit dokaz, proizlazi da se predmetna prometna nesreća dogodila na km 15+400 m državne ceste D-33, gdje širina kolnika iznosi šest metara i gdje se kolnik na cesti pruža u oba smjera. Policijski službenici su utvrdili da su na predmetnom vozilu Volkswagen nastala oštećenja na prednjem braniku s desne strane i prednjem desnom blatobranu u vidu strugotina na visini od 40 do 71 cm mjereno od tla dok su na osobnom vozilu okrivljenika oštećenja nastala na prednjim i stražnjim lijevim vratima u vidu strugotina i brisotina na visini od 40 do 71 cm mjereno od tla. Opisana oštećenja su vidljiva u fotodokumentaciji prometne nesreće koja je pohranjena u e-Spisu predmeta i čiji je foto ispis priložen spisu. U situacijskom planu mjesta događaja ucrtan je smjer kretanja osobnog vozila okrivljenika kao i smjer kretanja osobnog vozila oštećenika VB.

8.4. Dakle, s obzirom na iskaz ispitanog svjedoka i naprijed navedenu materijalnu dokumentaciju sačinjenu od službenika policije, neosnovana je obrana okrivljenika da je započeo s radnjom pretjecanja vozila ispred sebe u trenutku kada iza njega nije bilo vozila u lijevoj prometnoj traci. Činjenicu da je vozač VB koji je upravljao vozilom Volkswagen, već započeo pretjecanje vozila okrivljenika, prvenstveno potvrđuje mjesto kontakta između vozila s obzirom da je došlo do sraza između lijevog bočnog dijela okrivljenikovog vozila i prednjeg desnog dijela vozila Volkswagen. Naime, da je okrivljenik prvi započeo radnju pretjecanja kako to u obrani tvrdi, onda bi oštećenja na njegovom vozilu nastala na stražnjem dijelu vozila te pozicija oštećenja na bočnom dijelu vozila okrivljenika dokazuje da okrivljenik u trenutku kontakta još nije bio potpuno u lijevoj "pretjecajnoj" traci već je tek prelazio preko razdjelne crte kada se vozilo Volkswagen već nalazilo bočno uz njega, tj. u njegovom "mrtvom kutu" u lijevoj traci. U ovom kontekstu, sud smatra potrebnim napomenuti da je i sam okrivljenik u obrani naveo da je pogledao u lijevi i unutarnji retrovizor i nakon što je pogledao u lijevi i unutarnji retrovizor, započeo je s radnjom pretjecanja vozila ispred sebe jer nije vidio niti jedno vozilo da pretječe njegovo vozilo, a što također upućuje da okrivljenik prije nego što je započeo pretjecanje nije okrenuo glavu preko lijevog ramena, odnosno nije pogledao tzv. mrtvi kut, a u kojem mu se upravo tada nalazilo vozilo Volkswagen.

8.5. Slijedom navedenog, nedvojbeno je da je okrivljenik otpočeo pretjecanje u trenutku kada je vozač vozila Volkswagen koji se kretao iza njega već otpočeo pretjecanje njegovog vozila te je time izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom i ostvario zakonska obilježja prekršaja opisanog pod a) u izreci ove presude, a kažnjiv po članku 70. stavak 3. u vezi s člankom 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9. S obzirom da je utvrđen nastanak materijalne štete na navedenom vozilu Volkswagen, kako to proizlazi iz zapisnika o očevidu i fotodokumentacije prometne nesreće, kao i iz iskaza ispitanog svjedoka te budući da je te prilike okrivljenik bio sudionik prometne nesreće s materijalnom štetom, postojala je obveza okrivljenika kao vozača da sukladno odredbi članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prije odlaska s mjesta prometne nesreće ostavi podatke o sebi i vozilu kojim je sudjelovao u toj prometnoj nesreći. Neosnovana je obrana okrivljenika da se vozilom zaustavio na mjestu događaja, a da se drugi vozač udaljio s obzirom da iz vjerodostojnog iskaza ispitanog svjedoka proizlazi suprotno, odnosno da se upravo okrivljenik nije zaustavio niti je imao namjeru se zaustaviti radi davanja svojih podataka ili popunjavanja Europskog izvješća, a zbog čega je upravo svjedok VB i pozvao policiju, što uostalom proizlazi i iz zapisnika o očevidu.

9.1. Slijedom navedenog, okrivljenik je postupanjem opisanim pod b) u izreci ove presude ostvario zakonska obilježja prekršaja kažnjivog po članku 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

10. Kažnjivom odredbom članka 70. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji otpočne ili obavi pretjecanje ili obilaženje suprotno odredbama stavka 1. ovoga članka.

10.1. Posebnom odredbom članka 293. stavak 1. istog Zakona propisano je: Za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

10.2. Kažnjivom odredbom članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

11. Određujući visinu novčane kazne okrivljeniku, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Osim prekršajne neosuđivanosti, Sud na strani okrivljenika nije utvrdio postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi učinile osnovanim primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona dok mu je kao otegotno uzeo u obzir što je djelom pod b), počinio teži prekršaj iz područja sigurnosti prometa na cestama kao i izostanak kajanja za počinjene prekršaje. S obzirom na naprijed navedene okolnosti, a vodeći računa i o vrlo izraženim zahtjevima generalno preventivnog djelovanja, Sud je okrivljeniku, za djelo pod a) utvrdio novčanu kaznu u točno propisanom iznosu od 520,00 eura, a za djelo pod b) novčanu kaznu u najmanjem iznosu od 390,00 eura te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 910,00 eura, kako je i predloženo optužnim aktom, a koja je novčana kazna jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, držeći da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja iz članka 32. i opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona.

11.1. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 60 dana od primitka ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

12. Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja naznačen na optužnom aktu u odnosu na izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije od šest mjeseci jer smatra kako ne postoji iteracijska opasnost u smislu da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Prilikom donošenja takve odluke Sud je uzeo u obzir da je prekršaj počinjen u 2024. i da protiv okrivljenika do danas nije pokrenut drugi prekršajni postupak iz područja sigurnosti prometa na cestama te s tim u vezi činjenicu da okrivljenik nije prekršajno osuđivan pa Sud smatra kako će i izrečena novčana kazna, a koja okrivljeniku nije ublažena, u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da se ne ponavlja kao počinitelj istih ili sličnih prekršaja.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljeniku određeni u donjem iznosu od 50,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj: 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenju ovog Suda primjereno složenosti i trajanju postupka kao i imovnom stanju okrivljenika.

U Splitu 17. rujna 2026.

Sutkinja

Zrinka Krečak

Uputa o pravu na žalbu:

Sukladno odredbi članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku,

2. Postaji prometne policije Šibenik,

3. u spis.