Poslovni broj: Ovr-1570/2026-3

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Nevi Lukin, na prijedlog sudske savjetnice Marije Hrboka u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja NARODNOG LISTA d.o.o., OIB: 22841683000, Poljana Zemaljskog odbora 2, Zadar, zastupana po direktorici ĆSA, a ona po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Gluić Ninčević d.o.o. iz Zadra (dalje: predlagatelj osiguranja) protiv protivnika osiguranja, ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje: protivnika osiguranja) povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, izvan ročišta 15. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja NARODNOG LISTA d.o.o., OIB: 22841683000, Poljana Zemaljskog odbora 2, Zadar, za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška za sastav prijedloga za osiguranje.

Obrazloženje

1. Prijedlogom za određivanje privremene mjere od 11. rujna 2026. predlagatelj osiguranja je po punomoćniku predložio ovome sudu određivanje privremene mjere radi osiguranja svoje novčane tražbine koja je utvrđena nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru P-3463/2015, od 22. prosinca 2016., a kojom je predniku protivnika osiguranja naloženo da predlagatelju osiguranja isplati iznos od 21.460,00 eura. Nakon smrti prvotnog tuženika postupak je Rješenje od 21. svibnja 2026. nastavljen protiv protivnika osiguranja kao njegova nasljednika. Predlagatelj osiguranja ističe kako tražbina s kamatama i troškovima na dan podnošenja prijedloga iznosi približno 70.000,00 eura, što je gotovo polovica temeljnog kapitala društva. Predlagatelj osiguranja ističe kako je zahtjevom od 7. rujna 2026. protivnik osiguranja zatražio sazivanje skupštine predlagatelja osiguranja s dnevnim redom koji predviđa opoziv postojeće uprave, imenovanje HS za direktora i primopredaju cjelokupne poslovne, bankovne i računovodstvene dokumentacije, pristupa i ovlaštenja novoj upravi, te da je najavio da će skupštinu sazvati sam ako uprava to ne učini u roku od 14 dana. Nadalje navodi da je protivnik osiguranja formalno upisan kao imatelj poslovnog udjela u predlagatelju osiguranja, svom vjerovniku nominalne vrijednosti 115.690,00 eura (74,05 % kapitala), a da se istovremeno pred Trgovačkim sudom u Zadru vodi postupak P-204/2025 radi utvrđenja da poslovni udio protivnika osiguranja predstavlja bračnu stečevinu u polovici dijela. Predlagatelj osiguranja ističe kako do okončanja navedenog postupka, protivnik osiguranja, isključivo na temelju formalnog upisa u knjizi poslovnih udjela, sam raspolaže većinom glasova. Nadalje navodi kako je predlagatelj osiguranja, HS čije imenovanje protivnik osiguranja predlaže, tužio radi povrata protupravno oduzete dokumentacije (P- 994/2026) te je protiv istog i protiv protivnika osiguranja podnesena i kaznena prijava zbog krađe poslovne dokumentacije na štetu Društva (KP-DO-383/2026). Dodatno ističe kako protivnik osiguranja s HS i njegovim sinom, kao davateljima uzdržavanja, ima sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju. Predlagatelj osiguranja ističe kako protivnik osiguranja nastoji smijeniti upravu koja tražbinu ostvaruje i na njezino mjesto postaviti sebe, odnosno svoju osobu HS. U prijedlogu se nadalje navodi da bi protivniku osiguranja predloženom mjerom nastala neznatna šteta i da stoga ne mora dokazivati opasnost u smislu članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona, budući da predložena mjera protivniku osiguranja ne oduzima ništa od onoga što mu pripada, nego samo ono što mu zakon ionako ne dopušta. Prema članku 445. stavku 5. Zakona o trgovačkim društvima član društva ne može glasati o odluci kojom se oslobađa neke obveze ni o rješenju spora između njega i društva, te stoga navodi kako protivnik osiguranja ne bi smio glasovati o odluci kojom se Društvo odriče tražbine iz ovog postupka, nagađa se ili odustaje od naplate. Nadalje, ističe kako se odluka kojom se uprava, koja tražbinu ostvaruje, zamjenjuje osobom protivnika osiguranja, dovodi do toga da o sudbini duga ne odlučuje skupština na kojoj protivnik osiguranja ne smije glasovati nego uprava odnosno HS, te da je jedino što protivnik osiguranja predloženom privremenom mjerom gubi jest mogućnost da posredno, preko uprave koju bi sam postavio odluči o vlastitom dugu prema Društvu, a što mu članak 445. stavak 5. Zakona o trgovačkim društvima zabranjuje. Ističe kako nasuprot tome predlagatelju osiguranja prijeti gubitak tražbine od približno 70.000,00 eura, gotovo polovice temeljnog kapitala, te da se iz toga može zaključiti kako je šteta za protivnika osiguranja neznatna pa se opasnost ne mora dokazivati. Nadalje ističe da ukoliko sud ne prihvati neznatnost štete, da je opasnost učinjena vjerojatnom time što je poslovni udio protivnika osiguranja njegova imovina, a pravo glasa koje iz njega proizlazi način raspolaganja tom imovinom. U konkretnom slučaju, navodi, nije sporno da protivnik osiguranja tim pravom namjerava raspolagati tako da u upravu predlagatelja osiguranja (svoga vjerovnika) postavi osobu od svog povjerenja i tako odluči o naplati vlastitog duga. Ističe kako nova uprava u tom slučaju može odustati od tužbenog zahtjeva, sklopiti nagodbu, otpisati potraživanje ili jednostavno ne pokrenuti ovrhu nakon pravomoćnosti. Dug na taj način ne bi prestao plaćanjem nego time što bi dužnik ukinuo volju vjerovnika da ga naplati. Predlagatelj osiguranja ističe kako niti jedno otuđenje ili prikrivanje imovine ne osujećuje naplatu tako potpuno kao preuzimanje vjerovnika od strane dužnika. Predlagatelj osiguranja ističe kako svrhu privremene mjere ne može postići prethodna mjera, jer se njome mogu zaplijeniti udio, računi i nekretnine protivnika osiguranja, a da on ne može spriječiti da protivnik osiguranja glasovanje preuzme upravu vjerovnika i tražbinu ugasi na strani vjerovnika, odnosno ovdje predlagatelja osiguranja. Nadalje predlagatelj osiguranja, podredno, temeljem odredbi članka 349. stavka 1. Ovršnog zakona, za slučaj da sud smatra kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine i/ili opasnosti, predlaže sudu u što kraćem roku pozvati predlagatelja da uplati jamčevinu. Zaključno predlagatelj osiguranja ističe kako predlagatelj osiguranja već dugi niz godina ne obavlja nikakvo poslovanje i kako je njegovo postojanje svedeno isključivo na iznajmljivanje nekretnina, a što je vidljivo i iz toga da društvo već dugi niz godina ima samo jednog zaposlenog i to direktora. Ističe da jedini kome može nastati šteta u ovom slučaju je predlagatelj osiguranja, a koja šteta da će zasigurno nastati ako privremena mjera ne bude određena.

2. Prije donošenja ovog rješenja, sud nije pozvao protivnika osiguranja da se očituje o prijedlogu za određivanje privremene mjere s obzirom da je riječ o hitnom predmetu u kojem je sud odluku mogao donijeti temeljem stanja spisa i isprava koje je podnio sam predlagatelj osiguranja.

3. Sud je izvršio uvid u presudu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 10 P-3462/15, od 22. prosinca 2016. (list spisa 8-16), povijesni izvadak iz sudskog registra (list spisa 17-26), zahtjev člana društva za sazivanje skupštine (list spisa 27-28), tužbu i prijedlog za zabilježbu spora (list spisa 29-31), tužbu (list spisa 32-34), kaznenu prijavu (list spisa 35-37), Ugovor o doživotnom uzdržavanju uz prijenos imovine nakon smrti (ls. 38-44), rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-3462/2015-42 (list spisa 45- 51), žalba (list spisa 52-59), certifikat bonitetne izvrsnosti 2026 (list spisa 60-63).

4. Člankom 344. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Nadalje člankom 344. stavkom 2. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. Ocjenjujući postojanje prve zakonske pretpostavke, vjerojatnost postojanja tražbine, ovaj sud nalazi da je predlagatelj osiguranja priloženom nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-3463/2015 od 22. prosinca 2016. godine, učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Predlagatelj osiguranja u ovom postupku zahtijeva osiguranje novčane tražbine. Radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito one mjere koje su definirane člankom 345. stavkom 1. OZ- a. Sve zakonom predviđene mjere za osiguranje novčane tražbine (poput zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina, pljenidbe udjela, zabrane isplate novčanih sredstava s računa) usmjerene su neposredno na imovinsku supstancu protivnika osiguranja s ciljem očuvanja njezine vrijednosti radi buduće prisilne naplate. Nasuprot tome, predlagatelj osiguranja traži privremenu mjeru kojom bi se protivniku osiguranja zabranilo izvršavanje prava glasa na skupštini društva. Zabrana ostvarivanja prava glasa (upravljačkog prava) većinskog člana društva ne može biti sredstvo osiguranja novčane tražbine u ovršnopravnom smislu. Pravo člana društva da upravlja društvom, pa i da mijenja upravu, temelji se na Zakonu o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23., 136/24. dalje: ZTD) i ne može se suspendirati općim odredbama OZ- a radi zaštite pojedinačnog dužničko-vjerovničkog odnosa između tog člana i samog društva. Korporativno pravo glasa vezano uz poslovni udio ne predstavlja imovinu podobnu za namirenje novčanog potraživanja u smislu ovršnog prava.

6. Sud ne može prihvatiti tvrdnju predlagatelja osiguranja da protivniku osiguranja predloženom mjerom nastaje neznatna šteta, zbog čega bi predlagatelj bio oslobođen dokazivanja opasnosti temeljem članka 344. stavka 2. OZ-a. Poslovni udio protivnika osiguranja nominalne vrijednosti 115.690,00 eura predstavlja njegovo privatno vlasništvo, a pravo glasa koje iz njega proizlazi osnovni je instrument upravljanja tim vlasništvom i trgovačkim društvom. Zabrana sudjelovanja u upravljanju društvom imatelju 74,05% temeljnog kapitala predstavlja zadiranje u ustavom zajamčeno pravo vlasništva i slobodu poduzetništva, pa se takav zahvat nikako ne može okarakterizirati kao neznatna šteta.

7. Nadalje, opasnost da će nova uprava otpisati dug ili odustati od tužbe na koju se predlagatelj poziva nije konkretna radnja otuđenja ili prikrivanja postojeće imovine protivnika osiguranja. Slijedom navedenog, teret dokazivanja opasnosti ostaje na predlagatelju osiguranja. Opasnost u smislu članka 344. stavka 1. OZ-a mora biti konkretna i usmjerena na radnje otuđenja ili prikrivanja imovine dužnika. Okolnosti koje predlagatelj navodi, odnosno da će protivnik osiguranja kroz sazivanje skupštine postaviti novu upravu koja će potom eventualno otpisati dug, sklopiti nepovoljnu nagodbu ili odustati od ovrhe predstavljaju buduće, neizvjesne i hipotetske događaje.

8. Nadalje, predlagatelj osiguranja sam u prijedlogu ispravno citira odredbu članka 445. stavka 5. ZTD, kojom je izričito propisano da član društva ne može glasovati o odluci kojom se oslobađa neke obveze niti o rješenju spora između njega i društva. Upravo postojanje ove zakonske odredbe dodatno opravdava odbijanje privremene mjere. Zakonodavac je unutar samog ZTD-a predvidio imperativni mehanizam zaštite društva od sukoba interesa člana društva. Ako bi protivnik osiguranja na skupštini glasovao o odlukama suprotno navedenoj zakonskoj zabrani, takve bi odluke skupštine patile od teških nedostataka te bi bile ništetne ili pobojne, a postojeća uprava ili preostali članovi društva ovlašteni su podnijeti odgovarajuće tužbe trgovačkom sudu. Nadalje, ako bi novoimenovana uprava (bilo HS ili netko drugi) suprotno pažnji urednog i savjesnog gospodarstvenika bez pravne i ekonomske osnove otpisala dug protivniku osiguranja ili odustala od pravomoćno utvrđene tražbine, takva uprava bi činila kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te bi sukladno člancima 252. i 430. ZTD-a odgovarala društvu za štetu cjelokupnom svojom osobnom imovinom. Korporativni sukobi unutar društva te postupak utvrđenja bračne stečevine (poslovni broj P-204/2025) moraju se rješavati pred trgovačkim i parničnim sudovima primjenom pravila trgovačkog i obiteljskog prava, a ne suspenzijom članskih prava putem privremenih mjera u ovršnom postupku radi osiguranja pojedinačnog novčanog potraživanja.

9. Naposljetku, sud je odbio i podredni prijedlog predlagatelja osiguranja da se privremena mjera odredi uz polaganje jamčevine sukladno članku 349. stavku 1. OZ - a. Institut jamčevine služi isključivo za premošćivanje nedostatka dokaza o postojanju opasnosti za tražbinu, ali samo onda kada je predložena privremena mjera zakonski moguća i dopuštena. Jamčevina ne može nadomjestiti nedostatak zakonskih pretpostavki za izricanje same mjere.

10. Predlagatelj osiguranja nije uspio u ovom postupku, pa mu ne pripada pravo na naknadu troška sastava prijedloga za osiguranje.

11. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zadru 15. rujna 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Marija Hrboka

Neva Lukin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku

2. Protivniku osiguranja