REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4056/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Nedić, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-742/2025-2 od 27. siječnja 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1260/2018-70 od 12. lipnja 2025., u sjednici održanoj 16. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na prvo pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na drugo i treće pitanje.
III. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-742/2025-2 od 27. siječnja 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1260/2018-70 od 12. lipnja 2025.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) ukoliko drugostupanjska presuda na sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja?
2. Mora li odvjetnik za oslobođenje od odgovornosti zbog nepokretanja ovršnog postupka radi vraćanja radnika na rad nakon što je pravomoćno utvrđen nezakonit otkaz ugovora o radu i obveza vraćanja radnika na rad imati pisanu izjavu stranke kojom odustaje od naloga odvjetniku za traženje povratka na rad?
3. Je li za oslobođenje odvjetnika od odgovornosti za nepokretanje ovršnog postupka radi vraćanja radnika na rad dovoljan samo njegov iskaz kojim navodi da je dobio usmeni nalog od stranke da ne pokreće ovršni postupak?“.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
6. Revizijski sud je ocijenio da prvo postavljeno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora, obzirom predmetno pitanje polazi od procesne pretpostavke koja u predmetnom postupku nije ostvarena.
7. Naime, naznačujući pitanje, kojima sugerira na počinjenje bitne povrede odredaba paničnog postupka iz čl. 354. st.1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP tužitelj polazi od postupovne pretpostavke koja nije ostvarena obzirom je drugostupanjski sud odgovorio na sve žalbene razloge od odlučnog značenja za donošenje odluke o žalbi.
8. U odnosu na drugo i treće pitanje predlagatelj nije određeno naveo razloge važnosti naznačenih pitanja jer u prijedlogu ne navodi da bi o tim pitanjima postojala različita praksa drugostupanjskih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, niti ukazuje na nesuglasnost pobijane odluke s nekom drugom odlukom ovog suda, a što je bio dužan prema izričitoj odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP.
9. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
10. Pravno shvaćanje i primjena zakona u nižestupanjskim odlukama obrazloženi su na valjan i prihvatljiv način, pri čemu drugostupanjski sud u smislu čl. 375. ZPP treba ocijeniti one žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je detaljno obrazložio svoju presudu, tako da se ista ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
11. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da prvo postavljeno pitanje nije važno pitanje u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP kao u točki I. izreke ovog rješenja.
12. Budući da u odnosu na drugo i treće pitanje nije ispunjena pretpostavka iz čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP za dopuštenje revizije, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP riješeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
13. Nadalje, s obzirom da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije, te odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 16. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
