Poslovni broj: Pp-3459/2026-5
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mirni Franić Rapajić, uz sudjelovanje zapisničarke Martine Gavran, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EK, radi prekršaja opisanog u članku 154. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024, dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), kažnjivog po stavku 10. istog članka i po članku 42.a stavku 1. točki 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu ("Narodne novine" broj: 75/2013, 36/2015, 46/2017, 152/2022, 59/2026, dalje: Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu), koji se vodi po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Dubrovnik pod Klasom: 211-07/26-2/43190, Urbroj: 511-03-14-26-1 od 15. rujna 2026. godine, dana 16. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj:
107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022, 86/2026, dalje: Prekršajni zakon),
okrivljenik: EK, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], na adresi E [adresa], državljanin Crne Gore.
oslobađa se od optužbe
da bi dana 15. rujna 2026. godine u 23:18 sati na cesti DC8 PASJAK (GRANICA RH/SLOVENIJA) – MATULJI – RIJEKA – ZADAR – SPLIT – PELJEŠAC – DUBROVNIK – GP KARASOVIĆI (GRANICA RH/CRNA GORA), dionici PALJE BRDO (D516) – PLOČICE (GP KARASOVIĆI/GR.R.CRNE GORE) vozilom N1 marke PEUGEOT, registarske oznake [registarska oznaka]
- pristupio na carinsku odvagu MCGP Karasovići sa bruto masom skupa vozila u iznosu od 6620 kg, iako NDM teretnog vozila registracijskih oznaka [registarska oznaka] iznosi 730 kg, dok NDM priključnog vozila registracijskih oznaka [registarska oznaka] iznosi 2090 kg,
- upravljao skupom vozila čija NDM iznosi preko 3500 kg, iako u vozilu nije imao ugrađen tahograf,
čime bi počinio prekršaj opisan u članku 154. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 154. stavku 10. istog Zakona i prekršaj opisan u članku 42.a stavku 1. točki 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.
II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Postaja prometne policije Dubrovnik pod Klasom: 211-07/26-2/43190, Urbroj:
511-03-14-26-1 izdala je 15. rujna 2026. godine protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog radi prekršaja opisanog u izreci, na koji je okrivljenik pravovremeno prigovorio nakon čega je obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage rješenjem poslovni broj: Pp-3459/2026-4.
2. Ispitujući označeni optužni akt u skladu sa odredbom članka 161. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da iz činjeničnog opisa djela sadržanog u označenom optužnom aktu (ranije obaveznom prekršajnom nalogu Postaje prometne policije Dubrovnik Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske pod Klasom: 211-07/26-2/43190, Urbroj: 511-03-14-26-1 od 15. rujna 2026. godine) ne proizlaze zakonska obilježja inkriminiranog prekršaja.
3. Prema odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozilo u prometu na cesti mora udovoljavati uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja utvrđenih posebnim propisom. Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom. Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 260,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći (stavak 10. istog članka).
4. Prema odredbi članka 42.a stavka 1. točke 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1980,00 do 3310,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
- ako tahograf nije ugrađen i/ili popravljen u ovlaštenoj radionici (članak 22. stavak 1. Uredbe (EU) br. 165/2014 ili članak 10. AETR-a).
Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se i vozač za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka. Ovom odredbom nije propisana odgovornost vozača za postupanje protivno odredbi članka 42.a stavka 1. točke 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.
5. Kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
5.1. Tako iz činjeničnog opisa djela prekršaja opisanog u članku 154. stavku 1. a kažnjivom po stavku 10. istog članka Zakona o sigurnosti prometa na cestama te djela prekršaja opisanog u članku 42.a stavku 1. točki 2. kažnjivog po stavku 4. istog članka Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, moraju proizaći sva njihova zakonom propisana obilježja. Budući da su prekršajne odredbe iz članka 154. stavka 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 42.a stavka 4. u vezi sa stavkom 1. točkom 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu po svojoj strukturi blanketne prekršajne norme, koje dopunjuju biće prekršajnog djela, to se u činjeničnom opisu (biću) prekršaja obavezno moraju navesti i integrirati konkretne odredbe i članci Uredbe (EU) br. 165/2014 ili članak 10. AETR-a (za prekršaj koji se činjenično opisuje u optužnom aktu pod alinejom 2.), odnosno posebni propis koji označava najveću dopuštenu masu vozila, odnosno skupa vozila, koji bi nedostatak opisan u činjeničnom opisu u alineji prvoj optužnog akta okarakterizirao kao veći nedostatak (za prekršaj koji se činjenično opisuje u optužnom aktu pod alinejom 1.). Navođenje takvih propisa, njihovih odredbi i članaka su nužni jer isti uspostavljaju konkretnu obvezu ili zabranu čije se nepoštivanje okrivljeniku stavlja na teret (tako i Visoki prekršajni sud u svojoj odluci poslovni broj: Ppž-529/2024-2).
5.1 Međutim, u činjeničnom opisu prekršajnog djela iz članka 42.a stavka 4. u vezi sa stavkom 1. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu navedenom u optužnom aktu uopće nije navedena Uredba (EU) br. 165/2014 ili AETR-a (Europski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodni cestovni prijevoz, sklopljen u Ženevi 1. srpnja 1970.) niti njihove točne odredbe (članak 22. stavak 1. Uredbe EU broj 165/2014 ili članak 10. AETR-a) u vezi s čijom se obvezom okrivljenik tereti kao vozač, vezano za prekršaj iz odredbe članka 42.a stavka 4. Osim toga, činjeničnim opisom se okrivljenik tereti da je "upravljao skupom vozila čija NDM iznosi preko 3500 kg, iako u vozilu nije imao ugrađen tahograf", a odredbom članka 42.a nije ni predviđena prekršajna odgovornost vozača za takvo postupanje, već se predviđa prekršajna odgovornost vozača za postupanje protivno onome opisanome u članku 42.a stavak 1. podstavak 1., a kakvo pak postupanje ga se optužnim aktom ni ne tereti.
5.2 Nadalje, u predmetnom slučaju se i u pogledu prekršajne odgovornosti iz članka 154. stavka 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela. Stoga, da bi postupanje okrivljenika predstavljalo prekršaj, u činjeničnom opisu mora biti naveden poseban propis kojim je određena najveća dopuštena masa vozila, odnosno skupa vozila , koji bi nedostatak opisan u činjeničnom opisu u alineji prvoj optužnog akta okarakterizirao kao veći nedostatak . Međutim, u konkretnom slučaju, u činjeničnom opisu osporenog obaveznog prekršajnog naloga, nije naveden posebni propis odnosno blanketna norma , odnosno nije naveden članak 13. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama Narodne novine br. 85/2016, 24/2017, 70/2019, 60/2020, 79/2023, 6/2025), kojim je propisana najveća dopuštena masa i ukupna masa motornih vozila, priključnog vozila ili skupa vozila. Osim toga, nije navedeno ni da je dopuštena masa skupa vozila upisana u prometnu dozvolu.
5.3 Kako u činjeničnom opisu djela prekršaja nisu navedeni blanketni propisi koji se odnose na predmetna djela, ni odredbe tih propisa koje bi bile povrijeđene postupanjem okrivljenika, tako opisana djela ne sadrže sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 154. stavku 1. a kažnjivom po stavku 10. istog članka Zakona o sigurnosti prometa na cestama i prekršaja opisanog u članku 42.a stavku 1. točki 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, dok postupanje vozača protivno odredbi članka 42.a stavku 1. točki 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu u svakom slučaju nije prekršaj.
6. Slijedom navedenog, kako u činjeničnom opisu optužnog akta ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja, valjalo je na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona Prekršajnog zakona okrivljenika osloboditi optužbe, jer djela za koje se optužuje po činjeničnom opisu iz optužnog akta nisu prekršaji.
7. Budući da je okrivljenik oslobođen optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Dubrovniku 16. rujna 2026.
Sutkinja
Mirna Franić Rapajić
Pravna poruka:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem, u tri istovjetna primjerka, Općinskom sudu u Dubrovniku, na adresu [adresa], i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.
Dostaviti:
- okrivljeniku,
- ovlaštenom tužitelju.
