Poslovni broj: Ovr-1361/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9

23000 Zadar

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru po sutkinji tog suda Nevi Lukin, kao sucu pojedincu, prema prijedlogu više sudske savjetnice Milene Lokin u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja KČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku KČČ i UČ, odvjenticima u Bjelovaru, protiv protivnika osiguranja BČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Odvjentičkog društva RČ, PČ i partneri iz Zadra, radi osiguranja privremenim mjerama, 16. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja KČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], prema protivniku osiguranja

o d r e đ u j e  s e  p r i v r e m e n a  m j e r a

1. zabranjuje se protivniku osiguranja, ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da otuđi, optereti ili na drugi način raspolaže nekretninama upisanim pri Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, i to: k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] Žitna, dvorište površine 110 m2 i kuća, žitna površine 145 m2, ukupne površine 255 m2;

2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Zadar Općinskog suda u Zadru da na nekretnini iz toč. 1. izreke ovog rješenja, provede zabilježbu zabrane otuđenja, opterećenja ili raspolaganja predmetnim nekretninama.

II

Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja KČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], prema protivniku osiguranja

o d r e đ u j e  s e  p r i v r e m e n a  m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja, BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da raspolaže novčanim sredstvima na svim računima i oročenim sredstvima otvorenima kod svih banaka, posebno u Privrednoj banci Zagreb d.d., u kojima ima otvoren račun ili oročena novčana sredstva.

2. Nalaže se Financijskoj agenciji da svim bankama, u kojima protivnik osiguranja ima otvoren račun ili oročena novčana sredstva, posebno Privrednoj banci Zagreb d.d., izda nalog da banke zabrane protivniku osiguranja ili trećoj osobi, a na temelju naloga protivnika osiguranja, isplatu s računa protivnika osiguranja, kao i drugo raspolaganje - prijenos, u visini iznosa od 100.000,00 EUR, te daljnjih 3.000,00 EUR na ime predvidivih troškova postupka i zateznih kamata.

3. Zabrane iz izreke ovog rješenja smatraju se provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene, odnosno zemljišnoknjižnom odjelu suda, kao i Financijskoj agenciji.

4. Predlagateljica osiguranja dužna je u roku 30 dana od dana dostave ovog rješenja pokrenuti postupak radi utvrđenja i diobe bračne stečevine radi opravdanja ove privremene mjere,

5. Ova privremena mjera trajat će do okončanja parničnog postupka kojeg će predlagateljica osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova privremena mjera određena.

6. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja rješenja i trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagateljica osiguranja pokrenuti ili do drugačije odluke suda.

III. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja nadoknadi troškove ovog postupka u iznosu od 310,00 eura, u roku od 8 (osam) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja KČ (dalje: predlagateljica) je dana 10. kolovoza 2036. godine podnijela pred ovim sudom prijedlog za osiguranje nenovčane i novčane tražbine predlagatelja osiguranja određivanjem privremene mjere, protiv protivnika osiguranja BČ, na način pobliže opisan u izreci ovog rješenja.

1.1. Na ročištu održanom 14. rujna 2026. predlagateljica osiguranja povukla je prijedlog za osiguranje u odnosu na čestice i to k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] Žitna, dvorište površine 133 m2 i kuća, žitna površine 110 m2, ukupne površine 243 m2, a s kojom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine: 1. Suvlasnički dio:

237/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), E-1 nalazi se u prizemlju a sastoji se od: terase, kuhinje i blagovaonice, hodnika, dvije spavaće, sobe i kupaonice ukupne neto korisne površine 41,99 m2 u elaboratu označena ljubičastom bojom, te k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] Gaj, pašnjak površine 426 m2 .

2. U prijedlogu za osiguranje od dana 10. kolovoza 2026., kao i na ročištu, predlagateljica je navela su ona i protivnik osiguranja u braku kojeg su zaključili dana još 1982. godine a da je sada u tijeku parnični postupak radi razvoda braka pred Općinskim sudom u Bjelovaru, posl. br. P Ob-157/2026. Navodi da ne žive zajedno od veljače 2026. Dalje ističe da su u toku trajanja braka zajedničkim radom, stekli razne nekretnine i pokretnine, od kojih su neke nekretnine upisane kao suvlasništvo stranaka na jednake dijelove (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i tri stana u [adresa], SR Njemačka), dok su neke upisane kao isključivo vlasništvo protivnika osiguranja, iako su, također, stečene zajedničkim radom u vrijeme trajanja braka. Nekretnine koje su upisane kao isključivo vlasništvo protivnika osig. su nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica] Žitna, dvorište površine 110 m2 i kuća, žitna površine 145 m2, ukupne površine 255 m2. Zatim nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Žitna, dvorište 133 m2 i kuća, žitna površine 110 m2, ukupne površine 243 m2, a s kojom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine: 1. Suvlasnički dio: 237/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), E-1 nalazi se u prizemlju a sastoji se od: terase, kuhinje i blagovaonice, hodnika, dvije spavaće, sobe i kupaonice ukupne neto korisne površine 41,99 m2 u elaboratu označena ljubičastom bojom, dok su posebni dijelovi E-2 i E-3 upisani kao suvlasništvo stranaka na jednake dijelove, dok je posebni dio E-4 bio upisan kao suvlasništvo stranaka na jednake dijelove, ali je krajem veljače 2026. g. prodan trećoj osobi. Dakle, jedan etažni dio upisan je kao isključivo vlasništvo protivnika osig., iako je i on, kao i svi drugi dijelovi, stečen zajedničkim radom stranaka u toku trajanja braka.

Na kraju, protivnik osig. upisan je kao suvlasnik u 1/2 dijela s NČ na nekretnini zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Gaj, pašnjak površine 426 m2, koja u naravi predstavlja zapravo dvojni stambeni objekt, koji je nedavno izgrađen od suvlasnika, zajednički, što znači da je suvlasnički dio protivnika osig., također, bračna stečevina.

Budući su stranke imale dogovor da kupoprodajnu cijenu za prodani etažni dio E -4 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], položi na zajednički račun stranaka, IBAN: [broj bankovnog računa], kod Privredne banke Zagreb d.d., a to protivnik osig. nije učinio, već je kupoprodajnom cijenom samostalno raspolagao, ili ju je položio na jedan od svoja dva posebna računa, to predlagateljica osig. ima i novčanu tražbinu za polovinu isplaćene kupoprodajne cijene, i to u iznosu od 75.000,00 EUR. Nedavnom provjerom zajedničkog računa predlagateljica osig. je utvrdila da je na računu svega cca. 4.000,00 EUR.

Nadalje, nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to E-1, E-2 i E-3, kao i iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], predstavljaju u naravi apartmane kao samostalne cjeline u kući, protivnik osig. iznajmljuje putem platforme Booking.com samostalno te za njih i prima najamninu očito na neki svoj račun jer na zajedničkom računu stranaka, kako je već rečeno, nema tih sredstava, a niti je pola primljene najamnine dao predlagateljici osig. u gotovini, unatoč tome što od veljače 2026. g. ne žive zajedno. Tako protivnik osig. predlagateljici osig. duguje, zasad, točno neutvrđen iznos na ime najamnine za čak 10 apartmana za period od ožujka 2026. g. pa do danas, što je svakako značajan iznos, a o njemu nema niti traga na računu stranaka.

Prema tome, zbog očitog prikrivanja zajedničkih novčanih sredstava i već izrečene namjere protivnika osiguranja da neke od navedenih nekretnina proda, a stranke imaju poremećene bračne odnose, radi kojih su u razvodu braka, potpuno je jasno, a svakako barem vrlo vjerojatno, da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje nenovčane tražbine upisom njenog suvlasništva na predmetnim nekretninama, kao i naplatu novčane tražbine predlagateljice osiguranja, koja je već dospjela, time što će zajedničku imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (kao što je već i prodao etažni dio E-4 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i zadržao kupoprodajnu cijenu, i kao što samostalno iznajmljuje čak 10 apartmana i najamninu prima na vlastiti, samostalni račun ili na ruke, iako to sve predstavlja bračnu stečevinu stranaka), pa stoga predlagateljica osiguranja, predlaže da sud, temeljem odredbe čl. 340. – 347. Ovršnog zakona, usvoji predloženu mjeru.

3. U odgovoru na prijedlog protivnice podneskom od 26. kolovoza 2026. protivnik se u cijelosti usprotivio navodeći prije svega kao nepotpunom i neodređenom obzirom da isti očigledno nije sastavljen u cijelosti i skladu s relevantnim odredbama Ovršnog zakona, a također i kao neosnovan. Kao prvo, predlagateljica uz prijedlog da nije dostavila nikakve dokaze kojima dokazuje svoje navode iz prijedloga, osim tužbe kojom je pokrenula postupak razvoda braka. Protivnik osiguranja ne spori da je između njih pred Općinskim sudom u Bjelovaru postupak razvoda braka te da su odnosi između njih narušeni. Svi ostali navodi predlagateljice osiguranja o nekakvoj namjeri da bi protivnik osiguranja mogao otuđiti nekretnine, raspolagati novčanim sredstvima i slično su neistiniti i iskonstruirani za potrebe ovog postupka i nemaju nikakvog uporišta u stvarnom činjeničnom stanju. Protivnik osiguranja ne spori da nekretnine na kojima je kao vlasnik u ovom trenutku uknjižen samo on za cijelo, predstavljaju bračnu stečevinu, u jednakim suvlasničkim udjelima. Ovo za protivnika osiguranja u niti jednom trenutku nije bilo sporno te je protivnik osiguranja spreman u bilo kojem trenutku pristupiti sklapanja odgovarajućeg sporazuma temeljem kojeg bi se predlagateljica uknjižila u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica u suvlasničkom udjelu od ½ dijela ili priznati tužbeni tako postavljeni tužbeni zahtjev ukoliko predlagateljica pokrene parnični postupak radi utvrđenja svog prava suvlasništva ( a što protivnik smatra da doista nije potrebno ). Protivnik osiguranja i predlagateljica osiguranja su uz pomoć djece nastojali razriješiti sporne odnose i dogovoriti se oko podjele imovine koja predstavlja bračnu stečevinu i to je jedini razlog zbog kojeg je protivnik osiguranja još uvijek uknjižen kao vlasnik predmetnih nekretnina za cijelo, a kako se nakon postignutog dogovora ne bi moralo ponovno mijenjati zemljišnoknjižno stanje i time stvarali novi troškove za obje strane. Protivnik osiguranja s predlagateljicom osiguranja nije u mogućnosti uopće komunicirati i zato si u njihovom međusobnom dogovoru posredovala njihova djeca, ali isto tako protivnik osiguranja smatra da što se njega tiče, predlagateljica nema nikakve potrebe svoja prava na predmetnim nekretninama koje su njihova bračna stečevina ostvarivati u parničnom postupku jer joj on ne spori ta prava i spreman je potpisati i ovjeriti bilo kakvu izjavu ili sporazum kojeg mu predlagateljica prava predloži s ciljem njezinog upisa u zemljišnu knjigu. Protivnik osiguranja nema niti je ikada imao namjeru otuđiti bilo koju nekretninu koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka bez suglasnosti i dogovora s predlagateljicom osiguranja. Nekretnine su stranke gradile zajednički sa zajedničkom namjerom da ih prodaju, te protivnik osiguranja ističe da se prijedlog u predlagateljice ne navodi niti jedna okolnost koja bi ukazivala na to da protivnik osiguranja ima bilo kakvu namjeru samostalno raspolagati s nekretninama koje su njihova bračna stečevina. Stranke prema navodima predlagateljice ne žive zajedno od veljače ove godine te da je protivnik osiguranja doista htio na bilo koji način otežati ili onemogućiti predlagateljici osiguranja ostvarenje njezinih prava odnosno upis njezinog prava suvlasništva u zemljišnu knjigu, valjda bi kroz vremenski period od čak 6 mjeseci otkad ne žive zajedno to i učinio. Zbog čega bi se to trebalo smatrati da će protivnik osiguranja raspolagati zajedničkom imovinom iz razloga što su odnosi između stranaka narušeni i iz razloga što je u tijeku postupak razvoda braka? Niti jedna radnja protivnika osiguranja se ne može protumačiti kao pokušaj opterećenja ili otuđenja zajedničke imovine, a poglavito predlagateljica nije dostavila dokaze o takvom ponašanju predlagatelja osiguranja iz koji bi se moglo zaključiti da je u tijeku prodaja ili opterećenje zajedničkih nekretnina. Što se tiče navode predlagateljice osiguranja da je on bez njezine suglasnosti raspolagao s novčanim iznosom od 75.000,00 eura koji je pribavljen prodajom etažnog dijela E-4 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], protivnik osiguranja ovakve navode smatra zlonamjernim i naprosto nevjerojatnim te iznesenim jedino i isključivo s ciljem da se protivnika osiguranja sudu prikaže kao osobu koja nastoji iskoristiti predlagateljicu osiguranja. Naime, stvarno činjenično stanje je takvo da su obje stranke zajednički prodale predmetnu etažnu jedinicu, a ostvarena novčana sredstva su opet, na temelju njihovog zajedničkog dogovora i u dogovoru s drugim suvlasnikom nekretnine č.z. 190/2 k. o. [katastarska općina] uložena u dovršetak objekta na toj nekretnini. Inače, taj drugi suvlasnik č.z. 190/2 k. o. [katastarska općina] gosp. MČ je brat predlagateljice osiguranja te kako on nije više imao novčanih sredstava za ulaganje u dovršetak objekta, predlagateljica i protivnik osiguranja su u dogovoru s njim odlučili uložiti svoja novčana sredstva u dovršetak projekta.

Protivnik osiguranja je u svrhu realizacije ovog projekta podignuo i kredit, a što predlagateljica također jako dobro zna i kredit bi se trebao vratiti od ostvarene kupoprodajne cijene. Međutim, samo je za napomenuti da ta kreditna obveza protivnika osiguranja također predstavlja bračnu stečevinu odnosno zajedničku obveze stranka kao što tu bračnu stečevinu predstavlja i nekretnina č.z. 190/2 k. o. [katastarska općina].

S ovime je predlagateljica itekako upoznata te protivnik osiguranja doista ne može shvatiti zbog čega predlagateljica tvrdi da bi protivnik osiguranja bez njezinog znanja uzimao novčana sredstva s njihovog zajedničkog računa i prikrivao ih. Protivnik osiguranja je novčana sredstva ostvarena od kupoprodaje zajedničke nekretnine E -4 u dogovoru s predlagateljicom koristio za dovršetak izgradnje zajedničkog objekta u Privlaci. Strane su dakle zajednički i dogovorno uložili novčana sredstva u nekretninu koja predstavlja njihovu bračnu stečevinu, slijedom čega protivnik osiguranja ne bi imao nikakvu obvezu prema predlagateljci. Sve što je zajednički uloženo u izgradnju na č.z. 190/2 k. o. [katastarska općina], pripada na jednake dijelove i predlagateljici i protivniku osiguranja, te se ponavlja da, ukoliko je za predlagateljicu osiguranja bilo što sporno, protivnik osiguranja je spreman u svakom trenutku predlagateljici omogućiti uknjižbu prava vlasništva na č.z. 190/2 k. o. [katastarska općina] kao i na svim ostalim nekretninama navedenim u prijedlogu na kojima je u ovom trenutku samo on uknjižen kao vlasnik. U odnosu na navode predlagateljice da protivnik iznajmljuje 10 apartmana te da od istih ostvaruje prihod na koji bi predlgateljica imala pravo, ističe se da takvo što nije točno. Ne radi se od 10 apartmana nego o 6 apartmana obzirom da ostale koriste članovi njihove obitelji, a od kojih 6 apartmana protivnik istovremeno iznajmljuje 2 ili 3 jer zbog preboljene bolesti ( karcinom ) nije u stanju obavljati toliki volumen posla. Sva ostvarena novčana sredstva protivnik osiguranja koristi kako za održavanje istih, pokriće troškova koje generira iznajmljivanje tako i za ulaganje u izgradnju zajedničkog objekta na č.z. 190/2 k. o. [katastarska općina], a što protivnica osiguranja također jako dobro zna. Sve poslove oko dovršetka zajedničkog projekta u Privlaci odrađuje samo i isključivo predlagatelj osiguranja koji trenutno i sam nastavlja financirati izgradnju kako bi se projekt dovršio, a čime predlagateljica sigurno nije oštećena na bilo koji način. Štoviše, predlagateljica ima samo koristi od postupanja protivnika osiguranja te nema nikakvog govora o tome da predlagateljica i protivnik osiguranja su do veljače ove godine živjeli zajedno i protivnik osiguranja nije mogao niti zamisliti da će svi poslovi i troškovi oko iznajmljivanje apartmana tijekom ovog ljeta biti isključivo njegova obveza. Predlagateljica ničim ne dokazuje da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanjem predložene privremene mjere, te se predlaže sudu odbiti prijedlog predagateljice u cijelosti kao neosnovan.

4. U tijeku postupka sud je održao ročište dana 15. rujna 2026. te je predlagateljica iskazala da ostaje kod podnesenog prijedloga za osiguranje privremenih mjera u odnosu na zk ul. [broj ZK uloška], kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te predlaže da se u odnosu na tu česticu donese privremena mjere obzirom da su odnosi poremećeni u tijeku je brakorazvodna parnica i kako protivnik nema namjeru prodati nekretninu privremena mjera mu neće škoditi. Obzirom da je predlagateljica utvrdila da u na zajedničkom računu stranaka, na kojem se trebala nalaziti njihova bračna stečevina u novcu, je bilo tek par tisuća eura, a unatoč nespornoj činjenici da je protivnik prodao zajednički apartman i to nakon prekida bračne zajednice u veljači 2026. više je nego očito da je novac od prodaje u cijelosti ili u velikoj većini, iako je u pitanju bračna stečevina, protivnik sklonio na neke svoje osobne račune. Zbog opasnosti da taj novca dodatno skloni, uloži potroši, jasno je da bio time počinio štetu pa ona smatra da je do visine naznače u prijedlogu za osigurane 100.000,00 eura + mogući troškovi nužno zabraniti protivnku raspolaganje bilo kojim njegovim računom kog bilo koje banke, a predlagateljica je sigurna da on ima svoja dva računa u Privrednoj banci Zagreb.

4.1. Protivnik osiguranja navodi da se ne protivi povlačenju prijedloga za dvije nekretnine iz prijedloga. Međutim, u preostalom dijelu i odnosu nekretnini i novčana sredstava ustraje u svim navodima iz podneska od 26. kolovoza 2026. godine. Prije svega ustraje se da u prijedlogu kao nepodoban za odlučivanje trebalo odbaciti. Podredno bez obzira na činjenicu da koja nije sporna da su raniji odnosi narušeni te da su u postupku razvoda to samo po sebi ne može biti. Ovršni zakon jasno propisuje kao i sudska praksa da opasno mora biti izvjesna stvarna vjerojatna, i dokazana. Predlagateljica u prijedloga a i do današnjeg ročište nije dostavila dokaz u bilo kakvoj namjeri raspolaganju a opasnosti koja bi joj prijetila i zbog koje bi trebalo to što prema navodima „ predlagatelju ne bi smatrala „ nije ne može predstavljati razlog za određivanje privremen mjere. Slijedom iznijetog protivnik ustraje u protivljenju određivanje privremene mjere, ali stranke su zaista i u tijeku dogovora te je protivnik bio do sada korektan.

4.2. Punomoćnik predlagateljice ističe da se iz odgovora protivnika ne vidi po čemu bi to sam prijedlog bio „neuredan“ kada su iznesene činjenice a razlozi priloženi dokazi, a aperitiv prijedloga je vrlo precizan na nekretnine i pokretnine, tako je bez predmetan prijedlog za odbacivanje kao neuredan. Što se tiče osnovnosti prijedloga za nekretnine nismo rekli da to protivniku neće smetati nego u OZ jasno stoji da je dovoljno dokazati vjerojatnost a ne nešto kao činjenicu kao u parnici i da je dovoljno da mu to neće predstavljati štetu. Što se prijedloga za osiguranje novčane tražbine radi , ne treba dokazivati opasnost da protivnik raspolaže novce i na u kojem slučaju je jasni da bi predlagateljica pretrpljene možda ne nadoknadivu štetu. S toga je prijedlog osnovan i uredan.

5. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere je osnovan.

6. U daljnjem tijeku postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 16403 k. o. [katastarska općina], 8291 k. o. [katastarska općina], 16403 k. o. [katastarska općina], tužbu tužiteljice ovdje predlagateljice.

7. Člankom 346. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17 – u nastavku OZ ) propisano je koje su pretpostavke potrebne da bi se odredila privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, a člankom 347. OZ -a vrste mjera koje sud može odrediti u takvim slučajevima.

8. Tako je člankom 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17- u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Člankom 347. st. 4. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17- u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

10. U konkretnom slučaju, po ocjeni suda predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnim postojanje nenovčane i novčane tražbine, pravo na predmetnu nekretninu koja predstavlja bračnu stečevinu te opasnost da će se bez predložene mjere spriječiti odnosno znatno otežavati ostvarenje nenovčane i novčane tražbine , kao i da će joj nastati nenadoknadiva štete, te je po ocjeni ovog suda, ispunjene obadvije pretpostavke iz članka 346. st. 1. OZ-a, jer je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

11. Ta opasnost, po mišljenju ovog suda nedvojbeno proizlazi iz činjenice da je protivnik osiguranja iako su stranke imale dogovor da kupoprodajnu cijenu za prodani etažni dio E-4 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], položi na zajednički račun stranaka, kod Privredne banke Zagreb d.d., a to protivnik osiguranja nije učinio, već je kupoprodajnom cijenom samostalno raspolagao, ili ju je položio na jedan od svoja dva posebna računa, jer je nedavnom provjerom zajedničkog računa predlagateljica osiguranja je utvrdila da je na računu svega cca. 4.000,00 eura, a što protivnik osiguranja nije pobio već je iskazo da je uložio u nekretninu koja predstavlja njihovu bračnu stečevinu, a za koju još imovinu još nije određeno kome što je pripalo.

12. Slijedom svega navedenoga, sud je cijenio da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere u ovom postupku.

13. U pogledu troška sud je predlagateljici osiguranja sukladno zahtjevu iz podneska 10 kolovoza 2026. godine priznao trošak zastupanja punomoćnika i to za sastav prijedloga za određivanje privremene mjere u iznosu od 200,00 eura, te trošak sudskih pristojbi za prijedlog i rješenje u iznosu od 110,00 eura.

Odluku o trošku sud je donio temeljem odredbi članka 14. st. 4. i 7. Ovršnog zakona, a u svezi stavka 6. istog članka, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

14. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zadru, 16. rujna 2026.

Viša sudska savjetnica

Sutkinja

Milena Lokin

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. KČ, [adresa] po punomoćniku KČČ

2. LČ, [adresa] po punomoćniku ĐČ

3. Zemljišnoknjižnom odjelu-ovdje.