Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-1164/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Amalije Švegović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici (odvjetnici) iz Odvjetničkog društva MATEKOVIĆ & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika MČ pok. D i tuženika UČ pok. D, oboje nepoznatih prebivališta i boravišta, koje zastupa privremena zastupnica Anita Marasović, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja i upisa prava vlasništva, povodom žalbe tuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-4513/2021-49 od 2. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-4513/2021-49 od 2. lipnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje upisa prava vlasništva na nekretnini katastarske oznake 1469/ZGR, kuća poljska, 32 m2, K. O. [katastarska općina] za 50/864 dijela (25/864 + 25/864 dijela), pa je isti ovlašten temeljem ove presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za 50/864 dijela, uz istovremeno brisanje predmetnog prava vlasništva s imena MČ pok. D, NČ i UČ pok. D, [adresa].

II Priznaje se privremenoj zastupnici tuženika parnični trošak u iznosu od 750,00 eura, stoga se nalaže tužitelju, u roku od 15 dana, uplatiti na žiro račun ovog suda dodatni iznos od 252,29 eura i dokaz o tome priložiti u spis.“

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženici pobijaju presudu i pozivaju se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 -odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH i 70/19; dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

2.1. Navedeni ZPP se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 21. prosinca 2021. primjenjuje temeljem čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 80/22), uz iznimke iz st. 2. -7. tog članka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protivi navodima žalbe i tvrdi da je pobijana presuda donesena na zakonit način i da žalbeni razlozi tuženika nisu osnovani . Predlaže drugostupanjskom sudu odbiti žalbu i u cijelosti potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. U pravu su tuženici kada u žalbi tvrde:

- da je pobijanom presudom utvrđeno da je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje upisa prava vlasništva na nekretnini kčbr. [katastarska čestica]/ZGR, kuća poljska, k. o. [katastarska općina] za 50/864 dijela i da je ovlašten temeljem presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za 50/864 dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika,

- da je izreka presude u suprotnosti s tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi od 21. prosinca 2021. kojim je tužitelj tražio da se utvrdi da je vlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] ZGR upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i da je ovlašten na temelju presude ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva uz istodobno brisanje sa imena tuženika,

- da na opisani način prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, protivno odredbama

ZPP-a, zadire u postavljeni tužbeni zahtjev,

čime tuženici osnovano ukazuju da je donošenjem pobijane presude prekoračen postavljeni tužbeni zahtjev.

6. Naime, tužitelj je u tužbi postavio tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZGR upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa je isti ovlašten na temelju ove presude ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva za 100/864 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] ZGR, u Zk. Ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], uz istodobno brisanje prava vlasništva označene nekretnine sa imena tuženika OČ pok. D za 25/864 dijela, ZČ (DČU) pok. D za 25/864 dijela, JČ pok. D za 25/864 dijela i sa imena ĐČ rođ. ZČ za 25/864 dijela.“

dok je prvostupanjski sud u toč. I. izreke pobijane presude odlučio:

„Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje upisa prava vlasništva na nekretnini katastarske oznake 1469/ZGR, kuća poljska, 32 m2, K. O. [katastarska općina] za 50/864 dijela (25/864 + 25/864 dijela), pa je isti ovlašten temeljem ove presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za 50/864 dijela, uz istovremeno brisanje predmetnog prava vlasništva s imena MČ pok. D, NČ i UČ pok. D, [adresa].“

6.1. U odnosu na tužbeni zahtjev postavljen u tužbi treba napomenuti da je tijekom postupka pravomoćnim rješenjem od 23. prosinca 2021. odbačena tužba u odnosu na tuženicu SČ rođ. UČ, dok je pravomoćnom presudom zbog ogluhe od 2. ožujka 2023. prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika DČU, koji je nasljednik JČ, koja je kao tuženica bila obuhvaćena tužbenim zahtjevom.

7. Iz reproduciranih sadržaja postavljenog tužbenog zahtjeva i izreke pobijane presude proizlazi da je tužitelj tužbenim zahtjevom tražio da se utvrdi da je vlasnik naprijed opisane nekretnine, i to u odnosu na tuženike MČ i UČ za ukupno 50/864 dijela, navodeći u tužbi da je „samostalno i putem svojih predaka bio u nesmetanom, poštenom, istinitom i zakonitom posjedu nekretnine preko 80 godina“, dakle izričito se pozivao na stjecanje prava vlasništva na izvorni (originarni) način, i to temeljem zakona (dosjelošću), dok iz izreke pobijane presude proizlazi da je utvrđeno da je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje upisa prava vlasništva na naprijed opisanoj nekretnini, iz čega se može zaključiti da je pravo vlasništva stekao na izvedeni (derivatni) način, iako se tužitelj u činjeničnom supstratu tužbe uopće ne poziva na takav način stjecanja prava vlasništva nekretnine.

7.1. U pravnoj teoriji se pojam izvornog stjecanja prava vlasništva definira kao način stjecanja prava vlasništva kod kojeg stjecatelj svoje pravo vlasništva ne zasniva na pravu vlasništva prednika, time da je dosjelost stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Naprotiv izvedeno ili derivatno stjecanje prava vlasništva se u pravnoj teoriji definira kao stjecanje kod kojega stjecatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava vlasništva svoga prednika, a prema tradicijskom sustavu za stjecanje prava vlasništva potrebne su, pored vlasništva prednika, još dvije karakteristične pretpostavke:

- titulus ili naslov stjecanja i

- modus ili način stjecanja.

7.2. Iz sadržaja izreke pobijane presude može se zaključiti da je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj stekao pravnu osnovu (titulus) za stjecanje upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, dakle da je vlasništvo stekao (odnosno da ga tek treba steći) na izvedeni (derivatni) način, dok iz sadržaja tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva nedvojbeno proizlazi da je tužitelj deklaratorno postavljenim tužbenim zahtjevom tražio da se utvrdi da je (već) vlasnik predmetne nekretnine, dakle da je vlasništvo stekao na izvorni (originarni) način, konkretno temeljem zakona (dosjelošću).

7.3. U tom kontekstu, ovaj sud primjećuje i da je izreka presude proturječna obrazloženju, s obzirom da prvostupanjski sud u izreci utvrđuje da je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje upisa prava vlasništva, dok u toč. 17. obrazloženja izričito navodi:

„U skladu s iznesenim okolnostima, nedvojbeno kako tužba ima valjano zakonsko uporište, stoga je trebalo u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužitelja vlasnikom čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo i s tim u vezi ovlastiti ga upisati se vlasnikom i u odnosu na suvlasničke dijelove ovdje tuženika, radi čega je odlučeno kao u točki I izreke presude.“,

iz čega se može zaključiti da sud iznosi razloge zbog kojih je prihvatio tužbeni zahtjev postavljen u tužbi (iako izrekom odlučuje o nečem drugom).

8. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud pobijanom presudom prekoračio tužbeni zahtjev tako da je odlučio o nečem drugom, a ne o onome što je traženo postavljenim tužbenim zahtjevom, čime je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a.

9. Prema odredbi čl. 369. st. 4. ZPP-a ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje.

10. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. i 4. ZPP -a uvažena je žalba tuženika, ukinuta pobijana presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

11. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će odlučiti o osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva koji je u svemu podoban za raspravljanje i odlučivanje. Kod toga će sud imati u vidu kako navode iz ovog drugostupanjskog rješenja, tako i navode koje su parnične stranke iznosile tijekom prvostupanjskog i žalbenog postupka. Novu i zakonitu odluku prvostupanjski sud će obrazložiti sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a kako bi ovaj sud u slučaju eventualne ponovne žalbe mogao odlučiti o pravilnosti i zakonitosti tako donesene presude. Novom odlukom prvostupanjski sud će odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Varaždinu 17. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun