Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2134/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog društva Dejan Jakaci Marina Mraković iz Buzeta, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, odlučujući o žalbi tužene protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj R1-204/2024 od 19. veljače 2025., dana 16. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj R1-204/2024 od 19. veljače 2025. te rješava:

Odbija se prijedlog predlagatelja koji glasi:

“Uređuje se međa između k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema posl jednjem mirnom posjedu na način da međa, s južne strane ide od točke A do točke B, točke C, točke D i točke E, s istočne strane od točke E do F, sa sjeverne strane od točke F do točke G i točke H , i sa zapadne strane od točke H do točke I, te do početne točke A.

Sastavni dio ovog rješenja je skica lica mjesta uređenja međa mjerničkog vještaka Nebojše Guzijana od 29. siječnja 2025.”

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeće rješenje:

I/Uređuje se međa između k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu na način da međa, s južne strane ide od točke A do točke B, točke C, točke D i točke E, s istočne strane od točke E do F, sa sjeverne strane od točke F do točke G i točke H , i sa zapadne strane od točke H do točke I, te do početne točke A.

III/ Sastavni dio ovog rješenja je skica lica mjesta uređenja međa mjerničkog vještaka Nebojše Guzijana od 29. siječnja 2025.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. točke 1-3 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53//91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima protustranke, podredno isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba protustranke je osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP -a, a u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23 -dalje: VP).

5. Međutim prvostupanjski sud je zbog pogrešnog pravnog pristupa pogrešno primijenio materijalno pravo .

6. Protustranka u žalbenim navodima u bitnome ističe da u konkretnom slučaju nije bilo uvjeta za uređenjem međe jer iz dostavljene dokumentacije i izvedenih dokaza proizlazi da predlagatelj nije tražio uređenje međe već ozakonjenje uzurpacije zemljišta jer nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] je po kulturi u zemljišnoj knjizi označena kao kuća površine 88 m2 pa stoga ista predstavlja isključivo objekt -kuću a ne i dvorište površine 331 m2 pa se ovakvim uređenjem međe zapravo zaobilaze instituti koji se dokazuju u parničnim postupcima odnosno utvrđenje prava vlasništva dosjelošću ako za to postoje pretpostavke ili neki drugi postupci.

7. Nadalje tužena u žalbenim navodima ističe da je međa između k. č. br. [katastarska čestica]/ ZGR k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] u dijelovima između toč. A-B-C-D-E uređene i prema nekretnini koja u naravi čini cestu (javnu ili nerazvrstanu) a bez da je sud uključio i jedinicu lokalne samouprave ukoliko se radi o nerazvrstanoj cesti ističući da se u tom dijelu međa nije niti mogla urediti jer taj dio čestice [katastarska općina] k. o. [katastarska općina] čini javno dobro pa je stoga u tom dijelu valjalo odbaciti prijedlog predlagatelja jer javnu cestu ne čini samo kolnička konstrukcija već i zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste u smislu odredbi Zakona o cestama.

8. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

-da iz zk izvatka za kč. br. [katastarska čestica]/ ZGR k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] proizlazi da je vlasnik predmetne čestice ovdje predlagatelj ŽK Ž (list 7-9 spisa)

-da je vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ovdje tužena,

-da je na licu mjesta zajedno sa vještakom mjerničke struke na očevidu utvrđeno da ovdje predlagatelj posjeduje prema cesti dio nekretnine ispred kuće, uređeno dvorište na kojem je dio popločan a dio uređen travnjak, da je pokazan dio nekretnine koje predlagatelj koristi s bočne strane kuće a sa stražnje strane kuće koristi dio nekretnina u naravi livada do prvih stabala, vidljivi su ostaci suhozida, zida te je utvrđeno da je dio kojeg je pokazao ovdje predlagatelj u potpunosti uređen i održavan,

-da je vještak geodetske struke na licu mjesta identificirao čestice i usporedio sa katastarskim planovima i ortofoto snimkama utvrdivši da je k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina], u vlasništvu ovdje predlagatelja u naravi stambena kuća u [adresa] s kbr.76, te spornu površinu na kč. br. [katastarska čestica] odnosno u katastru 2096 a koja u naravi predstavlja dvorište, okućnicu kuće na k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR a koja je s južne i zapadne strane omeđena betonskim i kamenim zidom a sa sjeverne i istočne strane stablima između kojih se nalaze ostaci suhozida, te se unutar ograđenog dvorišta nalazi manji gospodarski objekt koji nije ucrtan u katastarskom operatu,

-da je mjernički vještak utvrdio da sporna površina iznosi 331 m2,

-da svjedoci UK i CK navode u bitnome da poznaju nekretninu predlagatelja već dugi niz godina te da se uvijek kuća koristila zajedno sa dijelom dvorišta koje je pokazan te se nitko nije protivio da se uz kuću koristi predmetno zemljište a koje su koristili otac predlagatelja a prije je na dijelu zida postojao suhozid.

9. Prvostupanjski sud na temelju naprijed navedenih utvrđenja uređuje među prema skici vještaka mjernika koja je sastavni dio pobijanog rješenja i to između kč.br. k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu na način da međa, s južne strane ide od točke A do točke B, točke C, točke D i točke E, s istočne strane od točke E do F , sa sjeverne strane od točke F do točke G i točke H i sa zapadne strane od točke H do točke I, te do početne točke A pozivajući se na odredbu čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima a kojom odredbom su određena pravna pravila na koji način sud je ovlašten urediti među u izvanparničnom postupku.

10. Međutim iako se sud pravilno poziva na materijalno pravo iz čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br 91/96,68/98., 137799. - odluka USRH, 22/00-Odluka USRH. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. -dalje u tekstu ZV) sud je u potpunosti izgubio iz vida da postupak uređenja međe je po svojoj pravnoj prirodi vindikacijski zahtjev koji pretpostavlja da su stranke vlasnici zemljišta u pogledu kojeg se traži uređenje međe prema tome ovdje predlagatelj nije dokazao svoju aktivnu legitimaciju jer nije vlasnik zemljišta u pogledu kojeg traži da se međa uredi pa stoga osnovano ukazuje ovdje protustranka da je ovdje predlagatelj prvo trebao u parničnom postupku utvrditi pravo vlasništva predmetnog zemljišta u pogledu kojeg traži uređenje međe i tek tada ako to uspije u parničnom postupku može biti aktivno legitimiran u izvanparničnom postupku uređenja međe prema pravnim pravilima koje propisuje odredba čl.103. ZV - a.

11. Stoga iz naprijed navedenih razloga valjalo je prijedlog predlagatelja odbiti kao neosnovan a na što osnovano ukazuje protustranka u ovom postupku.

12. S obzirom da prijedlog predlagatelja nije osnovan iz naprijed navedenih razloga sud se u ovom žalbenom postupku nije upuštao u razmatranje ostalih žalbenih navoda protustranke u pogledu dijelova uređene međe prema nekretnini koja u naravi predstavlja cestu jer u tom slučaju je upitna i pasivna legitimacija protustranke a s obzirom da je cesta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

13. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a uvažiti žalbu protustranke te preinačiti pobijano rješenje a kako je to odlučeno u ovoj drugostupanjskoj odluci.

U Zagrebu 16. rujna 2026.

Sudac:

Ines Kovačević