REPUBLIKA HRVATSKA

Ovr-277/2026-3

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

UL. KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 2

MAKARSKA

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Nives Mešin Masle, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ĐZH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Davoru Drmiću Jeleni Šanić, odvjetnicima u Splitu, protiv protivnika osiguranja ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivani Knezović, odvjetnici u Makarskoj, radi osiguranja privremenom mjerom radi ostvarenja novčane tražbine, 16. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. „ Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od 48.382,18 EUR-a uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 19. kolovoza 2021.g. pa sve do isplate po stopi koja se od 19.08.2021.g. pa do 31.12.2022.g. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i radi pripadajućih troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 306,18 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana donođenja ovog Rješenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, prema protivnici osiguranja

određuje se privremena mjera

zabranom protivnici osiguranja otuđenje ili opterećenje nekretnina položenih u K. O. [katastarska općina]-Makar, i to baš 16/24 idealnog dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvor te čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi zgrada, obe upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] idealnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr . 619/2 u naravi zgrada, upisana u zk uložak broj [broj ZK uloška], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi.

Zabilježbu će provesti Općinski sud u Makarskoj – zemljišnoknjižni odjel Makarska.

Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu tog suda.

Ova privremena mjera trajati će do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu na temelju presude u postupku koji će radi naplate tražbine predlagateljica osiguranja pokrenuti protiv protivnice osiguranja.

Predlagateljica osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere u roku od 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovog Rješenja.“

II. Nalaže se protivnici osiguranja, da u roku od 8 dana, naknadi predlagateljici osiguranja troškove ovog postupka u iznosu od 562,50 eura.

III. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadom troškova ovog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je ovom sudu prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 48.382,18 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 19. kolovoza 2021. pa do isplate, predlažući da se protivnici osiguranja zabrani otuđenje i opterećenje nekretnina pobliže označenih u izreci ovog rješenja, uz zabilježbu navedene zabrane u zemljišnim knjigama.

2. U prijedlogu u bitnome navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj K-1205/2019 od 17. siječnja 2024. protivnica osiguranja ĐZ, zajedno s JZ i NZ, proglašena krivom za kazneno djelo počinjeno na štetu predlagateljice osiguranja, povezano s kupoprodajom nekretnina za koje je predlagateljica isplatila ukupno 180.000,00 EUR. Nadalje navodi da je pravomoćnom presudom zbog izostanka Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, poslovni broj P-1110/2019-17 od **.**.2020. NZ naložena isplata predlagateljici iznosa od 180.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 17. rujna 2017. do isplate.

3. Iz dokumentacije priložene spisu proizlazi da je 18. kolovoza 2021. izvršena uplata iznosa od 180.000,00 EUR u korist predlagateljice osiguranja. Predlagateljica tvrdi da navedenom uplatom obveza nije podmirena u cijelosti, budući da su do dana uplate na glavnicu od 180.000,00 EUR dospjele zakonske zatezne kamate u iznosu od 48.382,18 EUR, slijedom čega je uplata, sukladno pravilima o uračunavanju ispunjenja, najprije uračunata u dospjele kamate, a preostali dio u glavnicu, tako da je nakon izvršene uplate ostala nepodmirena glavnica u iznosu od 48.382,18 EUR.

4. Protivnica osiguranja osporila je osnovanost prijedloga. U bitnome ističe da predlagateljica prema njoj nema pravomoćno utvrđenu tražbinu, budući da protivnica osiguranja nije bila stranka parničnog postupka P-1110/2019, da je predlagateljici već isplaćen iznos od 180.000,00 EUR, kao i da ne postoji opasnost da bi naplata eventualne tražbine bila spriječena ili znatno otežana. Osporava i tvrdnje predlagateljice o raspolaganju nekretninama te smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.

5. Ovaj sud je rješenjem, poslovni broj Ovr-84/2026-4 od 6. svibnja 2026., odbio prijedlog za određivanje privremene mjere, polazeći od zaključka da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje tražbine prema protivnici osiguranja, budući da protiv nje ne raspolaže pravomoćnom sudskom odlukom kojom bi bila utvrđena predme tna novčana obveza.

6. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-912/2026-2 od 24. srpnja 2026. , navedeno rješenje ukinuto je i predmet vraćen ovom sudu na ponovan postupak. Drugostupanjski sud ukazao je da prvostupanjski sud pri ocjeni vjerojatnosti postojanja tražbine nije ocijenio značenje pravomoćne kaznene presude niti utvrdio činjenice o kojima ovisi ispunjenje ostalih pretpostavki za određivanje privremene mjere, pri čemu je posebno ukazao na pravnu narav solidarne obveze i odredbu čl. 43. Zakona o obveznim odnosima.

7. U ponovljenom postupku, ocjenjujući prijedlog, očitovanje protivnice osiguranja, pravomoćnu kaznenu presudu, presudu poslovni broj P-1110/2019-17, dokaz o uplati iznosa od 180.000,00 EUR, dostavljeni obračun dugovanja, zemljišnoknjižne izvatke te ostalu dokumentaciju u spisu, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nalazi da je prijedlog za određivanje privremene mjere osnovan.

8. Prema odredbi čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Radi osiguranja novčane tražbine može se, među ostalim, odrediti zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja njegove nekretnine, uz zabilježbu zabrane u zemljišnoj knjizi, kako to proizlazi iz čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a.

9. U odnosu na prvu od navedenih pretpostavki, sud nalazi da je predlagateljica osiguranja u ovom stadiju postupka učinila vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivnici osiguranja. Naime, za određivanje privremene mjere nije potrebno postojanje pravomoćne odluke kojom je tražbina utvrđena upravo prema protivniku osiguranja, niti je u postupku osiguranja potrebno postojanje tražbine utvrditi sa stupnjem izvjesnosti koji se zahtijeva za donošenje meritorne odluke u parničnom postupku, već je dovoljno da na temelju iznesenih činjenica i ponuđenih dokaza postojanje tražbine proizlazi s potrebnim stupnjem vjerojatnosti.

10. Iz pravomoćne kaznene presude Općinskog suda u Splitu , poslovni broj K- 1205/2019 od 17. siječnja 2024., proizlazi sudjelovanje protivnice osiguranja, zajedno s ostalim osuđenim osobama, u radnjama počinjenim na štetu predlagateljice osiguranja, dok iz pravomoćne presude P-1110/2019-17 proizlazi postojanje obveze povrata iznosa od 180.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 17. rujna 2017. Okolnost da protivnica osiguranja nije bila stranka u postupku P-1110/2019 sama po sebi, imajući u vidu ostale dokaze i sadržaj pravomoćne kaznene presude, ne dovodi do zaključka da tražbina prema njoj nije učinjena vjerojatnom.

11. Nadalje, prema čl. 43. st. 1. ZOO-a svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug, a vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od bilo kojeg od solidarnih dužnika sve dok dug ne bude potpuno ispunjen, dok tek potpunim ispunjenjem obveza prestaje prema svim solidarnim dužnicima. Stoga sama činjenica da je jedan od solidarnih dužnika izvršio uplatu u iznosu od 180.000,00 EUR nije dostatna za zaključak da je predmetna obveza u cijelosti prestala, već je potrebno ocijeniti je li navedenom uplatom cjelokupna tražbina doista namirena.

12. Iz dokaza o uplati proizlazi da je 18. kolovoza 2021. predlagateljici isplaćen iznos od 180.000,00 EUR. Međutim, prema dostavljenom obračunu, na taj dan dug se sastojao od glavnice u iznosu od 180.000,00 EUR i do tada dospjelih zakonskih zateznih kamata u iznosu od 48.382,18 EUR. Prema čl. 172. ZOO-a, kada dužnik pored glavnice duguje kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate, a naposljetku glavnica. Slijedom toga, na razini vjerojatnosti potrebnoj u ovom postupku, iz izvršene uplate od 180.000,00 EUR najprije su podmirene dospjele kamate od 48.382,18 EUR, dok je preostalim iznosom od 131.617,82 EUR podmiren dio glavnice, tako da je ostao nepodmiren iznos glavnice od 48.382,18 EUR, na koji predlagateljica potražuje daljnje zakonske zatezne kamate od 19. kolovoza 2021. do isplate. Time je, prema ocjeni ovog suda i za potrebe ovog postupka osiguranja, prva pretpostavka iz čl. 344. st. 1. OZ-a učinjena vjerojatnom.

13. Sud nalazi učinjenom vjerojatnom i drugu pretpostavku iz navedene zakonske odredbe, odnosno opasnost da bi bez određivanja privremene mjere naplata tražbine predlagateljice mogla biti spriječena ili znatno otežana raspolaganjem imovinom protivnice osiguranja. Pri tome sud takav zaključak ne temelji samo na činjenici da protivnica osiguranja osporava postojanje tražbine ili je dobrovoljno ne podmiruje, jer samo neispunjenje obveze ne predstavlja samo za sebe onu subjektivnu opasnost koju zahtijeva čl. 344. st. 1. OZ-a. Za postojanje takve opasnosti moraju postojati konkretne okolnosti koje upućuju na raspolaganje imovinom kojim se naplata može spriječiti ili znatno otežati.

14. U konkretnom slučaju takve konkretne okolnosti proizlaze iz zemljišnoknjižne dokumentacije. Iz izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar, sa stanjem na dan 17. ožujka 2026., proizlazi da je protivnica osiguranja upisana kao suvlasnica u 16/24 dijela, pri čemu su uz njezin suvlasnički dio evidentirane zabilježbe prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine, uključujući zabilježbu na temelju prijedloga od 4. travnja 2024. Iz izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar proizlazi da je protivnica osiguranja upisana kao suvlasnica u svega 1/24 dijela, dok su preostali suvlasnički dijelovi upisani na druge osobe, a i uz njezin suvlasnički dio evidentirane su zabilježbe prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine.

15. Navedene okolnosti, promatrane zajedno, prema ocjeni suda ne predstavljaju tek apstraktnu mogućnost budućeg raspolaganja imovinom. Zemljišnoknjižno stanje pokazuje konkretno poduzimanje pravnih radnji usmjerenih prema raspolaganju nekretninama, što se očituje upravo kroz podnošenje prijedloga za zabilježbu prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja. Kada se tome pridoda stanje suvlasništva na nekretninama obuhvaćenim prijedlogom, ranija raspolaganja suvlasničkim dijelovima koja proizlaze iz zemljišnoknjižnih podataka te činjenica da protivnica osiguranja osporava bilo kakvu daljnju obvezu prema predlagateljici, navedene okolnosti u svojoj ukupnosti opravdavaju zaključak da postoji konkretna i realna opasnost da bi daljnjim raspolaganjem preostalom imovinom naplata tražbine predlagateljice mogla biti spriječena ili barem znatno otežana.

16. Sud je pritom imao u vidu navode protivnice osiguranja o vrijednosti njezina suvlasničkog dijela, međutim navedeni prigovor ne otklanja utvrđenu opasnost. Svrha privremene mjere nije anticipirati namirenje predlagateljice niti konačno odlučiti o osnovanosti njezine tražbine, već očuvati postojeće imovinsko stanje u opsegu potrebnom da eventualna buduća odluka kojom bi predlagateljici bila priznata tražbina ne ostane bez mogućnosti prisilnog ostvarenja.

17. Na drukčiji zaključak ne utječe niti činjenica da je u zemljišnim knjigama na određenom suvlasničkom dijelu zk. ul. [broj ZK uloška] upisano založno pravo radi osiguranja tražbine predlagateljice u iznosu od 180.000,00 EUR. Predmet ovog postupka nije odlučivanje o opstojnosti, opsegu ili mogućnosti namirenja na temelju tog založnog prava, već postojanje zakonskih pretpostavki za privremeno osiguranje tražbine koja je, prema navodima i dokazima predlagateljice, nakon djelomičnog ispunjenja ostala nepodmirena. Stoga samo postojanje navedenog upisa ne isključuje potrebu za osiguranjem preostale tražbine, osobito imajući u vidu sadašnje zemljišnoknjižno stanje i utvrđene okolnosti raspolaganja imovinom.

18. Konačno, sud nalazi da je predložena mjera primjerena svrsi osiguranja. Njome se protivnici osiguranja ne oduzima vlasništvo niti se nekretnine prenose na predlagateljicu osiguranja, već se privremeno ograničava mogućnost njihova otuđenja odnosno opterećenja radi očuvanja imovine iz koje bi se, u slučaju uspjeha predlagateljice u postupku radi ostvarenja tražbine, moglo provesti namirenje. Pri tome je sud vodio računa i o načelu da se, kada je svrhu osiguranja moguće postići različitim mjerama, odredi ona koja je najprikladnija, odnosno najmanje tegobna za protivnika osiguranja, kako to proizlazi iz čl. 350. OZ-a.

19. Slijedom svega navedenog, budući da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim kako postojanje novčane tražbine u iznosu od 48.382,18 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tako i postojanje opasnosti da bi bez predložene mjere njezina naplata mogla biti spriječena ili znatno otežana daljnjim raspolaganjem imovinom protivnice osiguranja, ispunjene su kumulativne pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ-a, pa je temeljem čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

20. Prilikom odlučivanja o zahtjevu za trošak predlagateljice osiguranja valja primijeniti članak 14. stavka 4. OZ-a, te Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23. dalje: OT) imajući u vidu naznačenu vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.500,00 eura.

20.1. Predlagateljici osiguranja je priznat trošak sastava prijedloga za osiguranje sukladno Tbr.11. toč. 1. u vezi s Tbr. 7.toč. 1 OT-a u visini od 100 bodova, trošak sastava podneska od 21. travnja 2026. sukladno Tbr.11. toč. 10. u vezi s Tbr. 7.toč. 1 OT-a u visini od 25 bodova (25 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1.), trošak sastava žalbe od 20. svibnja 2026. sukladno Tbr. 13. toč. 1. u vezi s Tbr. 7.toč. 1 OT-a u visini od 100 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda u iznosu od 2,00 € (Tbr. 54 OT -a) daje 450,00 €, a kojem iznosu valja pridodati iznos poreza na dodanu vrijednost od 112,50 €, što daje ukupan trošak od 562,50 €, pa je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke.

20.2. Predlagateljici osiguranja nije priznat trošak na ime sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje i rješenje o osiguranju kao i žalbu jer ista nije pozvana na plaćanje , ukoliko i kad bude pozvana istoj pripada pravo postaviti zahtjev za naknadu tog troška sukladno čl. 14. Ovršnog zakona.

21. Kako protivnica osiguranja nije uspjela u ovom postupku to istoj ne pripadaju troškovi postupka, pa je valjalo s pozivom na odredbu čl. 14. OZ -a riješiti kao u točki III. izreke.

U Makarskoj, 16. rujna 2026.

Sutkinja

Nives Mešin Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Županijskom sudu.

DNA:

- Predlagateljici osiguranja po pun.

- Protivnici osiguranja po pun.

- u spis