REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Ovrv-66416/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Lei Golomeić, po prijedlogu sudske savjetnice Dijane Peći, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupano po punomoćniku Tomislavu Čaviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva ČAVIĆ & PARTNERI d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 269D, protiv I. ovršenika TČ iz [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovršenika GČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, 16. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelja ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320 podnesen protiv I. ovršenika TČ iz [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovršenika GČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je protiv I. i II. ovršenika podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave 24. kolovoza 2026. Javni bilježnik kojemu je predmetni spis putem sustava e-ovrhe dodijeljen u rad je dostavio (vratio) spis sudu iz razloga jer je prijedlog za ovrhu podnesen protiv nasljednika dužnika, koji su kao takvi i navedeni u vjerodostojnoj ispravi. Čitanjem spisa sud je utvrdio da je u vjerodostojnoj ispravi ovrhovoditelja, izvodu iz poslovnih knjiga od dana 14. kolovoza 2026., navedeno da ovrhovoditelj ima potraživanje prema nasljednicima, ovdje ovršenicima iza pokojnog korisnika kredita SČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
2. Iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. SČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], utvrđeno je da su nasljednici ovdje ovršenici TČ iz [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj] i GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Međutim, rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu podobnu za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika pokojnog dužnika kao ovršenika.
3. U konkretnom slučaju po ocjeni ovog suda nisu ostvarene pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jer rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu na temelju koje se može odrediti ovrha na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika pokojnog dužnika, a svoje pravo ovrhovoditelj može ostvarivati u parničnom postupku u odnosu na nasljednike pokojnog dužnika, u kojem će svoje potraživanje dokazivati vjerodostojnom ispravom te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.
4. Takvo pravno stajalište zauzeto ja i na sastanku predsjednika građanskih odjela Županijskog suda i građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanog 23.11.2023. (stajalište pod točkom 5.) , a koje stajalište glasi: „ Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a koji članak se primjenom stavka 2. istog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.“
5. Kako je temeljem odredbe članka 31. stavka 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu OZ) vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze, a temeljem članka 32. st. 2., u vezi sa st 1. OZ ovrha na temelju ovršne isprave može odrediti protiv osobe koja u istoj nije naznačena kao dužnik ako se javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, dok to nije moguće na temelju vjerodostojne isprave, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu 16. rujna 2026.
Sutkinja:
Lea Golomeić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila sudska savjetnica:
Dijana Peći
DNA:
1. Ovrhovoditelju po punomoćniku
2. spis