Poslovni broj: Pp-4910/2025-12
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Zagreb, Turinina 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zagrebu, po sutkinji Bojani Atanasov, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Kamenarić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ĆD zbog prekršaja iz članka 229. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.) , odlučujući o prigovoru okrivljenog ĆD podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb od 3. listopada 2025. Klasa: 211-07/25- 4/103377, nakon provedenog žurnog postupka, 16. rujna 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13. , 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)
Okrivljeni ĆD, sin Ć, rođen **.**.1966. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno osuđivan, s prebivalištem u [adresa]
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi 21. lipnja 2025. u 18.15 sati u Zagrebu, kao vlasnik osobnog automobila ZG8485KF, dao isti na upravljanje RD za koju je mogao ili mora znati da nema pravo upravljati motornim vozilom, tj. da upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom određene kategorije
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeni ĆD proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 EUR i obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 EUR.
2. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je, na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.
3. Okrivljenik, uredno pozvan na ročište određeno za 16. rujna 2026. pozivu se nije odazvao niti je opravdao izostanak. Okrivljenik je prethodno pozivan na ročišta određena za 6. veljače 2026., 23. veljače 2026., 10. travnja 2026. koje pozive unatoč ostavljenoj obavijesti poštanskog dostavljača nije preuzeo. S obzirom na to da je okrivljenik upoznat s time da se protiv njega vodi prekršajni postupak, jer je protiv prekršajnog naloga podnio prigovor, a iz sadržaja prekršajnog naloga proizlazi da je upozoren na posljedice neodazivanja pozivima odnosno izbjegavanja primitka poziva i upozoren je u smislu članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, da će se rasprava održati i donijeti odluka o prekršaju i bez njegove nazočnosti, ako budu ispunjeni zakonski uvjeti, ovaj sud smatra da je očigledno da je okrivljenik izbjegavao primitak sudskih poziva. Stoga je u skladu s odredbom članka 145. stavka 5. Prekršajnog zakona poziv okrivljeniku za ročište određeno za 16. rujna 2026. dostavio isticanjem na oglasnoj ploči suda.
4. U dokaznom postupku sud je pročitao izvješće II. postaje prometne policije Zagreb o počinjenom prekršaju od 9. srpnja 2025. iz kojeg proizlazi da je ĐD upravljala osobnim automobilom ZG8485KF 21. lipnja 2025. prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima i da je tom prilikom izazvala prometnu nesreću te počinila prekršaje iz članka 216. stavka 3. i članka 57. stavka 4. i 7. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te da je navedeno vozilo vlasništvo okrivljenog ĆD.
5. S obzirom na to da je okrivljenik u prigovoru protiv pobijanog obaveznog prekršajnog naloga naveo da je osobni automobil ZG8485KF prodao u početkom lipnja 2025. RD, vozilo joj je predao u posjed 15. lipnja 2025. te da od tada nema saznanja tko upravlja tim vozilom, sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinju RD.
6. Svjedokinja RD na ispitivanju je izjavila da je od okrivljenog ĆD kupila osobni automobil ZG8485KF početkom lipnja, dogovorili su se da će ga otplatiti na rate i da će prijenos vozila obaviti nakon što isplati zadnju ratu. To vozilo joj je okrivljenik predao u posjed 15. lipnja 2025., a u srpnju je isplatila ostatak cijene i vozilo je prenijela na svoje ime.
7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući provedene dokaze, sud nalazi da nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.
8. Naime, stavkom 2. članka 229. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrijekom se zabranjuje dati, između ostalog, vozilo na upravljanje osobi koja nema pravo upravljati vozilom, a stavkom 6. istoga članka se određuje prekršajno sankcioniranje onog vlasnika ili osobe kojoj je vozilo povjereno, koji vozilo da na upravljanje osobi koja u tom času nema pravo upravljati vozilom i to s namjerom i uz znanje da osoba kojoj daje vozilo na upravljanje u prometu na cesti, nema pravo upravljati vozilom.
9. Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da je u ovom predmetu odlučna činjenica tko je vlasnik vozila u vrijeme kada je osoba koja nema pravo upravljati vozilom zatečena da upravlja tim vozilom u prometu na cesti, a upravo ta odlučna činjenica predstavlja bitno obilježje prekršaja iz članka 229. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji može počiniti samo osoba s određenim svojstvom istaknutim u zakonskom opisu, a to je da je vlasnik vozila te da je prekršaj počinila s umišljajem.
10. Provedeni dokazi, prije svega iskaz svjedoka, upućuju na to da 21. lipnja 2025. kada je osobnim automobilom u prometu na cesti upravljala svjedokinja RD kao osoba koja nije stekla pravo na upravljanje, okrivljenik više nije bio vlasnik vozila jer ga je prodao svjedokinji pa je logično i životno da više nije imao saznanja niti utjecaja na uporabu tog vozila u prometu na cesti. Ovdje valja napomenuti da se vlasništvo nad motornim vozilom kao pokretninom stječe predajom stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika neovisno od toga je li ta činjenica upisana u službene evidencije.
11. Slijedom navedenog, sud je našao da nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, zbog čega je, na temelju članka 182. točke 3.
Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe.
12. S obzirom na to da je okrivljenik oslobođen od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, sukladno odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona.
U Zagrebu 16. rujna 2026.
Sutkinja
Bojana Atanasov
Dostavna naredba:
1. okrivljenik
2. tužitelj
3. spis
