REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1963/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Dubravke Srečec Fletko članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja JČM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice JČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III-tužitelja NČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupani po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić -Vrdoljak & partneri d.o.o. u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, Split, Spinčićeva 1, OIB 51401063283, zastupanog po punomoćniku DČ, dipl. iur., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-872/2024-5 od 28. siječnja 2026., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-552/2016-97 od 2. prosinca 2021. i dopunske presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-552/2016 od 15. svibnja 2024., u sjednici održanoj 16. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja djelomično je potvrđena i djelomično je preinačena presuda suda prvog stupnja kojom je odlučeno o tužbenom zahtjevu radi naknade štete zbog smrti bliskog srodnika, uzrokovanog propustom u liječenju.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženik zbog pitanja:
„Može li sud u sporu radi naknade štete zbog navodne liječničke pogreške utvrditi odgovornost zdravstvene ustanove u situaciji kada su provedena dva međusobno proturječna sudsko-medicinska vještačenja, bez provođenja dodatnog (trećeg) vještačenja i bez jasnog, uvjerljivog i stručnog obrazloženja razloga zbog kojih prihvaća jedno, a odbacuje drugo?
Može li se postojanje uzročno-posljedične veze između navodne liječničke pogreške i smrti pacijenta smatrati dokazanim ako neposredni uzrok smrti nije utvrđen provedena obdukcija), a vještaci izričito navode da se o uzroku smrti ne može sa sigurnošću zaključivati, već samo govoriti o vjerojatnosti?
Predstavlja li pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitnu povredu odredaba parničnog postupka situacija u kojoj sud utvrdi odgovornost za štetu zbog liječničke pogreške, iako ne postoji suglasje provedenih medicinskih vještačenja o postojanju pogreške, te nije sa sigurnošću utvrđena uzročno-posljedična veza između postupanja liječnika i smrti pacijenta?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385 .a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP-a prema ocjeni ovog suda pitanjima koja postavlja tuženik on u biti osporava činjenična utvrđenja sudova nižeg stupnja koja se tiču predmeta spora, naknade štete zbog smrti bliskog srodnika zbog propusta u liječenju pa prema tome ne radi se o pitanjima koje ima u vidu odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a jer se odgovorom na postavljena pitanja ne mogu donijeti pravna shvaćanja koja bi bila važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer se odnose samo i isključivo na prijepor vezan uz ovaj konkretan spor i na specifične okolnosti ovog konkretnog spora.
6. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.a st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 16. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
