REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-603/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao sutkinje izvjestiteljice i člana vijeća i Renate Marić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, protiv tužene BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, radi ispražnjenja i predaje u posjed, rješavajući žalbu tužene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-189/2022-42 od 23. svibnja 2025. u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužene odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-189/2022-42 od 23. svibnja 2025.,u cijelosti.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda je suđeno:
I. Nalaže se tuženici BU isprazniti poslovni prostor na adresi [adresa], površine 254,00 m2, ulično, na polukatu koji se sastoji od 9 prostorija u dvije odvojene cjeline – prostor lijevo i prostor ravno na polukatu te predati opisani poslovni prostor, slobodan od osoba i stvari u posjed tužitelju Gradu Zagrebu, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženici BU naknaditi tužitelju Gradu Zagrebu parnični trošak u iznosu od 146,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 23. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice BU za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.037,50 EUR.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o parničnom trošku, predlaže da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. U sadržaju žalbe tužena navodi da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st.2. t.11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito jer je izreka presude, nerazumljiva, proturječi sama sebi ili razlozima presude, da presuda nema uopće razloga o odlučnim činjenicama, a dani razlozi su nejasni i proturječni. Bitnu povredu postupka iz članka čl. 354. st. 2. t.12. ZPP-a tužena nalazi u tome što je prvostupanjski sud posve arbitrarno i proizvoljno unio u izreku presude riječi „poslovni prostor na adresi [adresa]..“ koje je tužitelj izostavio prilikom postavljanja tužbenog zahtjeva, jer sud nije ovlašten sam dopuniti sadržaj tužbenog zahtjeva tužitelja. Nastavno tvrdi da sud nije donio pobijanu presudu na način da je izvedene dokaze ocijenio u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku, te ističe da tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe i da tužena nije pasivno legitimirana, da u postupku nije utvrđeno da bi tužitelj bio predmnijevani vlasnik nekretnine, niti da je tužena u pojedu iste, da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer tužitelj nije dokazao pravni temelj i istinit način stjecanja vlasništva.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.
5.1. Suprotno navodima žalbe tužene pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, niti u bilo čemu proturječi sama sebi i razlozima presude, tako da prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju u žalbi tužena ukazuje.
5.2. Ovaj sud ne nalazi ni da bi bila počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 12. ZPP-a, prekoračenjem tužbenog zahtjeva na koju ukazuje tužena, jer je tužbeni zahtjev tužitelja radi ispražnjenja i predaje u posjed slobodnog od osoba i stvari, upravo poslovnog prostora na adresi [adresa], površine 254,00 m2, ulično, na polukatu koji se sastoji od 9 prostorija u dvije odvojene cjeline – prostor lijevo i prostor ravno na polukatu, kako je pobijanom presudom i odlučeno.
5.3. Suprotno navodima žalbe nije učinjena ni relativno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi sa člankom 8. ZPP-a, budući je prvostupanjski sud izvedene dokaze cijenio kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti i utvrdio sve relevantne činjenice za pravilnu primjenu materijalnog prava, a u razlozima presude jasno naveo koje dokaze je izveo, koje dokaze prihvaća kao vjerodostojne i istinite i kojima poklanja vjeru te koje činjenice je iz istih utvrdio, a koje dokaze ne prihvaća i smatra nevjerodostojnim.
6. U prvostupanjskom postupku među strankama nije bilo sporno u odnosu na koji poslovni prostor se zahtjeva predaja u posjed, sporna je bila aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tužene, kod kojih prigovora tužena ustraje i u žalbi.
7. Prvostupanjski sud utvrđuje:
- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. br. [katastarska čestica] Dolac dvorište zgrada mješovite uporabe Dolac br. 8 i 9 ukupne površine 872 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb ne proizlazi da je predmetni poslovni prostor upisan kao posebni suvlasnički dio – etažno vlasništvo,
- da je nekretnina na adresi [adresa] upisana kao općenarodna imovina, a kao organ upravljanja upisano je Poduzeće državnih stambenih zgrada I rajona u Zagrebu,
- da je pravni slijednik Poduzeća državnih stambenih zgrada I rajona u Zagrebu, Državne stambene zgrade, ustanova za održavanja i upravljanje stambenim fondom u gradu Zagrebu, koju je osnovao Narodni odbor grada Zagreba umjesto dotadašnjih 6 rajonskih poduzeća,
- da je temeljem Uredbe o upravljanju stambenim zgradama (Službeni list FNPJ br. 52/53) djelatnost ustanove Državne stambene zgrade prenesena pod upravu stambenih zajednica Črnomerec, Gornji Grad I., Gornji Grad II., Donji Grad I., Donji Grad II., Donji Grad III., Medveščak, Maksimir, Peščenica, Trnje, Trešnjevka, Dubrava, Kustošija, Vrapče, Podsused i Stenjevec.
- da su prema odredbi čl. 1. Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreba (''Narodne novine'' br. 47/90) navedene općine spojene u općinu Grad Zagreb, a prema čl. 4. navedenog Zakona sve nekretnine, sredstva, prava i obveze općina i Gradske zajednice Zagreba postaju nekretnine, sredstva, prava i obveze Grada Zagreba.
8. Stoga, suprotno navodima žalbe, proizlazi da je tužitelj pravni sljednik Poduzeća državnih stambenih zgrada I rajona u Zagreba, te da je ovlašten upravljati predmetnim poslovnim prostorom koji je i nadalje u zemljišnim knjigama upisan kao općenarodna imovina.
9. Nadalje prvostupanjski sud utvrđuje:
- da iz očitovanja Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Klasa 942/01/22-013/13 od 7. srpnja 2022. proizlazi da je o zahtjevima za povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, glede predmetnu nekretnine, odlučeno na način da su isti odbijeni,
- da je uvidom u rješenje Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo Klasa: UP/II-942-01/07-01/51 od 15. travnja 2008. i presudu Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Us-5657/2008-6 od 3. veljače 2010., utvrđeno kako je odbijen zahtjev Republike Hrvatske za utvrđenje prava vlasništva temeljem odredbe čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (''Narodne novine' br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19).
10. Na temelju navedenih utvrđenja, osnovano je prvostupanjski sud tužitelja kao predmnijevanoga vlasnika, smatrao aktivno legitimiranim za vođenje ovog spora, te navodima žalbe takvo utvrđenje prvostupanjskog suda nije dovedeno u sumnju.
11. Prema odredbi članka 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, smatrati će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja, ili na slabijem pravnom temelju, a u stavku 2. istog članka je propisano da će predmnijevanom vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svoga prednika, ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno, a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno, no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao i on. Prema odredbi stavka 4. navedenog članka predmnijevani vlasnik treba , umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema osobama iz stavka 1. i 2. članka 166. ZV-a.
12. Suprotno navodima žalbe tužitelj je nesumnjivo dokazao činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo kao i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema tuženoj.
12.1. Naime, iz zapisnika Državnog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje od 1. rujna 2022. prvostupanjski sud je utvrdio da je prilikom kontrole poslovnog prostora [adresa], površine 254 m2 zatečeno da se na ulazu u prostor nalaze natpisi Mens Štedno kreditna zadruga u likvidaciji, Delfino promet, Flores d.o.o., Zagrej d.o.o., da je službena osoba konstatirala kako je predstavnica suvlasnika ZU u telefonskom razgovoru navela da se predmetni poslovni prostor ne koristi za obavljanje djelatnosti ni za stanovanje, da je u tijeku sanacija zgrade nakon potresa, a da se gđa BU odazove kada majstorima treba otvoriti prostor radi izvođenja radova. Nastavno iz zapisnika Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove i imovinu grada, Odjela za poslovni prostor i poslove zakupa od 27. listopada 2017. proizlazi da je prilikom očevida u predmetnom poslovnom prostoru zatečena tužena koja je tom prilikom izjavila da se prostorom koristi nakon gašenja društva Zagrej d.o.o., da su sve stvari u prostoru u njezinom vlasništvu, da prostor koristi za obavljanje kancelarijske djelatnosti – knjigovodstvo, dok je uvidom u predmet Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-3359/2013 utvrđeno je da je tužbu podnio Grad Zagreb protiv Zagrej d.o.o. radi predaje u posjed predmetnog poslovnog prostora, da je presudom od 18. prosinca 2014. naloženo je Zagrej d.o.o. iseliti iz predmetnog poslovnog prostora i isti predati u posjed tužitelju, koja presuda nije postala pravomoćna, a rješenjem od 6. rujna 2017. utvrđen je prekid postupka jer je Zagrej d.o.o. brisan iz sudskog registra.
13. Kod takvih utvrđenja, osnovano je prvostupanjski sud ocijenio nevjerodostojnim iskaze sina i bivšeg supruga tužene, smatrajući ih iskonstruiranim i danim u cilju pogodovanja tuženoj.
14. Kako iz utvrđenih činjenica nedvojbeno proizlazi da je tužitelj predmnijevani vlasnik poslovnog prostora, te da se tužena nalazi u posjedu istoga, budući je i sama izjavila da prostor koristi za obavljanje knjigovodstvene djelatnosti i da se u njemu nalaze njezine stvari, a nije dokazala niti je utvrđeno da bi imala valjani temelj posjedovanja, osnovano je prvostupanjski sud naložio tuženoj da navedeni poslovni prostor preda u posjed tužitelju, te tuženu obvezao na naknadu parničnog troška tužitelju.
U Požegi, 17. rujna 2026.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
