REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Zagreb - Turinina 3

Poslovni broj: Ovr-2058/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu tog suda Borisu Ljubiću, na prijedlog sudske savjetnice Sare Margetić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenika FO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Milanu Mileusniću, odvjetniku iz Zagreba, Vlaška 10, radi izravne naplate, 16. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I Upućuje se ovršenik u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenim ovrhe određene rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Nikole Tadića, posl.br.Ovrv-36897/2011 od 29. kolovoza 2011., zbog žalbenog razloga iz odredbe članka 46. stavka 1. točke 9., točke 10. i točke 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005, 67/2008; dalje u tekstu

- OZ).

II Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od 24. kolovoza 2026 . za odgodu ovrhe.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 29. srpnja 2026. podnio Financijskoj agenciji (dalje: FINA) zahtjev za izravnu naplatu na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Nikole Tadića, posl.br.Ovrv-36897/2011 od 29. kolovoza 2011.

2. Ovršenik je 24. kolovoza 2026. podnio podnio žalbu nakon proteka roka iz čl. 49. u vezi s čl. 252. g. st. 5 OZ, pozivajući se da žalbu žalbu izvan proteka roka podnosi iz razloga propisanog čl. 46. stavka 1. točke 9. do 11.

3. Sud je dostavio predmetnu žalbu nakon proteka roka ovrhovoditelju na očitovanje, a ovrhovoditelj se na prijedloge nije očitovao.

4. Odredbom članka 252. g st. 5. OZ, propisano je da tijekom izvansudske ovrhe, ovršenik može nadležnom sudu iz članka 252. j Ovršnog zakona, protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. Odredbom članka 49. st. 1. OZ, propisano je da ovršenik može iz razloga iz članka 46. stavka 1. točke 7. i točke 9. do 11. Ovršnog zakona, podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog iz opravdanih razloga nije mogao istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

6. Odredbom članka 51. st. 1. i 2. OZ propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 49. st. 1. Ovršnog zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će rješenjem uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim ako rješenje o žalbi ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

7. Odredbom čl.46.st.1.toč.9. OZ propisano je da ovršenik može žalbu izjaviti ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave

8. Odredbom čl.46.st.1.toč.10. OZ propisano je da ovršenik može žalbu izjaviti ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave

9. Odredbom čl.46.st.1.toč.11. OZ, propisano je da ovršenik može žalbu izjaviti ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

10. Budući da ovršenik osnovanost svojih navoda nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se prijedlog ovršenika temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama (čl. 51. st. 2. OZ), sud je na temelju odredbe čl. 51. st. 1. OZ, u svezi čl. 46. st. 1. toč. 9., 10. i 11. OZ i članka 252. g st. 5 OZ, toč. I izreke rješenja u odnosu na ove žalbene razloge uputio ovršenika pokrenuti parnicu.

11. Ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe iz čl. 61. u vezi s čl. 252. g. st. 5 OZ, u kojemu navodi da bi za njega i njegovu obitelj nastala bi neposredna teška i nenadoknadiva šteta obzirom da je samohrani roditelj petero mlt. djece, da se majka djece, ne brine i ne skrbi o djeci, ne plaća uzdržavanje kao i da je ovršenikov jedini izvor prihod plaća koju ostvaruje kod poslodavca „Tina i Tino“ j.d.o.o.

12. Sud je stava da je prijedlog ovršenika za odgodom predmetne ovrhe neosnovan. Navodi ovršenika da bi ovršenik provedbom ovrhe ostao bez novčanih sredstava za uzdržavanje obitelji i namirenje osnovnih životnih potreba ne dokazuju vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Samim time što se protiv ovršenika provodi ovrha u postupku izravne naplate nije dokazana vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Osim toga, ovršenik uz prijedlog za odgodom ovrhe dostavlja rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka, međutim iz istog je vidljivo da u postupku stečaja potrošača ovršenik nije oslobođen predmetne osnove. Nadalje, ovršenik može otvoriti poseban račun (zaštićeni račun), a na koji bi banka vršila uplatu primanja i naknada sukladno odredbama o primanjima i naknadama izuzetima od ovrhe iz članka 148. OZ i ograničenjima ovrhe iz članka 149. OZ. Predmetna tražbina ovrhovoditelja se provodi na temelju valjane ovršne isprave u postupku izravne naplate, i ista se treba provesti u razumnom roku.

15. Slijedom navedenog, sud je, imajući u vidu odredbe članaka 61. st. 1. OZ, u vezi članka 252. g. st. 5. OZ, točkom II izreke rješenja odbio prijedlog ovršenika za odgodom predmetne ovrhe kao neosnovan. Odbijanjem prijedloga ovršenika za odgodom ovrhe, ovrha će se nastaviti i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen (čl.61.st.7. OZ).

U Zagrebu, 16. rujna 2026.

SUDAC:

Boris Ljubić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku