Poslovni broj: Usž-1152/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice CŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, OIB: 95093210687, radi obnove i opremanja u ratu oštećene kuće, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l- 1082/2024-11 od 24. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1082/2024-11 od 24. prosinca 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-01/22-01/12, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 26. veljače 2024.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom KLASA: UP/I-361-01/21-01/19, URBROJ: 2198-17-03-02/1-22-11 od 26. rujna 2022., kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice za obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće u mjestu [adresa].
2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu u kojoj navodi da su presuda i upravna rješenja protuzakoniti i doneseni na njezinu štetu kako bi se spriječio njezin povratak. Ističe da je Komisija za popis i procjenu ratne štete nestručna te da su na objektu vidljiva oštećenja od požara koja su namjerno prešućena. Predlaže poništiti pobijanu presudu i omogućiti joj obnovu kuće.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24 ., 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.
6. Odredbom članka 1. Zakona o obnovi („Narodne novine“, broj: 24/96., 54/96., 87/96., 57/00., 38/09., 45/11., 51/13. i 98/19.; dalje: Zakon o obnovi), propisano je da se tim zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije, a člankom 9. stavkom 1. istog Zakona, propisano je da se, ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu tog Zakona priznaju prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete ("Narodne novine", broj: 61/91. i 70/91.) i mjerilu nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete.
6.1. Nadalje, člankom 1. Zakona o utvrđivanju ratne štete je propisano da u svrhu utvrđivanja ratne štete nastale Republici Hrvatskoj, njenim fizičkim i pravnim osobama, a u svezi neprijateljstava te ratnih operacija koje se protiv nje vode, računajući od 15. kolovoza 1990. do njihova prestanka, određuje se osnivanje i djelatnost Republičke, općinskih i posebnih komisija za popis i procjenu ratne štete, dok se prema članku 2. stavku 2. istog Zakona ratnom štetom, u smislu ovoga zakona, smatra šteta učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela, ukoliko je posredno ili neposredno nastala u vrijeme navedeno u članku 1. ovoga Zakona.
7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak koji je prethodio predmetnom sporu pokrenut 17. travnja 2002. povodom zahtjeva pok. supruga tužiteljice za obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće u mjestu [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
7.1. Prvostupanjsko je tijelo, postupajući sukladno uputi danoj u rješenju Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje od 2. rujna 2021. kojim je poništen zaključak iz 2004. godine te predmet vraćen na ponovni postupak , temeljem nalaza i mišljenja Komisije za popis i procjenu ratne štete od 13. svibnja 2022. utvrdilo da na obiteljskoj kući tužiteljice u mjestu [adresa] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) nisu uočeni tragovi pogodaka projektilima, metcima niti gelerima te da su oštećenja na objektu (pukotine, oštećenja instalacija i lokalizirani požar) posljedica atmosferskih utjecaja, starosti objekta zbog neodržavanja, nasilnog skidanja instalacija te namjerno podmetnutog požara koji se ne može smatrati izravnom posljedicom ratnih operacija . Slijedom navedenog, rješenjem od 26. rujna 2022., odbijen je zahtjev tužiteljice za obnovu i opremanje u ratu oštećene predmetne obiteljske kuće, obzirom da navedena oštećenja ne predstavljaju ratnu štetu u smislu mjerodavnih propisa.
8. Prvostupanjski je sud potvrdio zakonitost rješenja tuženika kojim je odbijena žalba tužiteljice, čime je potvrdio utvrđenja upravnih tijela da na strani tužiteljice ne postoji osnova za priznavanje ratne štete, a time ni prava na obnovu prema Zakonu o obnovi.
9. Tužiteljica žalbenim navodima, u suštini, upire na (ne) stručnost Komisije za popis i procjenu ratne štete. Međutim, kao što je prethodno citirano, mjerodavnim odredbama Zakona o obnovi i Zakona o utvrđivanju ratne štete, upravo je nalaz nadležne županijske komisije propisan kao temeljni dokaz na okolnost oštećenja ili uništenja materijalnih dobara u ratu, a Komisije se osnivaju sukladno zakonu upravo u svrhu stručnog utvrđivanja činjenica relevantnih za priznavanje statusa ratne štete. U konkretnom predmetu, nalaz i mišljenje od 13. svibnja 2022. donesen je nakon izvršenog očevida na licu mjesta (kada je objekt zapisnički opisan i fotografiran), a prvostupanjski je sud utvrdio da fotografije priložene zapisniku u potpunosti odgovaraju opisanom stanju kuće. Osim navedenog, činjenično stanje glede samih oštećenja (pukotine, uništene instalacije, lokalizirani požar) opisano u nalazu Komisije u bitnome se podudara s navodima iz izvještaja arhitektonskog tehničara kojeg je priložila sama tužiteljica. Naime, razlike nema u opisu zatečenog stanja, već samo u uzroku koji je doveo do tih oštećenja, a pri čemu je Komisija, primjenjujući stručna mjerila i zakonske upute, pravilno zaključila da predmetna oštećenja nisu rezultat izravnih vojnih djelovanja.
10. Slijedom svega navedenog, a kraj činjenice da je odredbama Zakona o obnovi i Zakona o utvrđivanju ratne štete propisano da se ratnom štetom smatraju gubici nastali kao rezultat izravnih ratnih (vojnih) djelovanja ili njihovih neposrednih posljedica to i po ocjeni ovog suda, šteta nastala uslijed devastacije objekta, krađe, podmetanja požara koji nije izravna posljedica ratnih operacija, kao i šteta nastala zbog proteka vremena i neodržavanja, ne predstavlja osnovu za ostvarivanje prava na obnovu.
11. Valjalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu, 16. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
