Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-356/2026-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ivane Špigel, predsjednice vijeća, i sudaca porotnika Klaudije Papić i Tomislava Tomaševića, članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZP, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenih djela iz članka 315. stavak 4. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje ODO u Osijeku) broj KO-DO-271/2026. od 22. travnja 2026., nakon javne rasprave održane 15. rujna 2026., u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku Rafaela Dasovića, optuženog ZP i braniteljice po službenoj dužnosti optuženika, odvjetnice Marine Burić u Osijeku, 16. rujna 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženi ZP, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Z i JP r. J, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i neprijavljenim boravištem u [adresa] (kod majke JP), državljanin Republike Hrvatske, električar, SSS, zaposlen u TD Orqa d.o.o., s mjesečnim primanjima u iznosu oko 1.200,00 eura, neoženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, bez čina i odlikovanja, bez imovine, prekršajno kažnjavan, osuđivan,

kriv je

I. što je

dana 25. ožujka 2026. oko 23,15 sati, u [adresa], u alkoholiziranom stanju, preskočio zatvorenu i zaključanu drvenu ogradu dvorišta obiteljske kuće u vlasništvu GP, nakon čega je ušao u dvorište, prišao ulaznim vratima navedene obiteljske kuće, te pokušao ući u istu, u čemu nije uspio budući da su navedena vrata bila zaključana te je GP pozvala policijske službenike koji su pristupili mjestu događaja oko 23,40 sati radi provođenja službenih radnji prema njemu, kojom prilikom je preskočio dvorišnu ogradu, izašao iz navedenog dvorišta obiteljske kuće obraćajući se policijskim službenicima riječima "Šta je pičke, sada ću vam jebat mater", te je istovremeno prišao i tjelesno nasrnuo na policijskog službenika NP zamahajući stisnutom šakom desne ruke prema njegovoj glavi s namjerom da ga tjelesno ozlijedi, a u čemu ga je imenovani policijski službenik spriječio, nakon čega su policijski službenici prema njemu uporabili sredstva prisile, a zatim je u namjeri da ošteti službeno vozilo, prilikom njegovog smještanja u isto, više puta nogama udario u vozilo, kojom prilikom su nastala oštećenja u vidu udubljenja lima karoserije na zadnjim desnim vratima i pragu vrata vozila, a potom je pri dolasku u policijsku stanicu nastavio s pružanjem aktivnog otpora pokušavajući ponovno napasti policijske službenike udarcima nogama i glavom, a tijekom kojeg postupanja je policijski službenik EP zadobio ozljedu u vidu nagnječenja lijevog koljena, koja ozljeda je lake naravi, dok je policijski službenik NP zadobio ozljede u vidu nagnječenja desne šake i nagnječenja svoda lijevog stopala, koje ozljede su lake naravi,

dakle, silom izvan slučajeva iz članka 312. i članka 314. KZ/11. napao policijske službenike kada obavljaju službenu dužnost, a kaznenim djelom su policijskim službenicima nanesene tjelesne ozljede i oštetio tuđu stvar,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – napad na službenu osobu, opisano u članku 315. stavku 4. u vezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 315. stavku 4. KZ/11., i kazneno djelo protiv imovine – oštećenje tuđe stvari, opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11.

III. Na temelju članka 315. stavak 4. KZ/11. optuženom ZP se za kazneno djelo iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 1. KZ/11.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 2 (DVIJE GODINE)

IV. Na temelju članka 235. stavak 1. KZ/11. optuženom ZP se za kazneno djelo iz članka 235. stavak 1. KZ/11.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

V. Na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11. optuženi ZP se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE I 4 (ČETIRI) MJESECA

VI. Na temelju članka 57. KZ/11. optuženom ZP se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da neuvjetovani dio jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 4 (četiri) mjeseca iznosi 1 (jednu) godinu i 2 (dva) mjeseca, dok se ostatak kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca neće izvršiti, ako optuženi ZP u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

VII. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom ZP uračunava se u neuvjetovani dio jedinstvene kazne zatvora vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 25. ožujka 2026. pa nadalje.

VIII. Na temelju članka 69. KZ/11. optuženom ZP izriče se

SIGURNOSNA MJERA

OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTIO ALKOHOLU

koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela jedinstvene kazne zatvora, a nakon isteka neuvjetovanog dijela jedinstvene kazne zatvora izvršavat će se izvan zatvorskog sustava u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, time da može trajati najdulje 3 (tri) godine.

IX. Na temelju članka 58. stavak 5. u vezi s člankom 57. stavak 6. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu iz uvjetovanog dijela kazne i odrediti izvršenje uvjetovanog dijela kazne ako optuženik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena izrečenom sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

X. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje ZKP) u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1., 6. i 7. ZKP nalaže se optuženom ZP da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 253,05 EUR (dvjestopedesettrieura i petcenti), trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 562,00 EUR (petstošezdesetdvaeura) i trošak paušalne svote u iznosu od 300,00 EUR (tristoeura), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, kao i trošak postavljene braniteljice po službenoj dužnosti, a koji će trošak sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. biti određen posebnim rješenjem.

XI. Na temelju članka 452. točka 4. ZKP/08. protiv

optuženog ZP, s naprijed navedenim osobnim podacima,

ODBIJA SE OPTUŽBA

XII. da bi

dana 25. ožujka 2026. oko 23,15 sati, u [adresa], u alkoholiziranom stanju, bez prethodnog odobrenja GP, preskočio zatvorenu i zaključanu drvenu ogradu dvorišta obiteljske kuće u vlasništvu imenovane, nakon čega je ušao u dvorište, prišao ulaznim vratima navedene obiteljske kuće, te pokušao ući u istu, u čemu nije uspio budući da su navedena vrata bila zaključana

dakle, neovlašteno prodro u ograđeni prostor koji pripada tuđem domu,

XIII. pa da bi time počinio kazneno djelo protiv privatnosti - narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora, opisano i kažnjivo po članku 141. stavak 1. KZ/11.

Obrazloženje

1.Optužnicom ODO u Osijeku broj KO-DO-271/2026. od 22. travnja 2026. optužen je ZP zbog kaznenog djela protiv javnog reda – napad na službenu osobu iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 2. KZ/11., kaznenog djela protiv imovine – oštećenje tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11. i kaznenog djela protiv privatnosti – narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora iz članka 141. stavak 1. KZ/11.

2. Budući da je na raspravi održanoj 2. srpnja 2026. oštećena GP izjavila da ne traži kazneni progon optuženika za kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora iz članka 141. stavak 1. KZ/11., na temelju članka 452. točka 4. ZKP/08. protiv optuženika je odbijena optužba da bi počinio to kazneno djelo (točke XII. i XIII. Izreke presude), jer se radi o kaznenom djelu za koje se kazneni postupak pokreće na prijedlog oštećenika, a oštećena GP na čiju je štetu prema optužnici to kazneno djelo počinjeno je odustala od tog prijedloga.

3. U odnosu na kaznena djela napada na službenu osobu iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 2. KZ/11. i oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11. optuženik se očitovao da se ne smatra krivim.

4. U dokaznom postupku ispitani su oštećenici GP, EP i NP te svjedokinja JP, vještak psihijatar dr. Zoran Čavajda i sudsko medicinski vještak dr. Boris Dumenčić. Od materijalne dokumentacije pročitani su: medicinska dokumentacija na ime policijskih službenika HP i NP (list 38 i 39 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ZP (list 41spisa), medicinska dokumentacija na ime optuženika (list 42-44 spisa), zapisnik o očevidu PU osječko-baranjske, Sektora krimilanističke policije, službe za očevide i krim. tehniku broj KU/151 od 28. ožujka 2026. (list 102-104 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. Borisa Dumenčića (list 145-146 spisa), medicinska dokumentacija na ime optuženika (listovi 239-267 i 283-284), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra od 20. kolovoza 2026. (listovi 301-327) te potvrda iz prekršajne evidencije i uvjerenje iz kaznene evidencije na ime optuženika od 2. lipnja 2026. (list 211-215).

5. Optuženik je u svojoj obrani na kraju dokaznog postupka naveo da mu je žao gđe. BP što je to sve vidjela i doživjela. Živio je u Njemačkoj, a kada se vratio u Osijeku je upoznao djevojku te se smirio, prestao piti i našao posao u trgovačkom društvu Orqa. Sedam mjeseci je bilo sve u redu, no, onda se posvađao s djevojkom, a radilo se o tome da je ona došla pijana kući i donijela drogu. Zbog toga je ponovno počeo piti. Što se tiče predmetnog događaja ne sjeća se detalja. Sjeća se samo što je bilo u kafiću u kojem se prethodno nalazio. U tom kafiću sjeća se da je popio pivo, a uz pivo i Helex i tabletu za spavanje što je utjecalo na njegovo pamćenje. Što se tiče njegove ranije osude za promet drogom radilo se o jako maloj količini od 0,8 grama, a tada je imao svega 21 godinu. Krađa za koju je osuđen je također bila beznačajna, kao i prijevara u Njemačkoj, jer se radilo o vrijednosti od 30 eura hrane koju je naručio u restoranu. Ima maloljetno dijete starosti pet i pol godina za koje plaća alimentaciju. Sada je trenutno plaćanje preuzela njegova majka dok je on u zatvoru. Sjeća se da je toga dana otišao u kafić nakon posla, oko 16 ili 17 sati i poslije se više ničega ne sjeća. Sjeća se samo da su ga fotografirali u postaji. Što se tiče navoda iz optužnice da je oštetio prag policijskog vozila i vrata, smatra da je za to potrebna velika sila i da stoga to on nije učinio.

5.1. Budući da je optuženik u prethodnom postupku detaljnije iskazivao, na temelju članka 435. stavak 1. ZKP reproducirane su snimke njegovog ispitivanja u policiji od 26. ožujka 2026. i u ODO u Osijeku od 27. ožujka 2026.

5.1.1. Prilikom ispitivanja u I. policijskoj postaji Osijek s Ispostavom Čepin optuženik je naveo da je bio pod utjecajem alkohola i da je mislio da je došao doma, bio je izgubljen. Kada je gospođa izašla van došla je policija. Kada je vidio policiju prestrašio se i htio je pobjeći. U tom bijegu ozlijedio se i policajci su se ozlijedili. Nije se htio dati privesti, ali nije zamahivao na policajce, već su oni na njega zamahivali. Misli da je bilo četiri policijska službenika. Oni su ga tukli po glavi i vezali ga, a nakon toga je on lupio u auto nogom. Vrijeđao je policajce, ali nije nikoga udario, samo se nije htio dati uhititi. Vjerojatno je istina da je napravio udubljenje na zadnjim vratima na limu karoserije, jer su ga tukli i bio je van sebe. Ne zna kako je ušao kod gospođe u dvorište. To je bilo blizu njegove kuće u [adresa]. Ne zna zašto bi tamo otišao. Nije kradljivac, radi u tvrtki Orqa i ima novaca. Žao mu je što je došao kod te gospođe. Žao mu je i da su se tijekom njegovog uhićenja dvojica policajaca ozlijedili. Do toga nije trebalo doći, nije imao nikakvih zlih namjera. Kaje se iskreno, poštuje policiju. Stanuje u [adresa] u [adresa] s majkom i to unazad godinu dana. [adresa] je blizu [adresa]. Ne poznaje ČP i nije nikad prije bio na adresu u [adresa]. Prije tog događaja bio je na poslu. Kada je došao kući oko 16,30 sati posvađao se s djevojkom. Popio je tada oko 7 piva, možda i manje i to s terapijom, odnosno lijekom Helex pa se možda zato pogubio. Bio je u kladionici Germanija i u kafiću. Kada je išao prema doma završio je u [adresa], ali ne zna kako je tamo završio. Ima totalni blackout. Ne sjeća se da bi preskočio ogradu kuće u [adresa] ili da bi lupao na vrata. Sjeća se policije. Nije htio da ga oni uhvate zbog prijašnjih problema. Sjeća se sukoba s policijom. Ne sjeća se što su mu policajci rekli. Samo zna da se opirao uhićenju. Nije htio da mu stave lisice. Nije pokušao udariti policajce niti ih je udarao. Ozljede koje ima je zadobio od policajaca. Kada su ga pokušali vezati nisu uspjeli i onda su ga udarali. Nije napao policajce, već se samo opirao. Ne sjeća se kako je ušao u policijsko vozilo. Sjeća se da su ga samo udarali. Samo pretpostavlja da je u ljutnji udarao vozilo. Uz Helex popio je još jedan lijek. Liječio se ranije u komuni u Vrbici od bolesti ovisnosti o alkoholu i u Vrapču. Terapiju mu prepisuje doktor opće prakse i psihijatrica. Žao mu je što se dogodilo, žao mu je te gospođe i policajaca. Nije takva osoba, dobar je prema ljudima. Svjestan je da mora prestati piti.

5.1.2. Prilikom ispitivanja u ODO u Osijeku optuženik je naveo da je poslije posla pio. Ima problema s bivšom i oko djeteta, a i sa sadašnjom curom pa mu se toga dana sve skupilo. Uzeo je i helex. Ne sjeća se da bi bio kod te gospođe u kući i zašto je tamo završio. Moguće je da je bježao od policije. Sigurno ne bi napao policajce, pogotovo jer mu je brat u vojsci. Nije se htio dati vezati pa su zato očito intervenirali prema njemu. Smatra da su policajci pretjerali, jer ga boli vilica i područje oko oka. On nije udarao policajce, a to se vidi i po tome što nema ozljeda na rukama. Žao mu je i kaje se. Svjestan je da ne smije piti i spreman je da se liječi. Ne poznaje gospođu GP. Ne zna kako je završio kod nje. To je sve zbog tableta. Toga je dana nakon posla išao do kladionice Germania, poslije je išao u trgovinu NTL po piće i onda je bio ispred trgovine s nekim starim ljudima. Nakon toga je išao pješke kući i onda je završio na policiji. Konzumirao je Helex i pivo. Ne sjeća se da bi ušao u dvorište gospođe. Što se tiče policije, sjeća se da se uplašio i da su ga srušili na pod. Ozljede ima od policije. Prije toga nije imao ozljede, a to bi mogla potvrditi i ta gospođa koja ga je vidjela. Možda je bio grublji kada se nije htio dati vezati i stoga ne krivi policajce što su ga lupali. Ne zna je li lupao po autu dok su ga vozili u postaju. Oštećenja na autu mogu biti i od nekog prije. Užasno se osjeća zbog svega, kaje se i sram ga je.

5.2. Nakon što su reproducirane snimke obrana optuženika iz prethodnog postupka na upit zašto je na raspravi naveo da se ne sjeća događaja za koji se tereti, a u prethodnom postupku je ukazao da se ipak sjeća nekih okolnosti, optuženik je odgovorio da se ne sjeća da bi bio ispitan u policiji kod državnog odvjetnika, odnosno da se uopće ne sjeća tih svojih iskaza. Samo se sjeća da su ga fotografirali i odveli u državno odvjetništvo. Siguran je da u vrijeme ispitivanja nije bio pod utjecajem alkohola, jer policija inače prije ispitivanja provodi testiranje na alkohol, no, ne sjeća se jesu li i njega testirali, a ne sjeća se i je li bio na hitnoj pomoći.

6. Budući da je optuženik u svojoj obrani na raspravi naveo da se ne sjeća predmetnog događaja, odnosno da se samo sjeća da je prethodno konzumirao alkohol s tabletama, iz takve njegove obrane jedino je bilo nesporno da je predmetne zgode bio u alkoholiziranom stanju, dok su sve ostale okolnosti bile sporne.

6.1. Iako je vještak psihijatar naveo da konzumacija alkohola, posebice s psihofarmacima, može dovesti do kasnijeg gubitka sjećanja ili sjećanja samo na pojedine okolnosti događaja, vijeće smatra da je teško vjerovati da je potpuni gubitak sjećanja ostvaren i kod optuženika, odnosno da se on apsolutno ničega ne sjeća kako je prikazao na raspravi. Ovo stoga što je optuženik prilikom ispitivanja u prethodnom postupku, a kada je, kao i na raspravi, bio trijezan i stabilnog psihičkog stanja što se vidjelo i na snimci njegovog ispitivanja i što se može zaključiti i po tome što je tada suvislo iznosio obranu, ukazao da se ipak sjeća događaja, odnosno da se sjeća da je ušao u tuđe dvorište, da se opirao uhićenju, da je lupio u policijsko vozilo nogom, da su se policajci ozlijedili, time da je u obrani u policiji izrijekom i naveo da se sjeća sukoba s policijom. Prema tome, očito je da se optuženik ipak sjeća više okolnosti događaja. Na to je ukazao i na raspravi kada je, a nakon što su reproducirane snimke njegovih ispitivanja u prethodnom postupku, prvotno naveo da se ne sjeća da bi bio ispitan u policiji i kod državnog odvjetnika da bi potom naveo da je siguran da prilikom ispitivanja nije bio pod utjecajem alkohola. Postavlja se ovdje pitanje kako optuženik može biti siguran u tu okolnost tijekom ispitivanja, ako se, kako je ranije naveo, ne sjeća da bi uopće bio ispitan u prethodnom postupku. Prema tome, očito je da je optuženik dijelom manipulirao svojim sjećanjem, odnosno nesjećanjem, odnosno da je, i kada bi se s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dopustilo da se ne sjeća pojedinih okolnosti, na raspravi ipak fingirao da se baš ničega ne sjeća kako bi umanjio svoju kaznenopravnu odgovornost.

6.2. U svojim ranijim obranama optuženik je osporavao da bi udarao policajce, no takva je njegova obrana ocijenjena usmjerenom na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti, jer je suprotna suglasnim iskazima policijskih službenika NP i HP koji su prema njemu intervenirali, kao i iskazu svjedokinje GP koji se u pogledu nasilnog ponašanja optuženika koje je opisivala podudara s iskazima ovih policijskih službenika.

7. Oštećena GP navela je u svom iskazu da se sjeća da su predmetne večeri suprug i ona legli spavati u spavaću sobu koja se nalazi do ulice. Oko 22,30 sati čula je da nešto šeta, lupa i ronda na vrata. Tresla su se ulazna vrata i netko je nešto govorio. Pitala je tko je i čula je da ta osoba nešto mrmlja. Nije mogla razabrati što govori. Brzo je otvorila prozor i vidjela osobu u crnoj odjeći koja se nalazila kod ulaznih vrata kuće i koja je držala žardinjeru, a kada je otvorila prozor ta je osoba s tom žardinjerom krenula prema njoj. Bilo je mračno. Brzo je zatvorila prozor i nazvala policiju. Oni su je savjetovali da ne izlazi i da se makne. Ubrzo su došla dva policijska auta i, misli, četiri policijska službenika. Čini joj se da je ta osoba rekla policijskim službenicima da je došao kući kada su ga pitali što tu radi i kako je ušao. Pričao je nerazgovijetno. Sjeća se da su mu policijski službenici rekli da izađe kako je i ušao i onda je preskočio ogradu i potom je bilo bacanje i guranje. Držala su ga četiri policijska službenika, a u jednom trenutku jedan od policijskih službenika je završio na tlu, no nije vidjela kako je do toga došlo. Potom su ga policijski službenici odveli prema policijskom autu. Odupirao se, bacao rukama i nogama, bilo je to sve grozno za vidjeti. Policijski službenici su ga uspjeli smjestiti u auto. Njoj je to sve djelovalo kao da je taj čovjek imao sto ruku i sto nogu koliko se odupirao i mlatio po policijskim službenicima. Nada se da se više tako nešto neće ponoviti, jer joj je to bilo vrlo neugodno iskustvo. Kada je otvorila prozor vidjela je tu osobu kako sa žardinjerom kreće prema prozoru gdje se ona nalazila. Nakon što je pozvala policiju do njihovog dolaska malo je škicnula na prozor i sjeća se da je ta osoba još uvijek imala žardinjeru i da je stajao u blizini ulaznih vrata i možda jednom ili dva puta tijelom išao na vrata. Kada su došli policijski službenici on je i dalje bio kod ulaznih vrata, odnosno u dvorištu njezine kuće. Njezina se obiteljska kuća nalazi na uglu ulice, ograđena je, a ograda je visoka oko 1,5 m. Kada su došli policijski službenici ne zna što im je optuženik govorio, jer je to njoj djelovalo kao mumljanje, odnosno nije mogla razabrati što govori, a čula je da su mu policijski službenici govorili da izađe kako je i ušao. Njih je mogla čuti, a ta osoba je nerazgovijetno pričala. Ne može reći kako je izgledalo to mumljanje i taj nerazgovijetan govor te osobe, jer je bila u šoku. Sjeća se da se on kidao, bacao, mlatio glavom. Policijski službenici su ga držali, a u jednom trenutku je jedan od njih pao, no nije vidjela kako je do toga došlo. Ne bi mogla prepoznati tu osobu, jer je bio mrak i bio je u tamnoj odjeći i nije mu ni vidjela dobro lice. Ne bi nikada rekla da je ta osoba optuženik kojeg sada vidi u sudnici, jer joj optuženik djeluje smireno, a predmetnog dana to je sve izgledalo kao u filmu. U šoku je što je ta osoba ovdje prisutan optuženik. Ne traži ništa od optuženika, jer joj nije ništa nažao učinio.

7.1. Iskaz oštećene GP u cijelosti je prihvaćen, budući da je ona iskazivala detaljno i dosljedno te je opisivala cijeli događaj jednako kao i policijski službenici NP i EP, time da je njezin iskaz potkrijepljen i obranom optuženika prilikom ispitivanja u policiji u kojoj je on potvrdio da je došao kod nje kući predmetne zgode i da je ona izašla van i da je potom došla i policija, a potvrdio je i da se opirao uhićenju, pa je stoga očito da je ova svjedokinja opisivala ponašanje optuženika koje je doista i doživjela.

8. Oštećeni policijski službenik NP naveo je u svom iskazu da je predmetnog dana zajedno s kolegom HP bio upućen na adresu, ne sjeća se više koju, na intervenciju. Ne sjeća se više o kojoj se adresi radilo, ali sjeća se da je bila zatvorena ograda i da je iza ograde bila tada njima nepoznata osoba. Ta je osoba lupala na vrata kuće. Kada su došli počeo je psovati, sjeća se da je spominjao majku prilikom psovanja i slično. Preskočio je ogradu i krenuo ga je udariti, a on se izmaknuo i uzvratio mu udarac. On je pao od njegovog udarca dolje i kada se krenuo ustajati nazad tada su mu kolege priskočili u pomoć te su ga savladali na podu. Trgenjao se cijelo vrijeme i udarao glavom te se nekontrolirano ponašao. Svezali su ga i odveli do policijskog vozila, no, on se tome opirao i počeo udarati po vozilu i to nogama po vratima. Tu je i oštetio vrata s vanjskog dijela. U autu se također nekontrolirano ponašao, a kada su došli do policijske postaje nije htio izaći iz automobila i udarao je po automobilu. Kolega HP i on su ga nekako uspjeli izvaditi iz automobila i putem do ćelije on se cijelo vrijeme opirao i pokušavao ih udarati. Pokušao je kolegu HP udariti glavom, a kada se ovaj izmaknuo, optuženik ga je udario nogom u njegovo lijevo ili desno koljeno, ne sjeća se više o kojem se točno koljenu radilo. On je potom podmetnuo nogu optuženiku te je optuženik pao i onda su ga svladali na podu, odnosno primirili i unijeli u ćeliju. Drugih detalja se više ne sjeća, jer je u međuvremenu imao više drugih intervencija. Sjeća se da je prilikom predmetne intervencije ozlijedio desnu šaku i stopalo zbog čega je bio i na hitnoj pomoći.

8.1. Budući da je oštećeni NP naveo da se ne sjeća svih detalja, na temelju članka 426. ZKP pročitan je njegov iskaz s dokazne radnje ispitivanja u ODO u Osijeku od 14. travnja 2026. Tada je iskazao da je 25. ožujka 2026. šef smjene uputio policijske službenike ŠP i MP na intervenciju na adresi u [adresa], jer su zaprimili dojavu da se u dvorištu na navedenoj adresi nalazi nepoznata muška osoba koja pokušava ući u obiteljsku kuću. On je došao naknadno s kolegom HP, budući da im je šef smjene rekao da pomognu kolegama, jer je spomenuta osoba agresivna. Kada je došao zajedno s kolegom HP na tu adresu, zatekli su navedenu osobu kako stoji u zaključanom dvorištu obiteljske kuće, odnosno pred ulaznim vratima te pokušava uporabom sile ući unutra. Ta je osoba djelovala dezorijentirano, odnosno kao da je pod utjecajem alkohola ili droge. Također, primijetio je da je bio cijeli "izubijan, krvav i blatnjav". Kritične zgode došli su s dva vozila s upaljenim rotacijskim svjetlima. Kada je ta nepoznata osoba primijetila ta svjetla počeo je vikati "šta je pičke, sada ću vam jebati mater". Kolega mu je rekao „izađi kako si i ušao“, kojom prilikom je ta osoba već krenula preskakati ogradu, a kada je preskočio ogradu krenuo ga je udariti desnom šakom iz velikog zamaha. On se uspio izmaknuti korak unazad i u tom trenutku je uzvratio jedan udarac šakom u bradu kako bi otklonio napad od sebe. On je pao na pod i odmah se ustao te su u tom trenutku kolege ŠP i HP priskočili u pomoć i uhvatili ga svaki za ruku i savladali ga na pod. Dok su ga držali na podu isti je bio agresivan i opirao se na način da je udarao nogama i rukama sve oko sebe. Nakon toga policijski službenik RP mu je fiksirao noge, a potom mu je policijski službenik EP sredstvima vezivanja fiksirao ruke. Napominje da je ta osoba više puta udarala glavom u beton prilikom njihovog postupanja i nekontrolirano mahao nogama. Nakon svega, podigli su ga s tla i smjestili u službeno vozilo, međutim, tom prilikom je isti opetovano pružao aktivni otpor na način da je udarao vrata i prag vozila te je udarao i glavom po vozilu, a zbog čega su nastala oštećenja u vidu udubljenja na zadnjim desnim vratima i pragu vozila. Kada su ga priveli u prostorije I. PP Osijek i pokušali ga izvaditi iz vozila, nastavio je s vikanjem i omalovažavanjem policijskih službenika vičući "šta hoćete pičke jedne", nakon čega je odbijao izaći iz vozila i udarao glavom po unutrašnjosti vozila. Kolega EP i on su ga uhvatili svako za jednu ruku te ga izvadili iz vozila, a zatim su ga kroz podrum vodili do prostorije za zadržavanje. Tom prilikom ta je osoba pokušala opet udariti policijskog službenika HP i to najprije glavom, a kada se on izmaknuo onda ga je udario nogom, kojom prilikom je imenovani policijski službenik zadobio tjelesnu ozljedu na nozi. Nakon toga opet su ga srušili na pod te ga onemogućili da nastavi s agresivnim ponašanjem i smjestili ga u ćeliju. On je zadobio ozljedu desne šake u trenutku kada ga je udario u glavu, a također je zadobio i ozljedu lijevog nožnog zgloba prilikom smještanja optuženika u ćeliju. Prilikom smještanja u vozilo našli su mu putnu ispravu te su ga na taj način identificirali. Opisao bi njegovo ponašanje kao krajnje neobično, jer je u pojedinim trenucima bio smiren pa čak i tražio cigaretu, a zatim je opet počeo histerizirati i tako u više navrata.

8.2. Nakon što je oštećenom KP pročitan ovaj njegov raniji iskaz naveo je da u cijelosti ostaje kod tog svog iskaza. Dodao je da su na intervenciju izašla dva policijska vozila s četiri policijska službenika. Kolega HP i on su došli u jednom policijskom vozilu i to nedugo nakon što su tamo pristigli kolege ŠP i RP, odnosno nakon svega minutu do dvije vremenskog razmaka. Svladavanje optuženika je trajalo možda najviše 5 minuta. To mu je sve bilo stresno, posebno jer je optuženik išao šakom na njega. Optuženik mu je djelovao pijano i nadrogirano te se osjetio i po alkoholu. Čudno se ponašao. Misli da ih je u pojedinim trenucima optuženik razumio, a to zaključuje po tome što je na njihov poziv da izađe iz dvorišta tako i postupio i što se u pojedinim trenucima dok su ga svladavali znao primiriti. Prije nego što su ga vodili prema policijskom vozilu, dva policijska službenika su ga podigli s poda, a on je otišao do policijskog vozila otvoriti vrata. Dok su ova dva policijska službenika koji su optuženika podigli s poda dolazili do vrata koja je on otvorio na policijskom vozilu optuženik je kada su došli do vrata nogama počeo udarati po istima. Tada je ovaj treći policijski službenik otišao s druge strane vozila i otvorio vrata na toj drugoj strani vozila i kada su onda oni ugurali optuženika u vozilo ovaj ga je policijski službenik sa suprotne strane uhvatio pod ruku i povukao prema sebi i tako su optuženika uspjeli ugurati na stražnje sjedalo. Morali su ga držati pri tome za noge, jer se trgenjao, a u vozilu su ga zbog takvog ponašanja i vezali.

9. Oštećeni policijski službenik EP naveo je u svom iskazu da se sjeća da je predmetnog dana zajedno s kolegom NP došao na intervenciju na adresu u [adresa]. Kada su došli, tamo su već bili kolege ŠP i RP. Zatekli su optuženika u dvorištu kuće na navedenoj adresi kako lupa na vrata. Kada ih je vidio počeo ih je vrijeđati. Sjeća se da im je govorio "pičke jedne, sad ćete vidjeti!" Potom je preskočio ogradu i zamahnuo rukom prema kolegi NP. Kolega NP se izmaknuo i uzvratio udarac desnom šakom optuženiku nakon čega je pao. Potom su svladali optuženika na podu, a on se cijelo vrijeme otimao. Kada su ga vodili do policijskog vozila udarao je u vrata vozila koja je i oštetio. Kada su došli do postaje i dok su ga kolega NP i on vodili do prostorije za zadržavanje sjeća se da ga je optuženik htio udariti svojom glavom u njegovu glavu. On se izmaknuo i onda ga je optuženik nogom udario u lijevo koljeno. Kolega NP je potom optuženika srušio na pod i tako su ga uspjeli savladati i smjestiti u prostoriju za zadržavanje. Sjeća se da je optuženik i u vozilu glavom udarao po unutrašnjosti vozila. Cijelo vrijeme optuženik je bio abnormalno agresivan. Prije nego što su uspjeli otvoriti vrata policijskog vozila kako bi ga unijeli u vozilo, optuženik je udarao nogom u vrata te je ista udubio.

9.1. Budući da je u prethodnom postupku oštećeni EP detaljnije iskazivao vezano za riječi koje im je izgovarao opt. prilikom dolaska na intervenciju i konkretna oštećenja na policijskom vozilu koja su nastala, a čega se nije sjetio, na temelju članka 426. ZKP pročitan je njegov iskaz s dokazne radnje ispitivanja u ODO u Osijeku od 14. travnja 2026. Tada je naveo da je dana 25. ožujka 2026. upućen s kolegom NP na intervenciju na adresi u [adresa], budući da su zaprimili dojavu da se u dvorištu obiteljske kuće na spomenutoj adresi nalazi nepoznata muška osoba koja pokušava provaliti u kuću. Spomenuti kolega i on su prije toga bili u stanici, a kolege ŠP i OP su bili na terenu te su se našli na licu mjesta s malim vremenskim odmakom. Kada su pristigli na spomenutu adresu, zamijetili su mušku osobu kako stoji u zaključanom dvorištu ispred zaključanih vrata obiteljske kuće te lupa po vratima. Čim ih je on primijetio, počeo je vikati „šta je pičke, sada ću vam jebati mater“. Rekli su mu da izađe iz dvorišta kako bi ga mogli legitimirati, međutim isti je prilikom preskakanja ograde nasrnuo na kolegu NP, koji se izmaknuo te izgubio ravnotežu i pao na pod, ali je prilikom pada zamahnuo i uspio udariti tu osobu nazad. Nakon toga, do njih su došli kolega ŠP i on te su ga savladali uporabom sredstava prisile. Tijekom njihovog postupanja ta osoba se cijelo vrijeme ponašala neartikulirano, odnosno opirao se na način da je udarao nogama i rukama oko sebe i cijelo vrijeme neartikulirano vikao i galamio. Također, udarao je i glavom oko sebe pa i u beton dok je bio na podu. Kada su ga uspjeli primiriti, pokušali su ga smjestiti u službeno vozilo, kojom prilikom je opet počeo divljati na način da je udarao glavom i nogama po vozilu te je oštetio stražnja desna vrata i prag. Kada su ga smjestili u vozilo, isti je tijekom vožnje, unatoč činjenici da su ga svezali, divljao i udarao sve oko sebe. Kada su stigli u policijsku stanicu isti je nastavio s agresivnim ponašanjem, a tijekom njegovog odvođenja u ćeliju pokušao ga je udariti glavom u glavu, međutim on se uspio izmaknuti. Kako se izmaknuo, otišao je ispred optuženika te ga je nakon toga optuženik udario džonom tenisice u predjelu lijevog koljena, kojom prilikom je zadobio površinsku ozljedu. Također, kolega KP je prilikom njihovog postupanja zadobio tjelesne ozljede i to na šaci desne ruke i na zglobu noge. Nakon što ga je ta osoba udarila nogom, kolega KP je priskočio u pomoć i srušio ga na pod, nakon čega su ga zajedno podigli s poda i smjestili u prostoriju za zadržavanje. Kada su došli na lice mjesta primijetili su da isti ima vidljive ozljede po glavi, odnosno da izgleda „izubijano“. Također isti je izgledao kao da je pod utjecajem opojnih droga. Ozljeda koju je optuženik imao na glavi kada su pristigli na lice mjesta izgledala je nalik na hematom.

9.2. Nakon što je oštećenom HP pročitan ovaj njegov raniji iskaz izjavio je da u cijelosti ostaje kod tog svog iskaza.

10. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze oštećenih policijskih službenika NP i HP, budući da su oni suglasno opisivali predmetni događaj i u bitnome jednako kao i u prethodnom postupku, time da su njihovi iskazi potkrijepljeni i iskazom GP, a dijelom i obranom optuženika, posebno obranom u policiji u dijelu gdje je optuženik naveo da se nije dao privesti, da je bio grublji, da su se policajci ozlijedili i da pretpostavlja da je u ljutnji udario policijsko vozilo.

11. Svjedokinja JP, majka optuženika, navela je u svom iskazu da je, što se tiče bolesti ovisnosti optuženika, to počelo krajem njegove srednje škole dok je živio u [adresa]. Zadnjih pet godina uglavnom konzumira tablete i alkohol. Rješavao je probleme alkoholom, a u alkoholiziranom stanju potpuno se promijeni. Postaje agresivan, ne razlikuje čovjeka od stvari, sklon je samoozljeđivanju. Bio je na liječenju i u Vrapču tri mjeseca, a nakon toga u zajednici za odvikavanje u Vrbici, no tamo je bio svega mjesec dana. Misli da je optuženiku potreban duži period stabilnosti da bi se stabilizirao, jer svaku stresnu situaciju on rješava alkoholom i tabletama. Unazad pet godina optuženik živi u [adresa]. Živio je kod nje, a unazad jedne godine živi sam. U tom periodu znalo je biti razdoblja kada apstinira, a onda se ponovno vrati alkoholu. Našao je posao i bio dobar radnik, no taj je posao izgubio, jer je ponovno počeo piti. Svaki posao je izgubio zbog ovisnosti. Znao je popiti po kutiju tableta. Toga dana kada je uhićen, sjeća se da je trebao ići na sud u Pazin na ročište vezano za neke probleme koje je imao s bivšom suprugom. Došao je kod nje i ona mu je dala sto eura da ima za put u Pazin. Poslije je čula da je taj dan skidao majicu, galamio na ulici i završio u nečijem dvorištu i poslije toga završio u zatvoru.

11.1. Iskaz svjedokinje JP također je ocijenjen vjerodostojnim, budući da je ona govorila o problemima koje optuženik ima s alkoholom i o njegovoj bolesti ovisnosti od koje se liječi, a koje okolnosti nisu bile sporne.

12. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime optuženika od 26. ožujka 2026. proizlazi da je optuženik odbio takvo ispitivanje.

13. Iz zapisnika o očevidu PU osječko-baranjske, Sektora krimilanističke policije, Službe za očevide i krim. tehniku broj KU/151 od 28. ožujka 2026. proizlazi da je očevidom koji je obavljen 26. ožujka 2026. u 00,50 sati u dvorištu obiteljske kuće oštećene GP na adresi u [adresa], zatečen na dvorišnoj ogradi oštećeni drveni komad letvice ograde.

14. Na fotografijama koje su snimljene na DVD medij koji je reproduciran na raspravi prikazano je policijsko vozilo s vidljivim oštećenjima i to udubljenjima na zadnjim desnim vratima i pragu vozila.

15. U prethodnom postupku provedeno je sudsko medicinsko vještačenje ozljeda kod oštećenika NP i HP i kod optuženika i to po sudsko medicinskom vještaku dr. Borisu Dumenčiću. Ovaj je vještak nakon pregleda medicinske dokumentacije u spisu (nalazi KBC Osijek, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema od 26. ožujka 2026. na ime oštećenika NP i HP i na ime optuženika), kao i fotografija optuženika snimljenih po djelatnicima policije, u svom pisanom nalazu i mišljenju od 13. travnja 2026. naveo da je kritične zgode oštećeni NP zadobio ozljede u vidu: nagnječenja desne šake i nagnječenja lijevog stopala. Nagnječenje desne šake obuhvaća dvije ozljede: otok baze 4. prsta desne šake i oguljotinu na bazi palca desne šake. Ozljede se kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede. Mogle su nastati jednim aktom tj. hvatanjem i savijanjem 4. prsta te grebanjem noktima druge osobe, silom slabog intenziteta. Isto tako ozljede šake su mogle nastati udarcem šake o nekakav tupo-tvrdi objekt, silom slabog intenziteta, a ne može se isključiti niti pad na desnu šaku. Nagnječenje svoda lijevog stopala je laka tjelesna ozljeda koja je mogla nastati gaženjem stopala druge osobe silom slabog intenziteta ili udarcem stopala o nekakav tupo-tvrdi objekt silom slabog intenziteta.

15.1. U nalazu i mišljenju je nadalje za oštećenog UP navedeno da je zadobio ozljedu u vidu nagnječenja lijevog koljena koja ozljeda se kvalificira kao laka tjelesna ozljeda. Ozljeda je najvjerojatnije nastala padom na koljeno, iako se ne može isključiti niti kosi udarac nekakvim tupo-tvrdim sredstvom, silom slabog intenziteta, npr. kosi udarac stopalom optuženika.

15.2. Za optuženika je navedeno da je zadobio ozljedu krvnog podljeva i otoka oko desnog oka koja se kvalificira kao laka tjelesna ozljeda koja je nastala najvjerojatnije direktnim udarcem zatvorene šake/korijena ili brida dlana po regiji desnog oka silom slabog intenziteta. Zadobio je i oguljotinu na tjemenu glave koja se ozljeda kvalificira kao laka tjelesna ozljeda koja je mogla nastati grebanjem druge osobe ili kosim udarcem tjemena o nekakvu tupo-tvrdu plohu. Sitne oguljotine na donjoj usnici i bradi su lake tjelesne ozljede koje su najvjerojatnije nastale grebanjem noktima silom slabog intenziteta. Ne može se isključiti niti koso povlačenje bilo kojim tupo-tvrdim sredstvom preko usta i brade kao npr. povlačenjem rukava ili drugog dijela odjeće. Prugaste oguljotine lijeve nadlaktice i dva okruglasta krvna podjela na desnoj nadlaktici su lake tjelesne ozljede koje su najvjerojatnije nastale hvatanjem šakama i prstima te grebanjem noktima druge osobe silom slabog intenziteta. Crtaste oguljotine sljepoočno desno i u regiji desne jagodice na licu, oguljotine na desnoj podlaktici, desnom koljenu i lijevoj potkoljenici te na petom prstu desne šake, su pojedinačno i u svom zbroju lake tjelesne ozljede, najvjerojatnije nastale višekratnim padovima i/ili kontaktima ozlijeđenih regija tijela s okomitom ili horizontalnom tupo tvrdom plohom.

15.3. Ispitan na raspravi sudsko medicinski vještak dr. Boris Dumenčić naveo je da u cijelosti ostaje kod iznesenog nalaza i mišljenja. Na upit braniteljice optuženika ponovio je da je oštećeni NP zadobio dvije tjelesne ozljede i to nagnječenje desne šake te nagnječenje lijevog stopala. Obje ozljede se kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede, a oštećeni EP je zadobio jednu laku tjelesnu ozljedu u vidu nagnječenja lijevog koljena. U teoretskim razmatranjima može dozvoliti i mehanizam pada kod oštećenika NP i HP.

16. Na prijedlog obrane pribavljena je medicinska dokumentacija o liječenju optuženika od bolesti ovisnosti i to od Centra za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Osijeku, Centra za izvanbolničko liječenje ovisnosti u Rijeci, Ordinacije opće medicine dr. Rene Puharić u [adresa], Klinike za psihijatirju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Klinike za psihijatriju Vrapče. Potom je na prijedlog obrane provedeno psihijatrijsko vještačenje optuženika po vještaku psihisjtru dr. Zoranu Čavajdi.

16.1. Ovaj je vještak psihijatar nakon pregleda navedene medicinske dokumentacije i psihijatrijskog pregleda optuženika u svom pisanom nalazu i mišljenju od 20. kolovoza 2026. naveo da je optuženik nakon srednje škole započeo s konzumacijom cigareta i alkohola. Alkohol bi pio tijekom izlazaka s društvom, vikendima, uglavnom samo pivo. Kasnije, u tridesetim godina primjećuje pojačanu agresiju i gubitke sjećanja tijekom etiliziranih stanja. Povratkom u [adresa] u dobi od 18 godina počinje s konzumacijom marihuane koju je koristio svakodnevno. Istu je prestao konzumirati svakodnevno u dobi od 25 do 26 godina, a sada povremeno „zapali“. Također je s 22-23 godine probao speed, ecstasy, te zadnjih godina i kokain, ali rijetko. U dobi od 22 godine je počeo koristiti buprenorfin (Suboxon) koji je nabavljao na crnom tržištu da bi se nakon 1.5-2 g. javio u NZZJZ PGŽ na „Kalvariji“ kako bi mu navedeno moglo biti propisano u redovnoj terapiji. U četiri je navrata pokušavao prestati s konzumacijom. Zadnji puta prije 6, 7 godina, od tada je u potpunoj apstinenciji. Kao motivaciju za prestanak navodi suprugu G i rođenje sina. Njihova trogodišnja izvanbračna veza je bila dinamična, okončana je, između ostalog, zbog njegove konzumacije alkohola/piva čemu se supruga protivila. Ima oko 10 godina radnog staža u raznim firmama. Puno je godina proveo radeći po Njemačkoj, uglavnom sve u električarskoj struci. Psihijatrijski se liječio tijekom 2019. i 2020. u NZZJZ PGŽ radi supstitucije buprenorfinom, na preglede se nije javljao redovito i često se ne bi javio na dogovorenu kontrolu. Pregledan je i u nekoliko navrata u Klinici za psihijatriju KBC Rijeka tijekom 2022. i 2023. Bolnički je liječen na Zavodu za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče od 12. srpnja do 14. kolovoza 2024. pod dg: F13.2 Sedativomania, F11.2 Opiatomania, F63.0 Alea pathologies, F60.8 Disordo personalitatis. Nakon liječenja je oko mjesec dana proveo u terapijskoj zajednici Vrbica. Aktualno od psihofarmaka troši antidepresiv escitalopram/Elicea a 10 mg, 1 tbl ujutro, antipsihotik u hipnotičke svrhe kvetiapin/Q-pin 25 mg navečer, te anksiolitik alprazolam/Helex a 1 mg, po potrebi.

16.2. Nadalje je vještak naveo da učinjenom obradom kod optuženika nije našao znakove težeg duševnog poremećaja, težih duševnih smetnji ili nedovoljne duševne razvijenosti. Intelektualno se doima u razini prosjeka. Prisutni su elementi koji upućuju na razvijeni granični poremećaj ličnosti, prema DSM V – pervazivni obrazac nestabilnosti u međuljudskim odnosima, slici o sebi i afektima, uz izraženu impulzivnost. Ovaj obrazac započinje u ranoj odrasloj dobi i prisutan je u različitim kontekstima. Vidljivo je kako cjelokupnim funkcioniranjem optuženika dominiraju emocionalna nezrelost i nezreli mehanizmi obrane, afektivna labilnost, sklonost projekciji, negaciji, minoriziranju, racionalizaciji, objektivizaciji uz disimulaciju i manipulaciju. Mehanizmi suočavanja sa stresnim situacijama su nerazvijeni i nezreli. Često je preplavljen anksioznošću u objektivno umjereno stresnim situacijama koju ublažava sredstvima ovisnosti. Česte su oscilacije raspoloženja, emocijama i afektom usmjereno ponašanje, stalni osjećaj nezadovoljstva i unutarnje „praznine“, impulzivnost i razdražljivost, površnost u socijalnim i partnerskim odnosima, sklonost rizičnim ponašanjima i sredstvima ovisnosti. Prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji vidljivo je kako je optuženik liječen pod raznim dijagnozama iz kruga ovisnosti (ovisnost o opijatima, kanabinoidima, alkoholu, kocki), odnosno pod dijagnozom politoksikomanije ili ovisnosti o više vrsta psihoaktivnih tvari. Neke su se ovisnosti, kako to obično biva, međusobno kronološki preklapale, te oscilirale intenzitetom korištenja. Optuženik je trenutno u apstinenciji u dijelu opijatske ovisnosti, povremeno koristi kanabinoide i alkohol. U svakom slučaju zadovoljeni su kriteriji za dijagnozu ovisnosti o više vrsta psihoaktivnih tvari, odnosno politoksikomaniji. Od svih navedenih ovisnosti forenzički je najznačajnija ovisnost o alkoholu s obzirom na obrazac agresivnog ponašanja u etiliziranim stanjima. Iz medicinske dokumentacije s OHBP-a KBC Osijek od 26. ožujka 2026. vidljivo je kako je optuženiku izmjerena koncentracija alkohola u krvi od 1.51 g/L. Osim alkohola, optuženik navodi kako je popodne, kritičnog dana, popio i više tableta Helexa, Q-pina i Eliceu. Anksiolitici općenito, te antipsihotik kvetiapin imaju sinergistički učinak s alkoholom na depresiju središnjeg živčanog sustava. Reakcije osobe na ovakve kombinacije su često nepredvidljive i individualne. Može se pretpostaviti kako je djelovanje lijekova uz alkohol pojačalo učinak alkohola na ponašanje optuženika i kasniji gubitak sjećanja, odnosno doprinijelo dezorganizirano, besciljnom, nepredvidivom i agresivnom ponašanju koje i inače ispoljava u etiliziranim stanjima. Navedeno se pronalazi i u izjavama svjedoka: ...začula mumljanje te vidjela nepoznatu osobu kako sa žardinjerom ide prema prozoru. Ta osoba je djelovala dezorijentirano, odnosno kao da je pod utjecajem alkohola ili droge. Također primijetio je da je cijeli bio “izubijan, krvav i blatnjav”... Njegovo ponašanje opisao je kao krajnje neobično jer je u pojedinim trenucima bio smiren pa čak i tražio cigaretu, a zatim je opet počeo histerizirati i tako u više navrata./ Tijekom njihovog postupanja ta osoba se cijelo vrijeme ponašala neartikulirano, odnosno opirao se na način da je udarao nogama i rukama oko sebe i cijelo vrijeme neartikulirano vikao i galamio. Također, udarao je i glavom oko sebe pa i u beton dok je bio na podu .

16.3. S obzirom na sve navedeno vještak je mišljenja da je sposobnost upravljanja svojom voljom i postupcima optuženika tempore criminis bila umanjena i to u bitnoj mjeri. S obzirom da je predmetno djelo počinjeno pod odlučujućim i izravnim utjecajem sredstva ovisnosti-alkohola uslijed kronične politokskomanije, aktualno dominirajuće ovisnosti o alkoholu, te da postoji visoka vjerojatnost počinjenja istog ili težeg kaznenog djela u budućnosti pod sličnim okolnostima, vještak predlaže izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu u maksimalnom trajanju. Ovisno o presudi, liječenje se može provoditi u okviru zatvorskog sustava ili na slobodi u Forenzičkoj ambulanti Klinike za psihijatriju, KBC Osijek.

16.4. Ispitan na raspravi vještak psihijatar dr. Zoran Čavajda naveo je da u cijelosti ostaje kod iznesenog nalaza i mišljenja. Na upit braniteljice dodao je da konzumacija alkohola s psihofarmacima, posebice u konkretnom slučaju benzodiazepina, djeluje sinergistički, odnosno može se reći da alkohol pojačava djelovanje lijekova u smislu depresivnog učinka na središnji živčani sustav, ali i niz drugih nepredvidljivih individualnih reakcija. Kod osoba koje su ovisnici o navedenim lijekovima, kao i drugim psihoaktivnim tvarima, dolazi do razvoja tolerancije što znači da mogu uzeti znatno veću količinu psihoaktivne tvari kako bi ona ispoljila svoj učinak, za razliku od osoba koje nisu ovisnici. Djelovanje ove kombinacije na optuženika je dovelo do bitno smanjene mogućnosti upravljanja svojom voljom i postupcima, odnosno njegovo ponašanje u tom trenutku je bilo stihijsko, dezorganizirano, nepredvidljivo uz agresivne porive. Konzumacija alkohola, posebice s psihofarmacima, može dovesti do kasnijeg gubitka sjećanja na okolnosti događaja ili to sjećanje često puta bude fragmentirano, to jest osobe se sjećaju samo pojedinih dijelova nekog događaja. Mišljenja je kako je potrebno što duže moguće liječenje, odnosno općenito kod ovisnika je potrebno da isti budu u stalnom i kontinuiranom praćenju psihijatra, s obzirom da je ovisnost zapravo kronična decidivirajuća bolest. Liječenje svakako obuhvaća ili bi trebalo obuhvaćati, osim psihijatrijske, i podršku drugih stručnjaka koji sudjeluju u liječenju ovisnika. Navedeno će biti obuhvaćeno predloženim liječenjem.

17. Budući da su sudsko medicinski vještak i vještak psihijatar u cijelosti odgovorili na postavljene zadatke te da su nalaze i mišljenja sačinili u skladu s pravilima svoje struke i dostignućima znanosti, kao i na temelju njihovih dugogodišnjih iskustava u radu koristeći metode koje su kod takvih vještačenja i uobičajene te uzimajući u obzir da su njihova vještačenja utemeljena i na relevantnim podacima, odnosno dokazima u spisu (medicinska dokumentacija na ime oštećenih policijskih službenika i optuženika), kao i da nije bilo primjedbi stranaka na provedena vještačenja, ista su u potpunosti prihvaćena.

18. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije i potvrde iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 2. lipnja 2026. proizlazi da je optuženik osuđivan u četiri navrata zbog kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190. stavak 2. KZ/11.), teške krađe, prijevare (presuda suda u Njemačkoj) i napada na službenu osobu iz članka 315. stavak 1. KZ/11. (presuda ovog suda koja je pravomoćna 16. travnja 2026.) te da je tijekom 2024. i 2025. u četiri navrata prekršajno kažnjavan od toga u tri navrata zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

19. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, sud drži da je optuženik počinio kaznena djela napada na službenu osobu i oštećenja tuđe stvari na način kako se tereti predmetnom optužbom.

20. Naime, oštećena GP koja je pozvala policiju predmetne večeri detaljno je opisala što je doživjela, pa je tako navela da je oko 22,30 sati u dvorištu njezine obiteljske kuće u [adresa], a koje je ograđeno ogradom visine oko 1,5 metara, čula da nešto šeta, lupa i ronda na ulazna vrata i da netko nešto mrmlja i govori, a kada je otvorila prozor vidjela je osobu u crnoj odjeći kod ulaznih vrata kuće koja je držala žardinjeru s kojom je krenula prema njoj, nakon čega je ona pozvala policiju. Sjeća se da su ubrzo došla dva policijska auta i četiri policijska službenika.

20.1. Policijski službenici NP i EP potvrdili su da su došli na intervenciju na ovu adresu stanovanja GP i da su s njima došla još dva policijska službenika ŠP i ĐP, a kako su oni naveli da su nakon uhićenja ove osobe, a koju je oštećena GP prethodno zatekla u svom dvorištvu, utvrdili da se radi o optuženiku te kako je optuženik u obrani u prethodnom postupku potvrdio da je došao u dvorište kuće u [adresa], na adresi [adresa] gdje stanuje GP koju nije poznavao i naveo da je mislio da je došao kući te da se sjeća da je ova gospođa izašla van i da je došla policija, nema dvojbe da je ova osoba koju je u svom ograđenom dvorištu vidjela GP i koja je krenula na nju držeći žardinjeru u ruci i nasrtala na ulazna vrata upravo optuženik.

20.2. Što se tiče ove intervencije prema optuženiku, oštećeni policijski službenici NP i EP suglasno su opisali da je optuženik kada su oni došli pred kuću GP bio u ograđenom dvorištu ove kuće i lupao na ulazna vrata i da ih je odmah kada su došli i kada je vidio rotacijska svjetla na policijskim vozilima počeo vrijeđati. NP se sjeća da im je optuženik govorio: Šta je pičke, sad ću vam jebati mater“, a psovki od strane optuženika u tom kontekstu sjeća se i EP. Nadalje su opisali da je optuženik preskočio ogradu i da je potom krenuo udariti NP desnom šakom iz velikog zamaha, na što se KP NP izmaknuo i uzvratio udarac optuženiku nakon čega je optuženik pao te su ga savladali na tlu i svezali. Ovi policijski službenici su suglasno opisali i da se optuženik cijelo vrijeme opirao, da je bio agresivan, vikao i galamio, da je udarao rukama i nogama sve oko sebe te udarao glavom u beton i nekontrolirano mahao rukama, a kada su ga doveli do policijskog vozila da je udarao vrata i prag vozila nogom uslijed čega su nastala oštećenja u vidu udubljenja na zadnjim desnim vratima i pragu vozila. Naveli su da je optuženik i tijekom vožnje u policijskom vozilu do policijske stanice udarao po unutrašnjosti vozila, a kada su došli u policijsku postaju da se i tada cijelo vrijeme opirao i pokušavao ih udariti te da je u jednom trenutku pokušao udariti policijskog službenika HP glavom na što se EP izmaknuo nakon čega je optuženik HP udario nogom u njegovo lijevo koljeno kojom prilikom je EP zadobio ozljedu, a potom da je optuženika NP srušio na pod i onda su ga uspjeli unijeti u prostoriju za zadržavanje.

20.3. Iz iskaza ovih policijskih službenika proizlazi i da su oni tijekom ove intervencije zadobili ozljede, odnosno da je EP zadobio ozljedu na lijevom koljenu kada ga je optuženik udario u koljeno nogom u policijskoj postaji nakon što je prethodno EP izbjegao njegov udarac glavom kako je naprijed opisano, dok je NP zadobio ozljedu na šaci desne ruke kada je uzvratio udarac optuženiku nakon što je ovaj, kada je preskočio ogradu kuće GP, nasrnuo na njega, odnosno zamahnuo prema njemu šakom desne ruke, kao i ozljedu lijevog nožnog zgloba prilikom smještanja optuženika u prostoriju za zadržavanje. Policijski službenici NP i EP naveli su da se optuženik i u policijskoj postaji cijelo vrijeme opirao i pokušavao ih udariti.

20.4. Da su ovi policijski službenici doista i ozljeđeni prilikom predmetne intervencije prema optuženiku kako su i opisali proizlazi i iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Borisa Dumenčića koji je, nakon pregleda nalaza hitnog prijema KBC Osijek od 26. ožujka 2026. na koji su se ovi policijski službenici javili radi liječničke pomoći, utvrdio da je NP zadobio laku tjelesnu ozljedu nagnječenja desne šake koja je mogla nastati i udarcem šake u tupo tvrdi objekt i laku tjelesnu oozljedu nagnječenja lijevog stopala koja je mogla nastati i gaženjem stopala druge osobe, dok je za HP vještak utvrdio da je zadobio laku tjelesnu ozljedu u vidu nagnječenja lijevog koljena koja je mogla nastati i kosim udarcem stopalom optuženika.

20.5. Prema tome, kako se iskazi policijskih službenika gotovo u detaljima međusobno podudaraju te kako je i sudsko medicinski vještak utvrdio da su ozljede koje su oni zadobili mogle nastati mehanizmima koje su naveli, a uzimajući u obzir i da je oštećena GP također vidjela da je optuženik udarao policijske službenike (navela da se odupirao i mlatio po policijskim službenicima) i da je ona sveukupno ponašanje optuženika jednako opisala kao i policijski službenici, odnosno navela da se on kidao, bacao, mlatio glavom, da joj je djelovao kao da ima sto ruku i sto nogu koliko se odupirao i mlatio po policijskim službenicima, jasno je da to sve ukazuje da se optuženik doista tako i ponašao, odnosno da je udarao policijske službenike koji su prema njemu intervenirali radi zaštite oštećene GP, ali i drugih potencijalnih građana koji su se predmetne večeri mogli zateći u blizini optuženika, jer je optuženik u stanju u kojem se nalazio sasvim sigurno bio opasan za okolinu.

20.6. Iz navedenih razloga sud ne vjeruje optuženiku kada, u obrani u prethodnom postupku, tvrdi da se samo opirao i da nije udarao niti pokušavao udariti policijske službenike. Njegovo ponašanje je cijelo vrijeme bilo divljačko i agresivno, što su jasno i detaljno opisivali oštećeni policijski službenici i GP, time da je prije napada na policijske službenike takav poriv imao i prema GP kada je na nju, u trenutku kada je ona izašla na prozor, krenuo sa žardinjerom zbog čega se ona uplašila i zvala policiju i kada je nasrtao na ulazna vrata njezine kuće. Budući da GP nije navela da bi policijski službenici udarali optuženika, već je ukazala da su oni nastojali privesti optuženika što je u tim okolnostima bilo i nužno, dok se optuženik cijelo vrijeme tome agresivno odupirao i mlatio po policijskim službenicima, te imajući u vidu da je i majka optuženika JP navela da optuženik kada je pod utjecajem alkohola postane agresivan i da je sklon samoozljeđivanju, očito je da je optuženik, i kada bi se uzelo da je ozljede koje je imao prilikom uhićenja zadobio prilikom intervencije policije, takve ozljede sam uzrokovao dok se odupirao i udarao policijske službenike. GP je vidjela da se optuženik kidao, bacao i mlatio glavom, što se podudara i s iskazima policijskih službenika koji su rekli da je udarao glavom u beton i po unutrašnjosti policijskog vozila, kao i s iskazom majke optuženika koja je navela da je optuženik u alkoholiziranom stanju, a u kojem se nalazio i predmetne zgode, a što nije bilo ni sporno, sklon samoozljeđivanju.

21. Da je optuženik više puta udarao u policijsko vozilo prilikom smještanja u isto i da su od tih njegovih udaraca nastala oštećenja u vidu udubljenja na zadnjim desnim vratima i pragu vrata proizlazi također iz iskaza policijskih službenika NP i HP koji su to potvrdili i jednako opisali, kao i iz fotografija na kojima su vidljiva ista oštećejna, a koje su pregledane i na raspravi. Pored toga, u obrani u policiji optuženik je i sam ukazao da je namjerno udarao policijsko vozilo i to kada je naveo da je lupio u policijsko vozilo nogom, da je vjerojatno istina da je napravio udubljenje na zadnjim vratima na limu karoserije i da pretpostavlja da je u ljutnji udarao vozilo.

22. Iz svih iznesenih razloga sud drži dokazanima činjenične tvrdnje da je optuženik dana 25. ožujka 2026. oko 23,15 sati, u [adresa], u alkoholiziranom stanju, preskočio zatvorenu i zaključanu drvenu ogradu dvorišta obiteljske kuće u vlasništvu GP, nakon čega je ušao u dvorište, prišao ulaznim vratima navedene obiteljske kuće, te pokušao ući u istu, u čemu nije uspio budući da su navedena vrata bila zaključana te je GP pozvala policijske službenike koji su pristupili mjestu događaja oko 23,40 sati radi provođenja službenih radnji prema njemu, kojom prilikom je preskočio dvorišnu ogradu, izašao iz navedenog dvorišta obiteljske kuće obraćajući se policijskim službenicima riječima "Šta je pičke, sada ću vam jebat mater", te je istovremeno prišao i tjelesno nasrnuo na policijskog službenika NP zamahajući stisnutom šakom desne ruke prema njegovoj glavi s namjerom da ga tjelesno ozlijedi, a u čemu ga je imenovani policijski službenik spriječio, nakon čega su policijski službenici prema njemu uporabili sredstva prisile, a zatim je u namjeri da ošteti službeno vozilo, prilikom njegovog smještanja u isto, više puta nogama udario u vozilo, kojom prilikom su nastala oštećenja u vidu udubljenja lima karoserije na zadnjim desnim vratima i pragu vrata vozila, a potom je pri dolasku u policijsku stanicu nastavio s pružanjem aktivnog otpora pokušavajući ponovno napasti policijske službenike udarcima nogama i glavom, a tijekom kojeg postupanja je policijski službenik EP zadobio ozljedu u vidu nagnječenja lijevog koljena, koja ozljeda je lake naravi, dok je policijski službenik NP zadobio ozljede u vidu nagnječenja desne šake i nagnječenja svoda lijevog stopala, koje ozljede su lake naravi.

22.1. Sud je izmijenio činjenični opis na način da su izostavljene tvrdnje da je optuženik, nakon što je zamahnuo šakom desne ruke prema glavi policijskog službenika NP i nakon što ga je ovaj u tome spriječio, ponovno nasrnuo prema policijskim službenicima NP i HP, budući da su ovi policijski službenici opisali drugačiju dinamiku događaja. Oni su, naime, suglasno naveli da su tada savladali na tlu optuženika i vezali za koje vrijeme se on opirao. Pored toga, umjesto navoda da je policijski službenik NP zadobio ozljedu nagnječenja lijeve šake navedeno je da je zadobio ozljedu nagnječenja desne šake, budući da tako proizlazi iz iskaza policijskih službenika i nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka.

23. Optuženik je opisanim ponašanjem, odnosno napadanjem i udaranjem policijskih službenika NP i HP dok su oni obavljali službenu dužnost ostvario obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – napad na službenu osobu iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 1. KZ/11., jer je takvim ponašanjem ovim policijskim službenicima nanio lake tjelesne ozljede. Udaranjem nogama po policijskom vozilu optuženik je ostvario i obilježja kaznenog djela protiv imovine – oštećenje tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11., jer je takvim ponašanjem oštetio policijsko vozilo načinivši udubljenja lima karoserije na zadnjim desnim vratima i pragu vrata vozila. Optuženik je postupao s izravnom namjerom, jer je bio svjestan da prema njemu interveniraju policijski službenici i vidio je policijska vozila s upaljenim rotacijama, odnosno bio je svjestan da su oni u službi i da je dužan s njima surađivati, no unatoč tome on ih je čim su došli počeo vrijeđati, napadati i udarati te je bijes iskaljivao i na policijskom vozilu koje je udarao nogom svjestan da time može oštetiti vozilo, time da iz njegovog cjelokupnog agresivnog ponašanja za vrijeme policijske intervencije proizlazi da je on postupao i s voljom da napada policijske službenike i da ošteti policijsko vozilo, očito revoltiran što su policijski službenici postupali prema njemu, a mogao je shvatiti značenje svojeg djelovanja i upravljati svojim postupcima, iako su kod njega te sposobnosti bile bitno umanjene (utvrđena bitno smanjena ubrojivost po vještaku psihijatru).

23.1. Stoga je utvrđeno da je optuženik ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenih djela napada na službenu osobu iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 1. KZ/11. i oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11., a za koja ga je ovaj sud i oglasio krivim.

23.2. Pravna kvalifikacija kaznenog djela napada na službenu osobu iz optužnice je izmijenjena, jer kazneno djelo iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 2. KZ/11. kako je označeno u optužnici ne odgovara zakonskom i činjeničnom opisu, jer se ovdje ne radi o tjelesnom ozljeđivanju policijskih službenika uslijed pružanja otpora kako je to opisano u članku 315. stavak 4. u vezi stavka 2. KZ/11., već se radi o tjelesnom ozljeđivanju policijskih službenika uslijed napada na njih kada obavljaju službenu dužnost, a što je opisano u članku 315. stavak 4. u vezi stavka 1. KZ/11. za koje je kazneno djelo optuženik ovom presudom i oglašen krivim. Zakonski opis je u presudi prilagođen ovom kaznenom djelu.

23.3. Ovim izmjenama nije došlo do prekoračenja optužbe, već je pravna kvalifikacija samo prilagođena činjeničnom opisu i to unutar odredbe istog kaznenog djela pri čemu je i propisana kazna ostala jednaka.

24. Prilikom odmjeravanja kazne u odnosu na oba kaznena djela sud je optuženiku kao olakotne okolnosti cijenio da je tempore criminis po mišljenju vještaka psihijatra bio bitno smanjeno ubrojiv uslijed bolesti ovisnosti o više vrsta psihoaktivnih tvari, a posebno ovisnosti o alkoholu, i uslijed djelovanja lijekova uz alkohol na njegovo ponašanje predmetne zgode, te da je otac jednog maloljetnog djeteta kojem je dužan osigurati skrb. Kao otegotne okolnosti sud je uzeo u obzir raniju osuđivanost optuženika u više navrata, posebno zbog istovrsnog kaznenog djela napada na službenu osobu, te prekršajnu kažnjavanost u više navrata zbog problematičnog ponašanja, odnosno kršenja javnog reda i mira, zatim okolnost da je ozlijedio dva policijska službenika i da je u napadu na policijske službenike pokazao izrazitu upornost, jer se cijelo vrijeme, odnosno čim je uočio policijske službenike pa sve do smještanja u prostoriju za zadržavanje u policijskoj postaji, ponašao agresivno prema njima. Policijski službenik EP je naveo da je optuženik bio abnormalno agresivan, što proizlazi i iz iskaza NP, kao i GP koja je navela da joj je bilo grozno vidjeti ponašanje optuženika, jer se odupirao, bacao rukama i nogama i mlatio po policijskim službenicima kao da je imao sto ruku i nogu, zbog čega je ona bila u šoku.

25. Imajući u vidu navedene okolnosti optuženiku je za kazneno djelo napada na službenu osobu iz članka 315. stavak 4. u vezi stavka 1. KZ/11., a za koje je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina, na temelju članka 315. stavak 4. KZ/11. utvrđena kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, dok mu je za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11., a za koje je propisana kazna zatvora do dvije godine, na temelju iste zakonske odredbe utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

25.1. Optuženik je uz daljnju primjenu članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 4 (četiri) mjeseca, time da mu je na temelju članka 57. stavak 1. i 2. KZ/11. izrečena djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 4 (četiri) mjeseca iznosu 1 (jednu) godinu i 2 (dva) mjeseca, dok je za ostatak kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca određeno da se neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da je određeno i da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (članak 57. stavak 5. KZ/11.).

26. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženiku je u neuvjetovani dio jedinstvene kazne zatvora uračunato vrijeme uhićenja od 25. ožujka 2026. pa nadalje.

27. S obzirom da je vještak psihijatar zaključio da je optuženik kaznena djela za koja je proglašen krivim počinio pod odlučujućim i izravnim utjecajem sredstva ovisnosti- alkohola uslijed kronične politokskomanije, aktualno dominirajuće ovisnosti o alkoholu, te da postoji visoka vjerojatnost počinjenja istog ili težeg kaznenog djela u budućnosti pod sličnim okolnostima i predložio izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu u maksimalnom trajanju, optuženiku je, uvažavajući ove rezultate psihijatrijskog vještačenja, na temelju članka 69. KZ/11. izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

27.1. Za ovu je sigurnosnu mjeru određeno da će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne, a nakon isteka neuvjetovanog dijela jedinstvene kazne zatvora da će se izvršavati izvan zatvorskog sustava u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, te da može trajati najdulje 3 (tri) godine

27.2. Na temelju članka 58. stavak 5. u vezi s člankom 57. stavak 6. KZ/11. optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu iz uvjetovanog dijela kazne i odrediti izvršenje uvjetovanog dijela kazne ako bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena izrečenom sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

28. Sud smatra da će se izrečenim pojedinačnim kaznama i jedinstvenom kaznom zatvora u odnosu na optuženika ostvariti svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (članak 41. KZ/11).

28.1. S obzirom da je optuženiku uz jedinstvenu kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera liječenja od ovisnosti o alkoholu u maksimalnom trajanju kako je preporučio i vještak psihijatar, a u okviru koje se može očekivati da će se problemi optuženika s ovisnošću, a samim time i s nasilnim ispadima staviti pod kontrolu, sud iz tih razloga smatra da nije potrebno da optuženik u cijelosti izdrži jedinstvenu kaznu zatvora, već da se može očekivati da će se i izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom na način da optuženik izdržava kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, a da za preostali dio kazne u istom trajanju bude duže vrijeme pod uvjetom, odnosno prijetnjom izvršenja tog dijela kazne, utjecati na njega u pravcu da shvati svu ozbiljnost i nedopuštenost svog nasilnog postupanja i nužnost da se takvog ponašanja u budućnosti kloni i ozbiljno pristupi svom liječenju. Optuženik će za vrijeme trajanja uvjetovanog dijela kazne imati priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, jer mu se u protivnom uvjetovani dio kazne može opozvati i jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti u cijelosti.

29. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1., 6. i 7. ZKP optuženiku je naloženo da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 253,05 EUR, trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 562,00 EUR i trošak paušalne svote u iznosu od 300,00 EUR, koji se nalazi primjerenim s obzirom na složenost i trajanje postupka, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, kao i trošak postavljene braniteljice po službenoj dužnosti, a za koji je trošak odlučeno da će sukladno članku 148. stavak 4. ZKP biti određeni posebnim rješenjem kada se pribave podaci o visini tog troška.

29.1. S obzirom da je optuženik radno sposobna osoba u produktivnoj dob i da je do uhićenja bio redovno zaposlen, a nema konkretnih dokaza da bi njegovo imovno i financijsko stanje bilo loše, sud smatra da je on u mogućnosti podmiriti navedene troškove bez ugrožavanja vlastite egzistencije i egzistencije djeteta o kojem je dužan skrbiti.

30. Slijedom svega navedenog, presuđeno je kao u izreci.

Osijek, 16. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Ivana Špigel

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, na broj KO-DO-271/2026.

2. Optuženi ZP

3. Braniteljica po službenoj dužnosti optuženika, odvjetnica Marina Burić u Osijeku

4. Oštećeni NP

5. Oštećeni EP