Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Supetru

Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sutkinji Marijani Ostojić Kavain, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Lukšić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika Adria coast turizam d.o.o., za ugostiteljstvo i turizam sa sjedištem u [adresa], kojeg predstavlja KOĐ i drugookrivljenika KO, odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje brani Bojan Milić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Miljenko Mraković i Bojan Milić, Rijeka, A. Medulića 5, okrivljenih po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzoru radnih odnosa pod Klasa UP/I-116-02/22-01/797, Ur. br. 443-02-03-10-23-2 od 21. lipnja 2023., zbog prekršaja iz članka 112. stavka 1 točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,84/21 i 119/22, dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju) kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istoga Zakona i prekršaja iz članka 66.stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17 , 98/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakon o radu) kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 31. i stavku 2. istog Zakona, nakon održane i zaključene glavne rasprave 14. rujna 2026. uz prisustvo predstavnice okrivljene pravne osobe i branitelja okrivljenika, a u izočnosti drugookrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, te objavljene 17. rujna 2026. u odsutnosti predstavnika prvookrivljenika i drugookrivljenika i branitelja te predstavnika tužitelja objavio je i

,

p r e s u d i o j e

I Prvookrivljenik: Adria coast turizam d.o.o., za ugostiteljstvo i turizam sa sjedištem u [adresa], OIB: 68449361346, MBS: [matični broj subjekta], prekršajno nekažnjavan,

Drugookrivljenik: KO iz [adresa], OlB: [osobni identifikacijski broj], direktor, odgovorna osoba u okrivljenoj pravnoj osobi, prekršajno nekažnjavan,

k r i v i s u

1. što prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u prvookrivljenoj pravnoj osobi radnicu ĐO nisu prijavili najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, a ista je na poslovima konobarice započela s radom 1. travnja 2023. u Grand hotelu View, Postira, otok Brač, Vrilo 42, a koji hotel posluje u sastavu okrivljene pravne osobe,

dakle, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nisu prijavili osiguranje radnika u propisanom roku,

čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo za prvookrivljenika na temelju članka 172. stavka 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a za drugookrivljenika kažnjivo na temelju članka 172. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. točka 5. citiranog Zakona,

2. što je u Grand hotelu View, Postira, otok Brač, Vrilo 42, a koji hotel posluje u sastavu okrivljene pravne osobe, na poslovima konobarice radila radnica TO u razdoblju od 17. travnja 2023. do 23. travnja 2023. radila ukupno 54 sata, a u razdoblju od 24. travnja 2023. do 30. travnja 2023. radila ukupno 52 sata, odnosno da je radnica u nejednakom rasporedu radnog vremena radila duže od 50 sati temeljem Odluke o nejednakom rasporedu radnog vremena od dana 1. travnja 2023., po kojoj radnici radnik u tjednu može raditi najviše 60 sat, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom uključujući prekovremeni rad, međutim okrivljenici nisu kolektivnim ugovorom ugovorili da radnik u nejednakom rasporedu može raditi do 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad,

dakle, u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena radnik je radio duže od 50 sati u tjednu, uključujući i prekovremeni rad,

čime su okrivljenici u odnosu na radnicu počinili prekršaj iz članka 66. stavak 2. Zakona o radu za prvookrivljenika kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 31., a za drugookrivljenika kažnjiv po članku 229. stavku 2. istoga Zakona,

pa se na temelju navedenih propisa, a u uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22., 86/26, dalje: Prekršajni zakon),

u t v r đ u j e

prvookrivljeniku:

za prekršaj pod 1) novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjestošezdeset) eura;

za prekršaj pod 2) novčanu kaznu u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura,

drugookrivljeniku:

za prekršaj pod 1) novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura;

za prekršaj pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura,

pa se temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

prvookrivljeniku ukupna novčana kazna u iznosu od 1.300,00 (tisućutristo) eura;

drugookrivljeniku ukupna novčana kazna u iznosu od 150,00 (stopedeset) eura

Temeljem članka 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

II Temeljem članka 139. st. 3. u svezi s člankom . 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od po 15,00 (petnaest) eura svaki u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude,

Obrazloženje

1.Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor radnih odnosa, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

2. .Na ročište za glavnu raspravo održanu 27. svibnja 2026. branitelj okrivljenika dostavio je pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljenika u kojima u bitnom ističu kako poriču prekršaje koje im se stavlja na teret navodeći kako u odnosu na prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju radnica ĐO započela je s radom 3. travnj2023. , a ne 1. travnja 2023. Ista da je potpisala Ugovor o radu dana 30. ožujka 2023 ali da je faktički započela s rado u ponedjeljak 3. travnja 2023. što proizlazi i iz evidencije radnih sati za 4/2023. Prijavu HZMO-u je izvršena u ponedjeljak 3. travnja 2023.,a 1. travnja 2023. je datum stjecanja svojstva osiguranika. U odnosu na prekršaj iz Zakona o radu sukladno Odluci o nejednakom rasporedu radnog vremena prvookrivljenika radnica TO je sukladno članku 67. stavku 5. Zakona o radu dala pisani pristanak na preraspodjelu na način da se rad preraspodijeli do 60 sati tjedno, a novi Pravilnik o radu je donesen 20. travnja 2023 koji je odredio kako će se preraspodjela radnog vremena utvrditi odlukom poslodavca koji sadržava plan preraspodjele radnog vremena. Do stupanja na snagu citiranog pravilnika pitanje preraspodjele radnog vremena je bilo uređeno temeljem Kolektivnog ugovora ugostiteljstva („Narodne novine“, broj: 50/2022) počev od 1. travnja 2022.koji ugovor se Odlukom ministra proširuje na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (čl. 19). Branitelj prvookrivljenika i drugookrivljenika je na istom ročištu ponovio kako u odnosu na prekršaj pod točkom 1. a vezano uz radnicu ĐO okrivljeni ističe kako neovisno o činjenici da je ugovor o radu sklopljen 01. travnja 2023. godine ista nije započela sa radom do ponedjeljka 03. travnja 2023-l godine a što jasno proizlazi iz uvjerenih i potpisanih evidencija radnih sata uza imenovanu radnicu za mjesec travnja 2023. godinu a koju su priložene uz pisanu obranu. Naime, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo je prijava početaka rada izvršena upravo na dan 03. travnja 2023 godine a poslodavac je kao datum stjecanja svojstva osiguranika naveo 01. travnja 2023. godine i o tog datuma pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radnica ima status osigurane osobe i prvookrivljenik je podmirio sve svoje obveze prema državi i radnici. Što se tiče prekršaja vezano uz radnicu TO okrivljeni ističu kako sama okolnost da isti nisu imali započeti kolektivni ugovor na razini društva nije razlog počinjenja prekršaja. Budući da je u navedenom periodu na iste bio primjenjivan Kolektivni ugovor ugostiteljstva (NN 50/22) koji člankom 19. regulira upravo spornu činjenicu o dozvoljenoj preraspodjeli u trajanju do 60 sati tjedno. Sve pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu a koja pisana izjava prileži pisanoj obrani. Činjenica da se navedeni Kolektivni ugovor primjenjuje na okrivljenika proizlazi iz odluke Ministra od 01. lipnja 2022. godine kojom se isti primjenjuje na sve poslodavce i radnike zaposlene i koji rade u ugostiteljstvu i smještaju. Slijedom navedenog poslodavac nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pod točkom 2. Slijedom propisa koji su javno dostupni iz Narodnih novina okrivljenici predlažu da ih sud oslobodi putem presude podredno da sud za prekršaj pod točkom 1. iste proglasi krivima ali uzimajući u obzir da se radi o manjem formalnom propustu i iste oslobodi plaćanje kazne. Na ročištu za glavnu raspravu održanu 14. rujna 2026. predstavnica okrivljene pravne osobe izjavila je kako ostaje pri svemu što je izneseno u pisanoj obrani okrivljene pravne osobe te nema u svojoj obrani ništa posebno za nadodati.

3.U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja ZO, pročitana je pisana obrana prvookrivljenika i drugookrivljenika te prilozi Ugovor o radu za radnicu ĐO, evidencijska lista za radnicu ĐO za travanj 2023., preslik prijave na Hzmo- prijava (obrazac eM-1P), Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 13. svibnja 2022.godine, objavljeno u Narodnim novima broj 58/22, Odluka o nejednakom rasporedu radnog vremena prvookrivljene pravne osobe od 01. travnja 2023., preslik izjave radnice TO o pristanku na rad u preraspodjeli radnog vremena do 60 sati tjedno, preslik Pravilnika o radu prvookrivljene pravne osobe od 20. travnja 2023. Nadalje, izvršen je uvid u Kolektivni ugovor ugostiteljstava od 11. travnja 2022. objavljenim u Narodnim novinama broj 50/22., Kolektivni ugovor dodatak I o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora ugostiteljstva sklopljenog 11. travnja 2022., Narodne novine, broj 55/23, Odluka o proširenju primjene dodataka I o izmjena i dopunama kolektivnog ugovora o ugostiteljstvu te izvadci iz prekršajne evidencije, Ministarstva pravosuđa, uprave digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije za prvookrivljenika i drugookrivljenika od 27. svibnja 2026.

4.Svjedokinja ZO je izjavila kako se sjeća događaja odnosno inspekcijskog nadzora kojeg je obavila u prostorijama Grand Hotela View u Postirima na adresi [adresa] koji hotel posluje u sastavu okrivljene pravne osobe. Sjeća se da je utvrdili određene prekršaje u odnosu na dvije radnice sukladno evidenciji o radnom vremenu za predmetni period a sjeća se da je bila predsezona, a evidenciju je dostavila punomoćnica pravne osobe. Iz evidencije radnih sati za travanj 2023. je utvrdila rad duži od 50 sati za jednu radnicu možda i dvije ne sjeća se više, a sve vezano za prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 31. stavak 2. Zakona o radu. Objekt nadzora je dostavio Odluku o nejednakom rasporedu radnog vremena u kojoj je obuhvaćeno da će radnici poslodavca raditi po radnom vremenu koje će biti raspoređeno u nejednakom trajanju. Kada joj je predočena predmetna Odluka, istaknula je to ona ista koju je dostavio poslodavac, subjekt nadzora. U odnosu na Kolektivni ugovor ugostiteljstva sjeća se da je izvršila uvid u onaj koji se počeo primjenjivati od 01. srpnja 2023., odnosno odluku o proširenju primjene kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 14. lipnja 2023. Kada je svjedokinji predočen Kolektivni ugovor od 11. travnja 2022. objavljen u Narodnim novinama 50/22 te Odluku o proširenju primjene kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 13.svibnja 2022. obavljen u Narodnim novinama 50/22 istaknula je kako je razvidno da on vrijedi do 31. prosinca 2023. te slijedom toga na snazi je bila i Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Sjeća se kako je od poslodavca tražila očitovanje. U odnosu na prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom inspekcijskog nadzora utvrđen je prekršaj u odnosu na radnicu ĐO a što je razvidno iz obrasca eM-1P Zavoda za mirovinsko osiguranje za predmetnu radnicu od 03. travnja 2023. Kada joj je predočena izjava radnice TO, izjavila je kako se ona daje kod prihvaćanja rada u preraspodjeli, a kako je jedno izjavila jedna od radnica ispitana na zapisniku da radi u preraspodjeli, a poslodavac joj je dostavio Odluku o nejednakom rasporedu, u toj situaciji utvrđivala je povredu u odnosu na nejednaki raspored rada a ne eventualno povredu zbog preraspodjele radnog vremena, a nije ni imala plan preraspodjele radnog vremena.

5.Branitelja okrivljenika, upitan, izjavljuje kako ima pitanja za svjedokinju, odnosno, da li je tijekom inspekcijskog nadzora pregledana evidenciju radnih sati za radnicu ĐO i ĆO, svjedokinja odgovara kako je izvršila uvid u radnom pravnu dokumentaciju za predmetne radnice u odnosu na kašnjenje prijave na obvezno osiguranje. Na daljnji upit branitelja da li je tijekom nadzora utvrđen još koji prekršaj osim ovih obuhvaćen optužnim aktom, svjedokinja odgovara kako nisu utvrđeni nikakvi drugi prekršaji.

6.Predstavnica okrivljene pravne osobe nije imala pitanja za svjedokinju.

7.Iz izvatka iz sudskog registra za okrivljenu pravnu osobu proizlazi kako je KO direktor te da zastupa društvo pojedinačno i samostalno od 6. veljače 2023. Društvo je registrirano i za djelatnost pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka i pružanja usluga smještaja.

8.Iz Ugovora o međusobnim obvezama, odgovornostima i pravima u obavljanju poslova s posebnim ovlastima i Ugovora o radu na određeno vrijeme od 30. ožujka 2023. proizlazi kako je isti sklopljen između okrivljene pravne osobe kao poslodavca i radnice ĐO za radno mjesto konobar od 1. travnja 2023. do 31. listopada 2023. (članak 2.).

9.Iz prijave o početku osiguranja HZMO, Obrazac eM-1P proizlazi kako je radnica ĐO prijavljena 3. travnja 2023. te je stekla svojstva osiguranice s datumom 1. travnja 2023.

10.Iz evidencije radnih sati za travanj 2023. proizlazi kako je radnica TO u razdoblju od 17. travnja 2023. do 23. travnja 2023. radila ukupno 54 sata, a u razdoblju od 24. travnja 2023. do 30. travnja 2023. radila ukupno 52 sata.

11.Iz evidencije radnih sati za travanj 2023. proizlazi kako je radnica ĐO započela s radom 3. travnja 2023.

12. Iz Odluke o nejednakom rasporedu radnog vremena Adria coast turizma d.o.o. od 1. travnja 2023. proizlazi kako će u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. prosinca 2023. radno vrijeme radnika biti raspoređeno u nejednakom trajanju (čl. I) te da se Odluka primjenjuje na sve radnike (čl.II).

13. Iz preslika izjave TO dane temeljem članka 67. stavka 5. Zakona o radu te sukladno Odluci društva proizlazi kako je naziv posla koji radnica obavlja Sobarica I te da je dobrovoljno pristala i prihvatila rad u preraspodjeli radnog vremena do 60 sati tjedno. Navedena izjava ne sadrži nadnevak.

14.Kolektivni ugovor ugostiteljstva (NN 50/22) u članku 1. određuje, između ostalog, kako se njime uređuju određena pravila i pitanja iz radnih odnosa radnika u ugostiteljskoj djelatnosti. Člankom 19. regulira se preraspodjela radnog vremena u trajanju do 60 sati tjedno pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu.

15.Odlukom ministra nadležnom za rad o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 13. svibnja 2022. (NN 58/22) određeno je da se navedeni Kolektivni ugovor primjenjuje na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 01. lipnja 2022. godine.

16.Iz Pravilnika o radu trgovačkog društva Adria coast turizam d.o.o. proizlazi kako je isti donesen 19. travnja 2023. te člankom 48. regulira preraspodjelu radnog vremena u maksimalnom trajanju 60 sati tjedno uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Pravilnik je stupio na snagu osmog dana od objave na oglasnoj ploči društva, odnosno 28. travnja 2023.

16.Uvidom u izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije proizlazi kako okrivljenici nisu prekršajno osuđivane osobe.

17.U završnoj riječi branitelja prvookrivljenika i drugookrivljenika istaknuo je kako je vezano uz prekršaj pod točkom 1 potvrđeno od strane svjedokinje kako je ista pregledala evidenciju radnih sati te da osim prekršaja pod točkom 2 nije imala primjedbi na valjanosti ili sadržaj istog. Upravo iz predmetne evidencije radnih sati za radnicu ĐO proizlazi kako je ista započela sa radom 03. travnja 2023. neovisno o činjenici što je u ugovoru datum početka rada naveden 01. travanja 2023., a navedeno iz razlog što se ugovor sklopio u petak a radnica je počela s radom u ponedjeljak kada je i uredno prijavljena na Hrvatsko zavodu za mirovinsko osiguranje. Dodatna potvrda kako se ovdje može raditi eventualno o administrativnom propustu je i činjenica da iz predmetnog obrasca EM-1P proizlazi da bi radnica stekla status osiguranje osobe sa 01. travnja 2023. Stoga namjere poslodavca ni u kom slučaju nije bila neko skrivanje ili zakidanje radnika upravo suprotno istoj su priznata i veća prava a čak i državi isplaćen i veći doprinosi od onih koji bi pripali po činjenici faktičnog rada. Što se tiče točke 2. optužnog prijedloga navodi se kako je radnica TO radila ukupno 54 sata u razdoblju od 24. 04. 2023. godine do 30. 04. 2023 godine a odredbom članak 66 stavak 3. propisano je da radnik u nejednakom rasporedu može raditi najviše do 60 sati ako je tako ugovoreno Kolektivnim ugovorom. Neovisno o okolnosti da u razdoblju od 17. 04. do 23.04. okrivljenik nije imao Kolektivni ugovor a koji Kolektivni ugovor odnosno Pravilnik o radu je stupio na snagu 28. travnja 2023. godine navodio okrivljenog poslodavca primjenjivali su se odredbe kolektivnog ugovora ugostiteljstva (N50/22) a koji je proširena primjena obuhvaćala i okrivljenog a ista je odlukom ministra stupila na snagu 01. lipnja 2022.godine i obuhvaćala je i predmetno razdoblje. Tužitelj odnosno Državni inspektora osim navedenih povreda nije utvrdio neke druge povrede niti se za iste tereti okrivljeni. Slijedom svega navedenog to se predlaže da se okrivljena oslobodi podredno obzirom da se radi o eventualnim prekršaju administrativne naravi čije su posljedice i više nego sanirane, odnosno, iste nisu niti nastale, niti prema radniku, niti prema državi da se isti oslobodi kazne.

18. Na temelju provedenog postupka, sadržaja materijalnih dokaza koji prileže spisu te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.

19. Prije svega važno je istaknuti da se sukladno odredbi članka 3. Prekršajnog zakona prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi kada je prekršaj počinjen. Sukladno stavku 3. istog članka istog Zakona ako se izmijeni nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa Sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji primijenit će propis koji je blaži za počinitelja.

20. Sud je utvrdio da je u međuvremenu nakon počinjenja prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 96/25) te odredba članka 112. stavka 1. točke 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kažnjivog po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona, ima pravni kontinuitet u odredbi članka 109. stavka 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske, broj: 95/25), kažnjiv po članku 166. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona. Dakle, usporedbom kažnjivih odredbi ranijeg i sada važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju razvidno je da novi Zakon nije blaži za počinitelja, budući su propisane novčane kazne ostale neizmijenjene.

21.U odnosu na prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (točka I 1. izreke) za istaknuti je sljedeće.

22. Odredbom članka 112. stavka 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju i to podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

23. Odredbom članka 9. stavka 1. točka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da su obvezno osigurani radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposleni na državnom području Republike Hrvatske.

24. U postupku nije sporno da je predmetni hotel u utuženo vrijeme poslovao u sklopu prvookrivljene pravne osobe. Neprijeporno je kako je prijava radnice prvookrivljene pravne osobe ĐO nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja učinjena 3. travnja 2023., odnosno, nakon datuma početka rada navedenog u ugovoru o radu imenovane radnice ( 1. travnja 2023.) što okrivljenici i ne poriču u svojim obranama. Dakle, iz rezultata dokaznog postupka i u njemu pročitane dokumentacije (posebice prijave na HZMO), a i iz navoda samih okrivljenika, proizlazi kako su se u njihovu postupanju ostvarila obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret optužnim aktom pod točkom I. Navodi obrane kako predmetna evidencija radnih sati za radnicu ĐO proizlazi kako je ista započela sa radom 03. travnja 2023. neovisno o činjenici što je u ugovoru o radu kao datum početka rada naveden 01. travanja 2023., a navedeno iz razlog što se ugovor sklopio u petak a radnica je počela s radom u ponedjeljak kada je i uredno prijavljena na Hrvatsko zavodu za mirovinsko osiguranje, ne mogu biti relevantni razlozi prilikom odluke o krivnji za predmetni prekršaj posebno stoga što se svaki potrebni ispravak odnosno dopuna prijave može knjigovodstveno provesti te prijaviti nadležnom tijela mirovinskog osiguranja, a što okrivljenici nisu učinili.

25.U odnosu na prekršaj iz članka 66. stavka 2. Zakona o radu (točka I 2.izreke) za istaknuti je sljedeće.

26.U postupku je nesporno da su okrivljenici donijeli Odluku o nejednakom rasporedu radnog vremena 1. travnja 2023. po kojoj radnik u tjednu može raditi najviše 60 sat, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom uključujući prekovremeni rad, te da je radnica TO radila na poslovima sobarice u Grand hotelu View, a koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe u travnju 2023. u nejednakom rasporedu radnog vremena, također je nesporno da je imenovana radnica u razdoblju od 17. travnja 2023. do 23. travnja 2023. radila ukupno 54 sata, a u razdoblju od 24. travnja 2023. do 30. travnja 2023. radila ukupno 52 sata.

27.Odredbom članka 66. stavkom 2. Zakona o radu propisano je da ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do 60 sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

28.Okrivljenici se u postupku brane da je u odnosu na rad u nejednakom rasporedu radnog vremena u predmetnom razdoblju bio u primjeni Kolektivni ugovor ugostiteljstva (NN 50/22) koji člankom 19. regulira upravo spornu činjenicu o dozvoljenoj preraspodjeli u trajanju do 60 sati tjedno, sve pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu, a navedeni Kolektivni ugovor primjenjivao se na okrivljenike temeljem odluke ministra od 01. lipnja 2022. godine odnosno, na sve poslodavce i radnike zaposlene i koji rade u ugostiteljstvu i smještaju. Međutim, iz citirane odredbe Kolektivnog ugovora jasno je da isti regulira preraspodjelu radnog vremena po kojoj preraspodijeljeno radno vrijeme radnika ne smije biti duže od 60 sati tjedno pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Stoga je iz ovako koncipirane odredbe i samog njenog naslova jasno i nedvojbeno prolazi kako je citiranim kolektivnim ugovorom obuhvaćen institut preraspodjele radnog vremena (članak 67. Zakona o radu), a ne rad u nejednakom rasporedu radnog vremena (članak 66. Zakona o radu). Osim toga okrivljenici su u postupku inspekcijskog nadzora dostavili Odluku o nejednakom rasporedu radnog vremena kako bi opravdali rad imenovane radnice do 60 sati tjedno, a kako je već istaknuto, u citiranom kolektivnom ugovoru temeljem kojeg se opravdava zakonitost odluke o radu do 60 sati tjedno nije propisano da ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do 60 sati tjedno. Ako se i radilo o radu imenovane radnice u preraspoređenom radno vremena, onda su okrivljenici državnoj inspektorici na traženje relevantne dokumentacije trebali dostaviti Plan preraspodjele s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme i evidenciju radnih sati iz koje bi bila prikazana preraspodjela pa bi time i izjava radnice TO, a koja nije datirana, o pristanku na rad u preraspodjeli bila relevantna. Osim toga, okrivljenici nisu niti sporili da u inkriminiranom vremenu nisu imali plan preraspodjele već su i sami istaknuli kako je citirani pravilnik o radu koji regulira preraspodjelu radnog vremena stupio na snagu tek 28. travnja 2023.

29.Stoga, kako rad u nejednakom rasporedu radnog vremena do 60 sati tjedno uopće nije bio predviđen predmetnim kolektivnim ugovorom, odnosno citirana odredba članka 19. Kolektivnog ugovora ne normira takav rad pa da bi predstavljala osnovu kojom bi okrivljenici bili izuzeti od poštivanja odredbe članka 66. stavka 2. Zakona o radu, to odluka okrivljenika o nejednakom rasporedu radnog vremena nema pravnog uporišta, a radnica TO u promatranom razdoblju nije smjela raditi dulje od 50 sati tjedno pa je, stoga, sukladno materijalnoj dokumentaciji u spisu, a posebno evidenciji o radnom vremenu za mjesec travanj 2023. razvidno kako su okrivljenici počinili prekršaj iz odredbe članka 66. 2. Zakona o radu

30.Osim toga, iz iskaze ispitane svjedokinje ZO jasno proizlazi da je po provedenom inspekcijskom nadzoru, utvrđen prekršaj u odnosu na radnicu ĐO temeljem obrasca eM-1P Zavoda za mirovinsko osiguranje za predmetnu radnicu od 03. travnja 2023., a temeljem evidencije radnih sati za travanj 2023. radnice TO utvrđen rad duži od 50 sati pa je u situaciji kada je inspektorici tijekom nadzora poslodavac dostavio Odluku o nejednakom rasporedu radnog vremena, to je i utvrđena povreda u odnosu na nejednaki raspored rada, a ne eventualna povreda zbog preraspodjele radnog vremena. Imajući u vidu da se okrivljenik može braniti na bilo koji način, a da je svjedok dužan govoriti istinu, Sud nije imao razloga posumnjati u istinitost kazivanja ispitane svjedokinje, koja nema razloga neosnovano teretiti okrivljenike i izlagati se kaznenom progonu za lažno svjedočenje. Dakle, i iz uvjerljivog iskaza svjedokinje kao i citirane materijalne dokumentacije, utvrđeno je da su okrivljenici kritične prigode počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.

31.Budući je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjene prekršaje, valjalo je odlučiti o kazni, koja se isto ima izreći vodeći pri tom računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima, koji su smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i visinu kazne.

32. Odredbom članka 172. stavka 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura a ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Stavkom 2. istog članka određeno je kako će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

33.Odredbom članka 229. stavka 1. točkom 31. Zakona o radu propisano je kako će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena utvrdi rad radnika duži od 50 sati u tjednu, uključujući i prekovremeni rad, ili utvrdi rad radnika duži od 60 sati u tjednu, uključujući i prekovremeni rad kada je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, ili u razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, odnosno šest mjeseci, ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, utvrdi rad radnika duži od prosječno 48 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad (članak 66. stavci 2., 3. 4. i 6.) dok je stavkom 2. istog članka propisano kako će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

34.Uzimajući u obzir kako okrivljenici nisu do sada prekršajno kažnjavani te s obzirom na korektno sudjelovanje u postupku kao i činjenicu da za imenovane radnice nisu nastale štetne posljedice djela, to je sud navedeno uzeo kao olakotne okolnosti, dok otegotnih okolnosti nije bilo, pa se sud pozvao na članak 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona i okrivljeniku za djela pod I 1. i I 2 ublažio novčane kazne ispod propisanog zakonskog minimuma, smatrajući da će se na ovaj način postići svrha kažnjavanja tj. da okrivljenik neće činiti prekršaje ovakve ili slične vrste, te na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupne novčane kazne.

35.Na temelju u izreci citiranih propisa, okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, odmjerenom s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Supetar, 17.rujna 2026.

Zapisničarka

SUTKINJA

Matea Lukšić, v.r.

Marijana Ostojić Kavain,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno, a putem ovoga suda, u dva ista primjerka bez takse.

DOSTAVLJA SE:

okrivljeniku, branitelju, ovlaštenom tužitelju, u spis