1                                   Gž Ovr-63/2024-2

     Republika Hrvatska                                                                                             

Županijski sud u Šibeniku                                                                                                  Gž Ovr-63/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Maji Skorić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova OIB: 68419124305 iz Zagreba Prisavlje 3, zastupanog po N. O., odvjetnici iz Z., protiv ovršenika Z. P. OIB: … iz G. K., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću broj Ovrvr-569/2021-3 od dana 1. lipnja 2023.godine, dana 25. travnja 2024. godine

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba ovrhovoditelja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Gospiću broj Ovrvr-569/2021-3 od dana 1. lipnja 2023. godine i predmet vraća prvostupanjskome sudu na  ponovni postupak.

II. Odluku o trošku žalbenog postupka donijet će prvostupanjski sud.

Obrazloženje

1. Protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbačen  kao nepotpun prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave od 28. prosinca 2021. podnesen javnom bilježniku M. M. iz O., žalbu je podnio ovrhovoditelj pobijajući ga zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog  postupka i pogrešne  primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz zahtjev za  naknadu troška žalbenog postupka.

2. Žalba je osnovana.

               3. Iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da je  prvostupanjski sud odbacio prijedlog za ovrhu kao nepotpun, jer je utvrdio kako  ovrhovoditelj  uz isti nije priložio punomoć za odvjetnika, da je javni bilježnik pozvao ovrhovoditelja da u roku priloži punomoć potpisanu po zakonskom zastupniku ovrhovoditelja, te ga upozorio na procesne posljedice ako ne postupi po zahtjevu jer će ovršni spis biti dostavljen  nadležnom sudu.

              4. Osnovane su žalbene tvrdnje ovrhovoditelja da sud nije mogao donijeti pobijano rješenje primjenom odredbe članka 109. stavak 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19,  80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), a što je dalo bi se zaključiti bio osnov za donošenje pobijane odluke, premda se prvostupanjski sud izrijekom ne poziva na tu odredbu.

              5. Naime, prijedloz za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kao punomoćnik ovrhovoditelja podnijela je odvjetnica N. O. iz Odvjetničkog društva O. i H. d.o.o Z., te je uz prijedlog priložila opću (generalnu) punomoć od 25. studenog 2019. koju je kao ovlaštena osoba za zastupanje ovrhovoditelja potpisao, na dužnosti glavnog ravnatelja K. B., dok je podnoseći prijedlog za ovrhu u obrascu elektronskim putem ovrhovoditelj  kao zakonskog zastupnika ovrhovoditelja i osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe naznačio R. Š., iz čega bi proizlazilo da se od potpisa generalne punomoći promijenila osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

               6. Prema članku 109. ZPP, ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune (stavak 1.) te će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud odrediti rok od osam dana za ponovno podnošenje podneska (stavak 2.), a ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen (stavak 3.), odnosno smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se (stavak 4.).

               7. Međutim, u konkretnom slučaju niti javni bilježnik, a niti sud nisu ocijenili da podnesak kojim je pokrenut ovršni postupak ne bi bio nerazumljiv ili nepotpun, već je javni bilježnik utvrdio, a što je prihvatio i prvostupanjski sud - da punomoćnik koji je u ime ovrhovoditelja podnio prijedlog nije ovlašten na podnošenje prijedloga jer nema valjanu punomoć iz kojeg razloga u konkretnom slučaju treba primijeniti članak 98. ZPP.

               7.1. Naime, javni bilježnik je rješenjem  od 29. prosinca 2021.godine pozivom na odredbu članka 109. stavak1. ZPP u svezi članka 21. Ovršnog zakona („Narodne novine„ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/2016 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017 , 131/2020 i 114/22  dalje: OZ)   pozvao ovrhovoditelja da u roku od osam dana dostavi dopunjeni prijedlog za ovrhu  na način da dostavi punomoć potpisanu od osobe ovlaštene za zastupanje ovrhovoditelja, uz upozorenje da će se predmet ako se ne postupi po traženom proslijediti prvostupanjskom  sudu.

               7.2. Člankom 98. stavak 1. ZPP-a propisano je da je punomoćnik dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoć, dok je stavkom 2. propisano da sud može dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomoć, ali da će istovremeno narediti toj osobi da naknadno u određenom roku podnese punomoć ili odobrenje stranke za obavljanje parnične radnje. Nadalje,  stavkom 4. istog članka propisano je da je sud dužan u tijeku cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik ovlaštena za zastupanje, a ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik nije ovlaštena za zastupanje, ukinut će parnične radnje što ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

               7.3. Prema tome, sukladno članku 98. stavku 2. ZPP-a, u slučaju ako sud ili javni bilježnik smatra da je određeni podnesak podnijela osoba koja nije uopće priložila punomoć ili je priložila neurednu punomoć, tada će toj osobi narediti da u određenom roku podnese punomoć ili odobrenje radnje za obavljanje radnje.

7.4. Ako osoba koja nije priložila urednu punomoć istu nije priložila niti u roku koji joj je sud ili javni bilježnik odredio, tada će sud sukladno članku 98. stavak 4. ZPP ukinuti parnične radnje koje je ta osoba poduzela, ali tek nakon što pozove stranku neposredno da se izjasni da li odobrava radnje koje je u njezino ime poduzela osoba bez ili s neurednom punomoći.

8.Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pogrešno primijenio odredbu članka 109. stavak 4. ZPP, jer je pogrešno zaključio da je prijedlog za ovrhu nepotpun stoga što ovrhovoditelj nije potpisao punomoć po osobi ovlaštenoj za zastupanje.

               9. Naime, ovršni prijedlog koji je podnio punomoćnik kojem je punomoć izdala osoba  koja u trenutku podnošenja prijedloga ne bi bila ovlaštena za zastupanje ovrhovoditelja ne predstavlja nepotpun podnesak u smislu članka 109. stavak 1. ZPP-a i sud prvog stupnja u ovom slučaju nije bio ovlašten odbaciti prijedlog, ako prethodno nije pozvao ovrhovoditelja da se neposredno izjasni odobrava li takvo podnošenje prijedloga za ovrhu jer se primjenjuje članak 98. ZPP.

               10. Osim toga, prema članku 101. stavak 1. ZPP punomoć prestaje prestankom pravne osobe koja ju je izdala, ali ne i promjenom osobe koja zastupa pravnu osobu pa promjena osobe koja po zakonu zastupa stranku pravnu osobu nema utjecaja na punomoć koja je izdana prije toga, a učinci pravnih poslova i pravnih radnji koje je poduzeo zakonski zastupnik pravne osobe u pravilu ne prestaju u trenutku kada mu prestane svojstvo zakonskog zastupnika niti ta činjenica utječe na njihovu valjanost (tako i  Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-170/2009 od 11. studenog 2014. godine ), osim ako je nakon dolaska na tu dužnost novog ravnatelja navedena generalna punomoć stavljena van snage.

               11. Slijedom svega navedenog, žalbu ovrhovoditelja zbog žalbenog razloga bitne povrede odredba postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 109 stavak 4.  ZPP, trebalo je prihvatiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak - u kojem će prvostupanjski sud nakon što u skladu s naprijed navedenim primjedbama utvrdi  urednost  punomoći za zastupanje ovrhovoditelja odlučiti i o daljnjem tijeku ovog postupka (članak 380. točka . ZPP u vezi članka 21. OZ).

              12. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 14. stavak 7. OZ.

                           U Šibeniku, 25. travnja 2024. godine

                                                                                                          S U D A C

                                                                                                       Maja Skorić v.r.