Poslovni broj Ovr-897/2026-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marinović i partneri j.t.d. Zadar, protiv protivnika osiguranja ad.1 ZJ iz [adresa], 7/10-12 Calibaro Avenue, Liverpool NSW 2170, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2 RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 3 SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad. 4. ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Dajani Bjedov, odvjetnici u Zadru, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 17. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja podnesen sudu 29. svibnja 2026. za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja koji glasi:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja – utvrđenja prava vlasništva određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

- zabranom protivnicima osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 7729 m2.

II. Zabilježbu ove zabrane provesti će Općinski sud u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Obrovac, kojem se nalaže upis u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zabilježbe privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine.

III. Zabrana se smatra provedenom danom dostave rješenja zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda.

IV. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, koji je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 60 dana, od dana dostave prijepisa ovog rješenja.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja Sava Stegnjaić (dalje: predlagatelj osiguranja) 29. svibnja 2026. sudu podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja ZJ (dalje: protivnik osiguranja ad.1), RJ (dalje: protivnik osiguranja ad.2), SJ (dalje: protivnik osiguranja ad.3) i ČJ (dalje: protivnik osiguranja ad.4) u kojem navode da je predlagatelj izvanknjižni suvlasnik nekretnine čest. 6383 k. o. [katastarska općina] koju je stekao iza svoje majke TJ (Soke) Stegnjaić koja je preminula davne 1977. Usprkos činjenici smrti 1977. godine, TJ da je i dalje bila upisana kao suposjednica predmetne nekretnine u Katastru nekretnina dugi niz godina. Riječ je o nekretnini iznimno velike površine 7729 m2 koja u naravi predstavlja pašnjak koji je, između ostalog, dugi niz godina koristila obitelj predlagatelja. Jednako tako TJ (Soka) Stegnjaić da je dugi niz godina ostala upisana jednim dijelom u zemljišnoknjižnom izvatku za predmetnu nekretninu kako je stanje ostalo nepromijenjeno sve do 16. travnja 2026. kada su se protivnici osiguranja, bez znanja predlagatelja i ostalih suvlasnika, uknjižili kao suvlasnici nekretnine. Prema stanju zemljišnoknjižnog izvatka da je vidljivo da su se protivnici uknjižili kao suvlasnici predmetne nekretnine tako što su u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku ishodili rješenje suda poslovni broj Z-29223/2025 (Rz-83/2026) od 15. travnja 2026. Međutim, predlagatelj kao ni ostali suvlasnici predmetne nekretnine da nisu imali priliku sudjelovati u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku niti su na bilo koji način bili obaviješteni o provođenju ispravka za predmetnu nekretninu. Sam predlagatelj i članovi njegove obitelji da su krajem 2024. godine kao izvanknjižni suvlasnici predmetne nekretnine bili kontaktirati od protivnika radi mogućnosti zajedničkog pokretanja sudskog postupka radi rješavanja nesređenog zemljišnoknjižnog stanja. Namjera da je bila nakon upisa predlagatelja i protivnika riješiti zemljišnoknjižno stanje na način da se nekretnina podijeli ili da se proda, a za što je uvjet bio sređeno zemljišnoknjižno stanje i upis svih izvanknjižnih suvlasnika među kojima i predlagatelja. Međutim, nakon prvotnog kontakta protivnici osiguranja da su očito odlučili izigrati predlagatelja i ostale suvlasnike te su samostalno pokrenuli pojedinačni ispravni postupak radi ispravka zemljišnoknjižnog stanja, za što da je predlagatelj saznao slučajnim pregledom stanja u zemljišnoj knjizi. Nakon prvotnog šoka zbog izigranosti u cijeloj situaciji, predlagatelj i članovi njegove obitelji da su dodatno saznali da su protivnici osiguranja u procesu neposredne realizacije kupoprodaje predmetne nekretnine, izvršenjem čega bi predlagatelj i ostali izvanknjižni suvlasnici ostali bez mogućnosti osporavanja prava vlasništva kupca. Predlagatelj da je u ovom kratkom vremenu od uknjižbe do pokretanja ovog postupka bio u mogućnosti doći samo do isprava koje se odnose na protivnike i način njihove uknjižbe, međutim, sama činjenica da su protivnici kontaktirali predlagatelja radi zajedničkog pokretanja postupka radi upisa prava vlasništva da dovoljno govori o okolnosti da su protivnici svjesni da nisu isključivi suvlasnici ove nekretnine. Prema rješenjima o nasljeđivanju iza pok. ŽJ i OJ, prednika protivnika osiguranja da proizlazi da su isti prethodno bili samo suvlasnici predmetne nekretnine, a ne isključivi vlasnici. Slijedom navedenog, a imajući u vidu činjenicu da protivnici osiguranja uopće ne koriste predmetnu nekretninu već da su ishodili uknjižbu isključivo radi realizacije kupoprodaje te posebice činjenicu da su protivnici osiguranja pred neposrednom realizacijom kupoprodaje nekretnine, da je razvidno da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere. Predlagatelj da je tek saznao za činjenično stanje te da će u kratkom roku pokrenuti postupak radi utvrđenja svog prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini, a prije pokretanja kojeg postupka po čl. 347. st. 1. toč. 4. Ovršnog zakona predlaže da Općinski sud donese rješenje o osiguranju kojim određuje privremenu mjeru u sadržaju specificiranog u izreci ovog rješenja.

1.1. Prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja prilaže rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-589/03 iza pok. OJ i od 22. rujna 2003. (list spisa 5-7), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Obrovcu poslovni broj O -3/83 od 7. lipnja 1983. (list spisa 8-9), smrtni list izdan od Matičnog ureda Benkovac ( list spisa 10), podatke posjedovnog lista 4359 (list spisa 11-19), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] s povijesnim pregledom upisa (list spisa 20-27) i rodni list Matičnog ureda Benkovac (list spisa 28).

2. Zaključkom od 1. lipnja 2026. sud je zaprimljeni prijedlog za osiguranje dostavio na očitovanje protivnicima osiguranja te su protivnici osiguranja podneskom od 11. lipnja 2026. istaknuli prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani predlagatelja koji se poziva na nasljeđivanje svoje majke TJ za koju je dostavljen smrtni list i rodni list jer da takve osobe nema uknjižene u zemljišnim knjigama prije provođenja postupka Z- 29223/2025 (Rz-83/2026). Izvjesna osoba EJ koja nije TJ da je bila uknjižena, ali EJ da nije CJ jer da je bila CJ bila bi uknjižena imenom CJ. Nadalje, predlagatelj da traži osiguranje nenovčane tražbine zabranom protivnicima osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnine oznake čest. 6383 k. o. [katastarska općina] te zabilježbu privremene mjere u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s pozivom da je uknjižba ishođena radi realizacije kupoprodaje koja ne postoji i o kojoj nije dostavljen nikakav dokaz. Da je u pitanju kupoprodaja, takva činjenica da bi bila evidentirana u zemljišnim knjigama kroz zabilježbu prvenstvenog reda iz čl. 77. Zakona o zemljišnim knjigama koje nema, a predlagatelj da bi trebao imati dokaz da je predmetna nekretnina u postupku otuđenja u smislu ispunjavanja uvjeta iz čl. 346. Ovršnog zakona, dakle, predlagatelj da treba učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine što u ovom slučaju nedostaje, a potom uz taj prvi uvjet da nedostaju i druga dva uvjeta iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona. Ni jednu od tih pretpostavki koje su kumulativne da predlagatelj svojim prijedlogom nije dokazao. Predlažu donijeti rješenje kojim sud odbija prijedlog predlagatelja za određivanje privremene mjere.

2.1. Uz odgovor na prijedlog protivnici osiguranja u spis dostavljaju izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] s povijesnim pregledom upisa (list spisa 37-44).

3. Prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere nije osnovan.

3.1. Odredba čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje il i nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri čemu sukladno čl. 346. st. 2. u svezi čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

3.2. Nadalje, odredba čl. 347. st. 1. toč. 4. OZ propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koju je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu.

3.3. Za istaknuti je pri tome da prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 346. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje nenovčane tražbine te kao drugo, opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, drugo navedenu pretpostavku osim ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

4. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] s povijesnim pregledom upisa (list spisa 20-27, 37-44) proizlazi da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana čest. 6383, Novo naselje, pašnjak površine 7729, uknjiženog prava vlasništva u korist ZJ za 10/36 dijela, RJ za 20/36 dijela, SJ za 3/36 dijela i ČJ za 3/36 dijela pri čemu je razvidno da je do uknjižbe prava vlasništva navedenih osoba ovdje protivnika osiguranja došlo na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-29223/25 (Rz-83/26 od 15. travnja 2026. donesenom u pojedinačnom ispravnom postupku), a kojim je rješenjem naloženo brisanje prava vlasništva upisanog u korist BJ pok. N, ŠJ žene Z, FJ pok. ŽJ, GJ ud. ŽJ, KJ pok. NJ, UJ pok. NJ, IJ pok. NJ, VJ pok. NJ, DJ pok. NJ, HJ ž. R, MJ ž. N, ĐJ pok. N, ĆJ pok. N, LJ pok. N, AJ žene LJ, JJ žene ĆJ, PJ. ČJ, NB. S, ČJ pok. S, ZB pok. S, RB žene Č, SB žene LJ, ŽJ pok. NJ, ČB žene T, TB ud. Ž, ŽB, ZB, OB pok. Ž, EB pok. Ž, CB žene O, BB žene Z, ŠB pok. E, FB pok. E, OJ ud. ŽJ, GB. ŽJ, ČJ, KB, FJ pok. ŽJ i SJ.

4.1. Nadalje, iz podataka posjedovnog lista 4359 (list spisa 11-19) proizlazi da je među nizom posjednika čest. 6383 k. o. [katastarska općina] evidentirana RB žena Č za udio 1848/216000.

4.2. Konačno, iz rodnog lista Matičnog ureda Benkovac (list spisa 28) proizlazi da je UB ovdje predlagatelj osiguranja rođen **.**.1941. od oca IB i majke TJ rođene FJ dok iz smrtnog lista Matičnog ureda Benkovac (list spisa 10) proizlazi da je TJ rođena **.**.1896. u [adresa] od oca VB i majke C umrla **.**.1977.

4.3. Cijeneći sve navedene činjenice u međusobnoj svezi odnosno cijeneći činjenicu da je osoba RB žena Č u Katastarskom operetu bila evidentirana kao suposjednica predmetne nekretnine za 1848/216000 dijela u svezi s činjenicama da je tako evidentirana posjednica RB rođena od oca VB, a među ranije uknjiženim suvlasnicima predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] je bila upisana upravo osoba KJ pok. VB pa dalje cijeneći ove činjenice u svezi s činjenicom da je ime oca predlagatelja osiguranja IB, a osoba koja je u Katastarskom operatu bila evidentirana kao suposjednica predmetne nekretnine RB je evidentirana upravo kao žena Č što je općepoznato skraćenica imena IB; ovaj sud utvrđuje da je predlagatelj osiguranja u ovom postupku učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu s osnova prava suvlasništva prema predlagateljima osiguranja kao u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje uknjiženim suvlasnicima predmetne nekretnine i to tražbinu na utvrđenje prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini oznake čest. 6383 k. o. [katastarska općina].

4.4. Za istaknuti je pri tome da u postupku osiguranja koji se vodi po odredbama OZ, ovo u smislu čl. 246. st. 1. OZ, predlagatelj osiguranja svoju nenovčanu tražbinu mora učiniti samo vjerojatnom, a ne dokazati istu izvan svake sumnje. Naime, zadaća je suda u parničnom postupku uvjeriti se u postojanje ili nepostojanje činjenica od kojih zavisi primjena prava. Kad je uvjerenje suda o relevantnoj činjenici takvo da isključuje razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost, prihvaća se kako je određena teza potpuno dokazana, odnosno kako postoji izvjesnost o njenom sadržaju i postojanju. Međutim, u određenim slučajevima, kao što je to upravo kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, kod izvođenja zaključaka u tom pravcu dano je ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti, a vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-594/2026-2 od 11. veljače 2026.).

5. Međutim, iako je u ovom postupku učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom i opasnost da bi bez određivanja predložene mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje njegove tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari, niti je učinio vjerojatnim da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a poradi čega je sud predmetni prijedlog za osiguranje odbio kao neosnovan, ovo jer sukladno čl. 346. st. 1. OZ pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane tom odredbom moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud mogao odrediti predloženu privremenu mjeru (tako i Županijski sud u Varaždinu u rješenju poslovni broj Gž Ovr -482/2020-2 od 23. prosinca 2020. i Županijski sud u Zagrebu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-2701/2020-2 od 22. prosinca 2020.).

5.1. Naime, predlagatelj osiguranja u prijedlogu navodi da je namjera protivnika osiguranja bila urediti zemljišnoknjižno stanje radi prodaje nekretnine te da su protivnici osiguranja, koji su se upisali kao suvlasnici predmetne nekretnine, u procesu neposredne realizacije kupoprodaje predmetne nekretnine, izvršenjem čega da bi predlagatelj i ostali izvanknjižni suvlasnici ostali bez mogućnosti osporavanja prava vlasništva kupca. Dakle, predlagatelj tvrdi da će protivnici spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove tražbine prodajom nekretnine, međutim, u prilog takvom navodu ne iznosi niti jednu konkretnu činjenicu koja bi ukazivala da su protivnici osiguranja uistinu „u procesu neposredne realizacije kupoprodaje predmetne nekretnine“ primjerice da isti oglašavaju prodaju nekretnine, da su sklopili predugovor o kupoprodaji, da su u komunikaciji s potencijalnim kupcem i tome slično dok sam upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu prema ocjeni ovog suda nije radnja koja ukazuje na namjeru prodaje nekretnine.

5.2. Kada je riječ o ovoj pretpostavci iz čl. 346. st. 1. OZ za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da bi se bez određivanja osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje (propuštanja) protivnika osiguranja, poduzimanje kojih će spriječiti ili znatno otežati ostvarenje predlagateljeve tražbine. U konkretnom slučaju, predlagatelj ne samo da nije učinio vjerojatnom opasnost da bi bez predložene mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje njegove tražbine, nego nije niti iznošenjem činjenica i adekvatnih dokaza ukazao na ijednu konkretnu radnju protivnika osiguranja poduzetu s ciljem prodaje predmetne nekretnine. Pogrešno pri tome predlagatelj smatra da sama činjenica da protivnici osiguranja ne koriste predmetnu nekretninu već da su (samo) ishodili uknjižbu ukazuje da su protivnici osiguranja u postupku prodaje predmetne nekretnine, ovo stoga što je općepoznato da je veliki broj osoba u Republici Hrvatskoj uknjižen kao vlasnik nekretnina koje u naravi aktivno ne koriste, ali da pri tome nemaju namjeru prodaje tih nekretnina niti da su u procesu prodaje. Drugim riječima, činjenica nekorištenja nekretnine za određenu svrhu, ovo osobito kad se radi o nekretnini iznimno velike površine koja je u naravi pašnjak u današnje vrijeme kada se osobe uobičajeno ne bave uzgojem povrtnih kultura niti držanjem životinja koje idu na ispašu, sama za sebe ne svjedoči o namjeri prodaje te nekretnine, a još manje o činjenici da je vlasnik u aktivnom procesu prodaje nekretnine.

5.3. Da bi sud prihvatio privremenu mjeru zabrane protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu, predlagatelj osiguranja je dužan dokazati da je protivnik osiguranja konkretnim radnjama pokušao otuđiti ili opteretiti tu nekretninu (tako i Županijski sud u Varaždinu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-482/2020-2 od 23. prosinca 2020.), budući isključivo poduzimanje konkretnih radnji s ciljem otuđenja ili opterećenja nekretnine u dovoljnom stupnju (tako da se ipak bez sumnje može utvrditi postojanje navedene opasnosti) čini vjerojatnom opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja (tako i Županijski sud u Zagrebu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-2701/2020-2 od 22. prosinca 2020.), a što je nužno da bi sud sukladno čl. 346. st. 1. OZ odredio osiguranje ovom privremenom mjerom.

5.4. Ovdje je za ukazati i to da iako je predmetni prijedlog za osiguranje predlagatelj podnio još 29. svibnja 2026. te je u tom prijedlogu istaknuo da će u kratkom roku pokrenuti postupak radi utvrđenja svog prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini, da isti niti protekom više od 3 mjeseca takav postupak pred nadležnim sudom nije pokrenuo, a pokretanje kojeg bi postupka (radi utvrđenja prava vlasništva ili brisovne tužbe) isti mogao zabilježiti u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini i na takav način (zabilježbom spora temeljem odredbi Zakona o zemljišnim knjigama) osigurati ostvarenje svoje (eventualne) nenovčane tražbine s osnova prava vlasništva.

6. Odluka o troškovima ovog postupka osiguranja je izostala obzirom da niti jedna od stranaka nije postavila zahtjev za naknadu troškova ovog postupka osiguranja.

U Zadru, 17. rujna 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku,

2. Protivnicima osiguranja po punomoćnici.