REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Ovr-90/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr. sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac i dr. sc. Dino Gliha, Zagreb, protiv protivnika osiguranja RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja, dana 16. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja s osnove isplaćene 1/2 dobiti društva SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., [adresa], OIB: 40110554494 te radi osiguranja nenovčane tražbine radi utvrđenja bračne stečevine na poslovnom udjelu društva SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., [adresa], OIB: 40110554494, određuje se:

p r i v r e m e n a m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], otuđenje i opterećenje poslovnog udjela protivnika osiguranja, RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u trgovačkom društvu SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., [adresa], OIB: 40110554494, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: [matični broj subjekta], i to: − jednog poslovnog udjela u nominalnom iznosu od 20.000,00 kuna / 2.654,46 eura koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojem 1, što predstavlja 100% (stoposto) temeljnog kapitala društva SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o.

2. Zabilježba ove mjere otuđenja i opterećenja provest će se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, kao i upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, Knjizi poslovnih udjela društva SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., [adresa], OIB: 40110554494, MBS: [matični broj subjekta].

3. Zabrana iz točke 1. izreke ovog rješenja smatra se provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja društvu SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., [adresa], OIB: 40110554494, MBS: [matični broj subjekta].

4. Protivnik osiguranja odgovara predlagateljici osiguranja za štetu koju bi joj nanio time što bi nakon dostave zabrane postupio protivno zabrani.

5. Protivniku osiguranja zaprećuje se novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 EUR, ako postupi protivno zabrani iz točke 1. izreke ovog rješenja.

6. Ako protivnik osiguranja postupi protivno zabrani iz točke 1. izreke ovog rješenja, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu iz točke 5. izreke ovog rješenja.

7. Nalaže se trgovačkom društvu SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., [adresa], OIB: 40110554494, MBS: [matični broj subjekta], da upiše zabilježbu zabrane u Knjigu poslovnih udjela te da bez odgode obavijesti sud o obavljenom upisu ili razlozima zbog kojih upis nije bilo moguće obaviti.

8. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja, a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom povodom tužbe radi utvrđenja bračne stečevine ili do drugačije odluke suda.

9. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi te je ovršno prije njegove pravomoćnosti.

10. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

II. Odbija se dio zahtjeva predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine iznad 1/2 dijela isplaćene dobiti društva SEVEROVIĆ PROJEKTI d.o.o., kao neosnovan.

III. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 16.402,50 EUR, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja je 2. rujna 2026. podnijela tužbu, prijedlog za zabilježbu spora u sudskom registru te prijedlog radi osiguranja nenovčane i novčane tražbine određivanjem privremene mjere.

2. Navedeni predmet vodi se pod posl. br. P-1681/2026. U tom parničnom postupku sud je, među ostalim, donio 14. rujna 2026. rješenje o razdvajanju postupka na način da je pod posl. br. P-1681/2026 odlučio o prijedlogu zabilježbe spora u sudskom registru, koji prijedlog je prihvatio te je nastavio voditi parnični postupak radi utvrđenja bračne stečevine, (su)ovlaštenika na poslovnom udjelu te isplate, za sada neodređene, novčane tražbine dok je riješio da će se pod ovim posl. br. Ovr-90/2026 nastaviti voditi izvanparnični postupak radi osiguranja.

3. Prijedlog radi osiguranje je djelomično osnovan.

4. Prema odredbi iz čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016 - odluka USRH, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024 – dalje u tekstu: OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. (2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

5. Prijedlog radi osiguranja od 2. rujna 2026. sadrži sve potrebne sastojke iz čl. 341. st. 2. OZ-a.

6. U konkretnom predmetu traži se osiguranje i novčane tražbine u odnosu na isplaćenu dobiti, odnosno sadržajno polovice isplaćene dobiti, na ime imovinskog prava iz poslovnog udjela, kao i nenovčane tražbine radi utvrđenja bračne stečevine (i pravilno (su)ovlaštenja) na poslovnom udjelu društva Severović projekti d.o.o.

7. Prema odredbi iz čl. 344. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

8. Prema odredbi iz čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Prema odredbi iz čl. 344. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

10. Odredba iz čl. 344. st. 2. OZ-a primjenjuje se i u odnosu na osiguranje nenovčanih tražbina na temelju odredbe iz čl. 346. st. 2. OZ-a.

11. U odnosu i na novčanu i nenovčanu tražbinu prva zakonska pretpostavka za određivanje privremene mjere je vjerojatnost tražbine.

12. Što se tiče nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja navodi da joj pripada nenovčana tražbina utvrđenja bračne stečevine (a i pravilno (su)ovlaštenja na poslovnom udjelu).

13. Prema odredbi iz čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 103/2015. i 98/2019. – dalje u tekstu: ObZ) bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

14. Prema odredbi iz čl. 36. st. 3. ObZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

15. Prema odredbi iz čl. 417. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 111/2012., 125/2011., 68/2013., 110/2015., 40/2019., 34/2022., 114/2022., 18/2023., 130/2023. i 136/2024. – dalje u tekstu: ZTD-a) ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

16. Predlagateljica osiguranja navodi da je brak s protivnikom osiguranja sklopila 3. rujna 2005. Takav navod predlagateljica i dokazuje elektroničkim zapisom iz matice vjenčanih (list 18. spisa). Ujedno predlagateljica osiguranja navodi da brak nije formalno razveden ali da je bračna zajednica stranaka prestala u lipnju 2026. Predlagateljica osiguranja objašnjava da je protivnik osiguranja za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice stekao poslovni udjel trgovačkog društva Severović projekti d.o.o. i to 5. rujna 2020. Takav navod predlagateljica osiguranja dokazuje izjavom o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću Severović projekti d.o.o. od 2. rujna 2020. (listovi 19. – 24. spisa), popisom osnivača društva Severović projekti d.o.o. na isti dan (list 25. spisa) i izvatkom iz sudskog registra za trgovačko drštvo Severović projekti d.o.o. (listovi 26. – 28. spisa).

17. S obzirom na to da je predlagateljica osigranja dokazala da je brak s protivnikom osiguranja sklopila 2005., da brak službeno nije razveden, a da je protivnik osiguranja poslovni udio u trgovačkom društvu Severović projekti d.o.o. stekao u rujnu 2020., odnosno za vrijeme trajanja braka, to je sud zaključio da je predlagateljica osiguranja na razini vjerojatnosti dokazala postojanje prve zakonske pretpostavke, odnosno vjerojatnost tražbine iz odredbi čl. 344. st. 1. i 346. st. 1. OZ-a i za osiguranje novčane tražbine i za osiguranje nenovčane tražbine.

18. Pritom valja navesti da predlagateljica osiguranja u ovom trenutk u parničnom postupku postavlja zahtjev za isplatu dijela novčano neodređene tražbine pozivajući se na odredbu iz čl. 186.b st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj:

53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP). S time u vezi predlagateljica osiguranja predlaže donošenje rješenja kojim će se naložiti tuženik da dostavi određene isprave potrebne za provođenje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja kojim će se moći utvrditi iznos dobiti, odnosno iznos isplaćene dobiti, konkretno iznos 1/2 dijela isplaćene dobiti za vrijeme trajanja bračune zajednice. Stav je ovog suda, a vezano uz podrednu primjenu ZPP-a po odredbi iz čl. 21. st. 1. OZ-a, da se privremena mjera može odrediti i u takvim slučajevima.

19. U odnosu na drugu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, odnosno na dokazivanje vjerojatnosti opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, odnosno na drugu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine i to dokazivanje vjerojatnim opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da se spriječi nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (čl. 344. st. 1. i čl. 346. st. 1. OZ-a), predlagateljica osiguranja u prijedlog za osiguranje navodi da vjerojatnost navedenih pretpostavki proizlazi iz toga što je protivnik osiguranja uložio novčana sredstva u obiteljsku kuću za vrijeme trajanja bračne zajednice, a koja obiteljska kuća se nalazi na nekretnini u vlasništvu majke protivnika osiguranja, kao i da su odnosi izmeđ stranaka ozbiljno narušeni te da taktvo što proizlazi iz konkretnog dosadašnjeg načina postupanja protivnika osiguranja. Takve navode predlagateljica osiguranja ovaj sud ne može prihvatiti te ne može zaključiti da je predlagateljica osiguranja na razini vjerojatnosti dokazala postojanje drugih zakonskih pretpostavki iz odredbi čl. 344. st. 1. i čl. 346. st. 1. OZ-a. Naime, predlagateljica osiguranja sama navodi da se radi o obiteljskoj kući i to kući, odnosno nekretnini gdje svi imaju prijavljeno prebivalište. Ujedno predlagateljica osiguranja, osim što samo navodi, ne dokazuje na razini vjerojatnosti navode o ozbiljno narušenim odnosima te "konkretan dosadašnji način postupanja" protivnika osiguranja.

20. Međutim, stav je ovog suda da se predlagateljica osiguranja pravilno poziva na odredbu iz čl. 344. st. 2. i čl. 346. st. 2. OZ-a.

21. Određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja poslovnog udjela ili raspolaganja ne dira se u vlasnička prava što znači da protivniku osiguranja i dalje pripadaju sva članska prava koja mu zakon, kao imatelju poslovnih udjela, priznaje. Naime, poslovni udjel sadržava skup prava člana koja proizlaze iz njegova članstva u društvu, koja se mogu podijeliti na upravljačka prava (pravo sudjelovanja u radu skupštine, pravo na obaviještenost, pravo glasa, pravo na podnošenje tužbi i imovinska prava koja se odnose na isplatu dobiti). Mjerom osiguranja ne ugrožava se poslovanje društva, već se tako privremeno regulira sporni odnos među strankama i time se ne postiže potpuno ostvarenje prava predlagatelja osiguranja. Osiguranje vjerovnikovih tražbina mjerama osiguranja služi zamrzavanju postojećeg stanja, sve kako bi vjerovnik, čija se tražbina time osigurava, u slučaju uspjeha u sporu, mogao ostvariti svoju tražbinu. Protivnik osiguranja određivanjem mjere osiguranja ne bi bio zapriječen u ostvarivanju ovih članskih prava. Time valja zaključiti da se određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja poslovnih udjela ne dira u vlasnička prava, pa je u tom smislu predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim da bi protivnik osiguranja predloženom mjerom pretrpio samo neznatnu štetu u smislu odredbi iz čl. 344. st. 2. i čl. 346. st. 2. OZ-a.

22. Tako i Visoki trgovački sud RH u rješenjima, posl. br. Pž-4909/2021-2 od 13. listopada 2021., Pž-779/2024-2 od 13. veljače 2024., Pž-4941/2024-3 od 9. siječnja 2025. i Pž-4206/2023-2 od 2. siječnja 2024.

23. S obzirom na to da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere, to je valjalo riješiti kao u točki I. izreke. Međutim, a kako predlagateljica osiguranja, iako sadržajno upućuje da se radi o novčanoj tražbini na ime isplate 1/2 dijela dobiti, u samom prijedlogu radi osiguranja navodi da se radi o novčanoj tražbini isplate dobiti, odnosno traži isplatu dobiti u cijelosti, a koja dobit je isplaćena za vriijeme trajanja bračune zajednice, zbog čega je valjalo riješiti kao u točki II. izreke.

24. Predlagateljici osiguranja pripada trošak sastava prijedloga radi osiguranja u iznosu od 12.522,00 EUR, uvećano za PDV-e, na temelju odredbi iz Tbr. 11.1. u vezi s Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. i 107/2025. - dalje u tekstu: Tarife). Ujedno predlagateljici osiguranja pripada plaćena sudska pristojba na prijedlog radi osiguranja u iznosu od 375,00 EUR, kao i sudska pristojba na rješenje o osiguranju u iznosu od 375,00 EUR (Tbr. 1. i 2., Tbr. 2. i 5. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi - "Narodne novine" br. 50/26). Stoga je valjalo na temelju odredbe iz čl. 14. st. 4. OZ-a riješiti kao u točki III. izreke.

U Zagrebu 16. rujna 2026.

Sutkinja:

Dina Jellin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- predlagateljici osiguranja, po pun.

- protivniku osiguranja

- sudski registar