Poslovni broj: Ovr-434/2026-5

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, na prijedlog sudske savjetnice Franke Verbanac, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB 68419124305, Zagreb, Prisavlje 3, protiv ovršenika ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Predragu Jovanoviću, odvjetniku u Labinu, odlučujući o žalbi nakon proteka roka ovršenika i prijedlogu za odgodu ovrhe, 16. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 2. lipnja 2026. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku prisilne naplate na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Ježeka, poslovni broj Ovrv- 10294/2011 od 18. srpnja 2011., kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB 68419124305, radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Ježeka, poslovni broj Ovrv-10294/2011 od 18. srpnja 2011., zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) zbog kojih je izjavio žalbu.

II. Pokretanje parnice iz točke I. ovog zaključka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

Obrazloženje

1. Protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Ježeka, poslovni broj Ovrv- 10294/2011 od 18. srpnja 2011. ovršenik je nakon pravomoćnosti podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Međutim, kada se naplata putem Financijske agencije provodi temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim predstavljao bi nedopušteno pravno sredstvo zaštite ovršenika. Takav stav zauzima i aktualna sudska praska (primjerice Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž Ovr-1370/2021-2 od 28. srpnja 2021. i Županijski sud u Rijeci u odluci posl. br. Gž Ovr-731/2020 od 20. svibnja 2021.). Slijedom navedenog, sud je predmetni prijedlog tretirao kao žalbu nakon proteka roka, sukladno čl. 53. OZ-a. Istim podneskom ovršenik predlaže i odgodu ovrhe.

1.1. U prijedlogu navodi da je od strane Financijske agencije obaviješten da su mu dana 28. svibnja 2026. godine zaplijenjena sredstva na njegovu računu, radi naplate tražbina ovrhovoditelja u visini od 527,00 kn, koji iznos se sastoji od glavnice od 480,00 kn i zakonskih zateznih kamata na tu glavnicu u visini od 47,15 kn, obračunatu za period od 26. srpnja 2010. godine, pa do 23. lipnja 2011. godine, sve to s osnova rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Mladena Ježek, Zagreb, br. Ovrv- 10294/2011, od 18. srpnja 2011. godine te da navedenoj ovrsi prigovara jer se ovrhovoditeljeva tražbina sastoji od glavnice (480,00 kn) i obračunate zakonske zatezne kamate u apsolutnom iznosu od 47,15 kn, na koje iznose (ukupno) ovrhovoditelj potražuje daljnju zakonsku zateznu kamatu, a što ne može biti, odnosno ovrhovoditelj da nema pravo na naplatu kamate na kamatu. Također ukazuje da je predmetno rješenje o ovrsi Javnog bilježnika Mladena Ježek, Zagreb, br. Ovrv- 10294/2011, od 18. srpnja 2011. godine, svojstvo ovršnosti steklo s danom 01. veljače 2012. godine, odnosno ovršenik ukazuje da je protekao desetogodišnji rok iz članka 233. st. 1. ZOO-a, odnosno da je nastupila zastara ovrhovoditeljeva prava na naplatu.

2. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju, međutim isti se na prijedlog nije očitovao.

3. Odredba članka 53. OZ-a propisuje da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. U konkretnom slučaju iz navoda ovršenika iz žalbe proizlazi da je on istu podnio radi razloga iz točke 7. i 11. navedenog članka. Člankom 55. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim ako ovršenik postojanje tih činjenica dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem će slučaju sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Slijedom navedenog, a budući da ovršenik nije dokazao osnovanost svojih navoda javnom ili javno ovjerovljenom ispravom niti su činjenice na kojima se temelji žalba ovršenika općepoznate ili ih je sud mogao utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, to je ovršenik upućen na pokretanje parnice zbog razloga koje ističe u žalbi, te je odlučeno kao u točki I. izreke zaključka. Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako zakonom nije drukčije određeno (članak 52. stavak 6. OZ-a).

4. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe, sukladno odredbi č lanka 65. stavka 1. OZ-a sud može na prijedlog ovršenika odgoditi u cijelosti ili djelomice ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je uz to ispunjena koja od pretpostavki iz točke 1. do 11. istog članka. Dakle, da bi prijedlog za odgodu ovrhe bio osnovan potrebito je da kumulativno budu ispunjene obje zakonske pretpostavke (i objektivna i subjektivna) iz čl. 65. OZ-a.

5. Ovršenik je podnošenjem žalbe nakon proteka roka ispunio objektivnu pretpostavku, međutim nije ispunio subjektivnu pretpostavku iz čl. 65. OZ-a odnosno nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu. Naime, ovršenik predlaže odgodu ovrhe ne pozivajući se na razloge iz čl. 65. OZ-a za odgodu ovrhe niti ne navodi da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu i ne obrazlaže u čemu bi se ta šteta, koja bi nastala provedbom ovrhe, sastojala. Slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. OZ-a, odlučeno je kao izreci rješenja.

Labin, 16. rujna 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DNA:

- ovrhovoditelju

- ovršeniku putem punomoćnika