Republika Hrvatska
Općinski sudu Đakovu
Đakovo
Poslovni broj: Pp-938/2026-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, po sucu Mileni Sučić, nadležan u smislu čl. 94. i 98 PZ- a, rješavajući u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika ĆZ Đakovo d.o.o. i II okrivljenika JZ zbog prekršaja počinjenog protivno čl. 109. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj: 96/25),čl. 14. st. 3., čl. 5. i čl. 93 st.2. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Osijek, služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja Osijek, Ulica Hrvatske Republike 21, broj Klase: 116- 01/26-02/368 i Ur. broja: 443-02-01-08-26-08 od 20. lipnja 2026. godine, nakon održane glavne i javne rasprave u odsutnosti I okrivljenika Euro Janković Đakovo d.o.o i II okrivljenika PZ, branitelja Krešimira Kmet odvjetnika iz [adresa] i tužitelja dana 16. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22 i 86/26)
I okrivljenik: Euro Janković Đakovo d.o.o., sa sjedištem u [adresa]
[adresa], OIB:48036269839, kao pravna osoba,
II. Okrivljenik: JZ, rođen **.**.1984., prebiva u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao odgovorna osoba,
I./
k r i v i s u
a) što nisu Euro Janković Đakovo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba putem PZ kao odgovorne osobe kao poslodavac podatke o prestanku osiguranja za radnicu dostavio tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa u skladu s čl. 109. st.1. t.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, radnici SZ OIB: [osobni identifikacijski broj] koja je kod poslodavaca obavljala poslove pomoćnog radnika u kuhinji u restoranu kuća dida Ć u [adresa] radni odnos kod predmetnog poslodavaca prestao dana 03. svibnja 2026 godine a poslodavac podatak o prestanku osiguranja za imenovanu radnicu nije dostavio nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa odnosno najkasnije u Đakovu dana 04. svibnja 2026 godine već je iste dostavio nakon isteka propisanog proteka roka u Đakovu dana 05. svibnja 2026 godine
II. dakle, kao poslodavac nisu u zakonskom roku dostavili podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,
III. time su postupili suprotno čl. 109. st. 1. tč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te je počinili prekršaj kažnjiv po čl. 166. st. 2. tč. 5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a,
b) što Euro Janković Đakovo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba putem PZ kao odgovorne osobe, kao poslodavac u slučaju kada ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku nije radnici prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu u skladu s čl. 14. st.3. Zakona o radu odnosno radnici SZ OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je kod poslodavca obavlja poslove pomoćnog radnika u kuhinji u restoranu kuća dida Ć u [adresa] temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog za razdoblje od 01. travnja 2026 godine do 30. travnja 2026 godine, a po isteku ugovora o radu radnica je kod poslodavca obavljala poslove pomoćnog radnika u kuhinji u restoranu kuća dida Ć u [adresa] dana 01. svibnja 2026 godine, 02. svibnja 2026 godine i 03. svibnja 2026 godine od 14,00 do 22,00 sata, a poslodavac joj nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada dana 01. svibnja 2026 godine a što je bio u obvezi budući s imenovanom radnicom nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada, odnosno najkasnije u Đakovu dana 01. svibnja 2026 godine,
IV. dakle, kao poslodavac prije početka rada nisu s radnikom sklopili ugovor o radu u pisanom obliku niti su mu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
V. time su postupili suprotno odredbi čl. 14. st. 3. Zakona o radu, te su počinili prekršaj kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 3., st. 2. Zakona o radu, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a,
c) što Euro Janković Đakovo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba putem PZ kao odgovorne osobe, kao poslodavac evidenciju o radnom vremenu radnika ne vodi na propisani način u skladu s Odredbom čl.5. Zakona o radu u svezi s Odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, evidenciju o radnom vremenu za travanj 2026 godine za radnice EZ OIB: [osobni identifikacijski broj] I CZ OIB: [osobni identifikacijski broj] ne sadrže sve podatke iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca i to podatke iz čl. 13. st.2. odnosno podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa i to ostvarene sate rada blagdanom i sate prekovremenog rada, iz evidencije o radnom vremenu za travanj 2026 godine za imenovane radnice utvrđeno je da su iste kod poslodavca obavljale poslove u restoranu Kuća dida Tunje u Đakovu i to EZ poslove konobara, a CZ poslove pomoćnog radnika u kuhinji kako slijedi: EZ radila je na blagdan Uskrs dana 05. travnja 2026 godine od 07,00 do 15,00 sati, a evidencija ne sadrži podatak o osam sati rada na dan blagdana, u tjednu od 20. travnja 2026 godine do 26. travnja 2026 godine radila je šest dana po osam sati dnevno što je ukupno 48 sati odnosno 8 sati prekovremeno, a evidencija ne sadrži podatak o 8 sati prekovremenog rada; CZ radila je na blagdan Uskrs 05. travnja 2026 godine od 14,00 do 22,00 sata a evidencija ne sadrži podatak o osam sati rada na dan blagdana pa evidencija o radnom vremenu za travanj 2026 godine sastavljena u Đakovu dana 31. svibnja 2026 godine za radnice EZ i CZ ne sadrže sve podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa i to za EZ podatak o 8 sati rada blagdanom i 8 sati prekovremenog rada te za CZ podatak o 8 sati rada blagdanom,
VI. dakle, kao poslodavac ne vodi posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom i to ostvarene sate rada blagdanom i sate prekovremenog rada, odnosno evidencije o radnom vremenu radnika ne vodi na propisani način,
VII. time su postupili suprotno odredbi čl. 5. zakona o radu u svezi sa čl. 13. st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca te su počinili prekršaj kažnjiv po čl. 229. st.1. tč.1 i st.2. Zakona o radu uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a,
VIII. pa im se temeljem citiranih propisa
i z r i č e
I okrivljeniku
za djelo pod točkom a) novčana kazna u iznosu od 265,45 € (dvjesto šezdeset pet eura i četrdeset pet centa),
za djelo pod točkom b) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 €(tisuću četrdeset eura)
za djelo pod točkom c) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 €(tisuću četrdeset eura )
ukupna novčana kazna u iznosu od 2.345,45 € ( dvije tisuća tristo četrdeset pet eura i četrdeset i pet centi)
II okrivljeniku
za djelo pod točkom a) novčana kazna u iznosu 100,00 € (sto eura ),
za djelo pod točkom b) novčana kazna u iznosu od 150,00 € (sto pedeset eura ),
za djelo pod točkom c) novčana kazna u iznosu od 150,00 € (sto pedeset eura ),
ukupna novčana kazna u iznosu od 400,00 € ( četiristo eura ),
IX. Temeljem čl. 34. PZ-a I i II okrivljenik su dužni novčanu kaznu platiti u roku
od 60 dana po pravomoćnosti presude, na žiro račun Državnog proračuna.
X. Sukladno odredbi čl. 152. st. 3. PZ-a, a u svezi sa čl. 3. PZ-a (NN 107/07., 39/13.), ukoliko I okrivljenik u zadanom roku plati 2/3 novčane kazne, odnosno iznos od 1.563,63 €, a II okrivljenik iznos od 266,67 €, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
XI. Temeljem odredbe čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138. st. 2. PZ-a, okrivljeni su dužni podmiriti trošak postupka u iznosu od 50,00 €, svaki za sebe, u istom roku kao i kaznu, pod prijetnjom prisilne naplate, na račun Državnog proračuna.
II./
XII. Temeljem čl. 182. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18)
Oslobađaju se od optužbe
d) da nisu Euro Janković Đakovo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba putem PZ kao odgovorne osobe, kao poslodavac radnicama kojima na dan dospjelosti nije isplatio plaću za travanj 2026 godine u cijelosti nije dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u koje će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju, a drugi u kojem će biti iskazan iznos dijela plaće koje je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju u skladu s čl. 93. st.2. Zakona o radu, poslodavac radnicama EZ i SZ nije n a dan dospjelosti i platio plaću za travanj 2026 godine u cijelosti u odnosu na stvarno ostvarene sate rada i to EZ nije isplatio p laću za 8 sati rada blagdanom i za 8 sati prekovremenog rada, a SZ nije isplatio plaću za 8 sati rada blagdanom već je dio plaće za travanj 2026 godine u odnosu na naprijed opisane sate isplatio dana 14. srpnja 2026 godine, slijedom navedenog poslodavac je imenovanim radnicama kojima na dna dospjelosti nije isplatio plaću za travanj 2026 godine u cijelosti bio dužan dostaviti dva obračuna plaće od koji je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju, a drugi u kojem će biti iskazan iznos dijela plaće koje je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju u odnosu na ostvarene sate prekovremenog rada i ostvarene sate rada blagdanom i to EZ za 8 sati rada blagdanom i 8 sati prekovremenog rada, SZ za 8 sati rada blagdanom i to do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno najkasnije u Đakovu dana 30.
svibnja 20256 godine a što isti nije učinio,
XIII. pa da bi time postupili suprotno odredbi čl. 93. st. 2. Zakona o radu svezi sa čl.7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, kažnjivo po čl. 229. st. 1. tč. 46.i st.2. istog Zakona.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Na glavnu raspravu, zakazanu za 16. rujna 2026. godine, nije pristupio pravni predstavnik I okrivljenika Euro Janković Đakovo d.o.o. , iako je dostava poziva uredno iskazana, izostanak nije ispričao, a kako je u pozivu za glavnu raspravu upozoren na odredbu čl. 167. st. 3.PZ-a, Sud je cijenio da su ostvarene pretpostavke za održavanje glavne rasprave i bez njegove nazočnosti.
2.1. Za glavnu raspravu zakazanu za 16. 09. 202. godine sud je temeljem čl. 145. st. 5. PZ-a poziv za II okrivljenika PZ istaknut je na oglasnoj ploči suda, te protekom roka od osam dana od isticanja poziva na oglasnu ploču dostava istog se smatra pravovaljanom, pa je sud temeljem čl. 167. st. 3. PZ-a održao glavnu raspravu i bez njegove nazočnosti, iako je u pisanoj obrani navedeno da nije u mogućnosti pristupiti na raspravu bez navođenja opravdanog razloga Sud je stoga isto smatrao paušalnim navodom.
3 Na glavnoj raspravi pročitana je pisan obrana I okrivljenika Euro Janković Đakovo d.o.o. i II okrivljenika PZ koji su naveli da priznaju počinjenje prekršaja iz optužnog akta. Nadalje su naveli d anisu prekršajno osuđivani za ovakav prekršaj te stoga priznaju počinjenje prekršaja i pozivaju se na izostanak štetnih posljedica. Predložili su da se umanje novčane kazne jer se radi o prvom počinjenom prekršaju ovog tipa uzimajući u obzir gore navedene olakotne okolnosti te bi se blažim kažnjavanjem postigla svrha kažnjavanja.
4. Na temelju priznanja I i II okrivljenika Sud smatra dokazanim djela istih kako je opisano u izreci presude pod točkama a), b), i c), stoga ih je proglasio krivima i izrekao im odgovarajuće kazne.
5. Prilikom odmjeravanja kazne I i II okrivljeniku za počinjeni prekršaj Sud je cijenio sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, od olakšavajućih okolnosti na stranih istih utvrdio priznanje i općenito tešku gospodarsku situaciju, dok se kao otežavajuća okolnosti imalo u vidu sklonost okrivljenika u činjenju istih prekršaja iz odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, te je cijeneći gore navedene okolnosti, Sud okrivljenicima primjenom čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a za djela a), b) i c) izrekao novčane kazne ispod najniže propisane kazne za navedene prekršaje smatrajući da će se i ovako izrečenim kaznama u cijelosti postići svrha kažnjavanja i da će se okrivljeni ubuduće kloniti činjenja ovakvog i sličnog prekršaja.
6. Kazna je I okrivljeniku za djelo pod točkom a ) izrečena temeljem čl. 166. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju , uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a, za djelo pod točkom b) temeljem čl.229. st. 1. tč.3. Zakona o radu uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a. za djelo pod točkom c) izrečena temeljem čl.229. st.1. t.1. Zakona o radu , uz primjenu čl. 37. st.1. i 3. t2. PZ-a, kazna je II okrivljenika za djelo pod točkom a ) izrečena temeljem čl. 166. st. 2. t. 5.i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju , uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a, za djelo pod točkom b) temeljem čl.229. st. 1. tč. 3. i st.2. Zakona o radu uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a. za djelo pod točkom c) izrečena temeljem čl. 229. st.1. t.1. i st.2. Zakona o radu, uz primjenu čl. 37. st.1. i 3. t.1. PZ-a.
7. Temeljem čl. 182. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) I i II okrivljenik oslobađaju se od optužbe za djelo iz čl. 93. st.2. Zakona o radu u svezi čl.7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, a kažnjiv po čl. 229. st.1 t.46 i st.2. Zakona o radu jer je činjenični opis navedenog djela u optužnom prijedlogu nepotpun i iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja jer se radi o prekršaju blanketne naravi za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odgovarajuću odredbu podzakonskog akta odnosno Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, a koja u činjeničnom opisu navedenog djela optužnog prijedloga nije navedena odnosno izostala je, te nije dovoljno što je ista navedena u pravnoj oznaci djela. Kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj
8. Sud je I i II okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka, koji iznos je primjeren kako složenosti tako i dužini trajanja postupka.
9. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci presude.
U Đakovu 16. rujna 2026.
Sudac
Milena Sučić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.
Dostaviti:
1. I okrivljeniku i II okrivljeniku,
2. Tužitelju,
3. Branitelj, Krešimir Kmet, odvjetnik iz Slavonskog Broda
4. Spis
