Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-819/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Josipa Štrucelja kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja FK pok. OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Boško Šiljeg, Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg, odvjetnici u Pločama, protiv tuženika CK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama, radi prestanka uznemiravanja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj P -105/2021-37 od 20. lipnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj P-105/2021-37 od 20. lipnja 2023., potvrđuje.

II Odbija se zahtjev tužitelja radi naknade troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I. Odbijaju se tužbeni zahtjevi 1. i 2. što glase:

1.Time što je tuženik na dijelu nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] i označene kao kat. čest. [katastarska čestica],izvanknjižno vlasništvo tužitelja, izgradio građevinu izvedenih vanjskih konstruktivnih zidova,sa krovnom konstrukcijom i limenim pokrovom-montažni objekt, a koji objekt je u nalazu i mišljenju vještaka mjernika RK.dip.ing.geod. od 18.svibnja 2022.godine, koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, označen slovima A-B-C-D-A, površine od 25m2, tuženik je oduzeo tužitelju opisani dio predmetne nekretnine, pa mu se nalaže uspostaviti ranije stanje na način da će sa opisanog dijela tih nekretnina ukloniti građevinu izvedenih vanjskih konstruktivnih zidova,sa krovnom konstrukcijom i limenim pokrovom-montažni objekt, predati tužitelju opisani dio te nekretnine u posjed slobodan od osoba i stvari, te mu se ubuduće zabranjuje takvo ili slično ponašanje pod prijetnjom zakonskih posljedica, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

"2.Time što je tuženik na nekretnini, položenoj u k. o. [katastarska općina] i označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], izvanknjižno vlasništvo tužitelja, a koja nekretnina je u cijelosti prikazana u nalazu i mišljenju vještaka mjernika RK.dipl.ing.geod. od 18.svibnja 2022.godine,i to na skici lica mjesta na dan očevida -Prilog 1, koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, izgradio ogradu koja se sastoji od ukopanih željeznih stupova,postavio na te stupove armiranu žičanu ogradu,koja ograda je obložena plastificiranim platnom,i to u duljini od 22 metra, visine 1,40 metara,te po čitavoj površini opisane nekretnine nanio usitnjeni šljunak, na kojega je dijelom nanio betonsku podlogu,te, na kraju opisane žičane ograde,po širini nekretnine, predmet ovoga spora, postavio metalnu ogradu,duljine 6 metara,visine 1,15 metara,na sredini koje ograde je postavio vrata,koja vrata se otvaraju prema unutrašnjosti predmetne nekretnine,kako je sve to prikazano i vidljivo na fotografijama-listovi spisa 86.,87.,88.i 89.,koje fotografije čine sastavni dio ove presude ,tuženik je oduzeo tužitelju opisani dio predmetne nekretnine, pa mu se nalaže uspostaviti ranije stanje na način da će sa opisane predmetne nekretnine ukloniti naprijed opisane ograde i postavljena vrata,naneseni šljunak i betonsku podlogu,te predati tužitelju opisanu predmetnu nekretninu u posjed slobodan od osoba i stvari,te mu se ubuduće zabranjuje takvo ili slično ponašanje pod prijetnjom zakonskih posljedica,sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.642,44 eura/12.374,96 HRK uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja ove presude pa do dana plaćanja - po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.“.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužitelj pobijajući presudu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP). Predlaže presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno istu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja. Traži i trošak sastava žalbe.

3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu sukladno članku 365. stavak 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da je činjenično stanje pravilno utvrđeno i da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo na način da bi to utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju upućuje žalitelj u žalbi jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

7. Neosnovano tužitelj ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene utvrdio sve činjenice koje su odlučne za ishod ovog spora. Na tako pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupan jski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Prvostupanjski je sud u smislu članka 8. ZPP provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, pri čemu navedeno uvjerenje suda prvog stupnja u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka zbog čega ocjena provedenih dokaza nema za posljedicu niti nepravilnost, a niti nezakonitost pobijane presude.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao izvanknjižnog vlasnika kojim od tuženika traži predaju u posjed dijela nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], označene kao kat. čest. [katastarska čestica], na kojoj je tuženik izgradio montažni objekt, površine od 25 m2 i ogradu od željeznih stupova u duljini od 22 metra, visine 1,40 metara te po čitavoj površini opisane nekretnine nanio usitnjeni šljunak na kojega je dijelom nanio betonsku podlogu te na kraju opisane žičane ograde, postavio metalnu ogradu, duljine 6 metara, visine 1,15 metara i na sredini koje ograde je postavio vrata, te traži uspostavu ranijeg stanja na opisanom dijelu nekretnine i da mu se ista preda slobodna od osoba i stvari te da se tuženiku u buduće zabrani takvo ili slično ponašanje.

10. Pošavši od utvrđenja prvostupanjskog suda:

- da za spornu k. o. [katastarska općina] ne postoji zemljišna knjiga, jer je ista izgorjela,

- da tužitelj nije predložio izvesti bitne dokaza za stjecanje prava vlasništva spornog dijela nekretnine (rješenje o nasljeđivanju, saslušanje brata i sestre o diobi sporne nekretnine), odnosno da se samo na temelju iskaza stranaka te svjedoka- supruge NK i svjedoka ŠK ne može dokazati vlasništvo spornog dijela nekretnine, pogotovo pored činjenice da tuženik izričito negira stjecanje vlasništva tužitelja na prijeporu za kojeg tvrdi da ga je baš on (tuženik) stekao nasljeđivanjem od svog djeda, te da svjedoci GK i ŠK svoja saznanja o stjecanju prijepora od strane tužitelja crpe iz razgovora sa svekrvom (GK) i sa majkom (ŠK),

- da tužitelj nije dokazao da je u posjedu prijepora (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), niti je ikada bio posjednik, jer iz iskaza saslušanih svjedoka ČK, ĐK, DK, BK, SK i VK se može jedino zaključiti da su tuženikovi prednici bili u mirnom, stalnom i neprekinutom posjedu prijepora i to najprije tuženikov pradjed ŽK, zatim tuženikov djed LK, pa tuženikov otac TK i danas tuženik CK, a koji su koristili sporni dio nekretnine kao poljoprivredno zemljište na kojem su sadili voćke i šipke, ubirali plodove istih i nitko ih u tom posjedu nije smetao,

- da većina saslušanih svjedoka stanuje u blizini sporne nekretnine i koji ističu da su im dobro poznate činjenice o prijeporu zbog čega sud njihove iskaze prihvaća kao vjerodostojne,

- da u prilog zaključku suda da je tuženikova obitelj oduvijek u posjedu sporne nekretnine svakako ide činjenica da su kao posjednici upisani ŠK i ČK, a što je utvrđeno uvidom u priložene posjedovne listove 798 i 93 k. o. [katastarska općina], a da tužitelja nema upisanog na prijeporu,

- da je svjedokinja AK (njen iskaz) spornu nekretninu naslijedila iza smrti svog supruga PK, sina pok. RK temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, poslovni broj O-5363/16, UPP-OS-132/16 od 22. ožujka 2017. (u spisu), temeljem kojeg rješenja se upisala u katastru kao posjednik prijepora,

- da iz iskaza svjedoka VK proizlazi da je tužiteljeva majka zamijenila sa njegovim ocem zemlju gdje je sada tužiteljeva kuća i garaža sa zemljom u [adresa], ali da njegov otac nije mijenjao parcelu [katastarska čestica] sa OK, kako to tvrdi tužitelj ("Izričito tvrdim da mi je poznato samo gdje je tužiteljeva kuća da se to mijenjalo i ništa drugo."),

- da se rješenjem Općinske uprave za katastar i geodetske poslove, općine Kardeljevo od 5. veljače 1983. iz [broj] za k. o. [katastarska općina] od posjeda VK [adresa] otpisuje se i k. č. [katastarska čestica] (sporna čestica) uz istodobni upis na nove posjedovne listove kao posjed VK IK pok. PK, UK pok. PK, UK ŠK pok. PK, UK VK pok. PK, svi po ¼ dijela , a da je ista promjena izvršena po prijavi UK F. IK iz [adresa],

- da je prema povijesti promjena na katastarskim česticama ispostave za katastar nekretnina Ploče od 16. ožujka 2023. utvrđeno je da je rješenjem Općinske uprave za katastar i geodetske poslove od 28. siječnja 1993., a temeljem podneska stranaka i priloženog ugovora o materijalnoj diobi nekretnina OV.br.1619 od 11.11.1985. Općinski sekreterijat za poslove uprave, Općine Kardeljevo, dio k. č. [katastarska čestica], voćnjak 45 m2 i oranica 45 m2, otpisao iz [broj] sa posjednika IK. PK, [adresa], UK pok. PK, [adresa], ŠK, [adresa], VK, [adresa], svi po ¼ dijela i upisuje u novi [broj], na ime ŠK pok. PK, [adresa],

- da se na skici lica mjesta vještaka mjeritelja RK na dan uviđaja jasno vidi granica između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno zid između istih nekretnina, a koji po ocijeni suda predstavlja među između navedenih katastarskih čestica što mu je jedina svrha.

11. Temeljem tako utvrđenoga činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je zaključio da tužitelj nije dokazao vlasništvo (izvanknjižno) na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa su njegovi zahtjevi kojim traži prestanak uznemiravanja oduzimanjem prava vlasništva i predajom u posjed pobliže označeni pod točkom I. i II. izreke presude neosnovani.

12. Člankom 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje: ZVDSP ) propisano je kako će se onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrati vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju (stavak1.). Predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on (stavak 2.). Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika (stavak 4.).

13. Prije svega valja navesti da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o pravoj vlasničkoj tužbi reivindikaciji u kojem slučaju je relevantno je li tužitelj dokazao pravni temelj i istinit način stjecanja stvari na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, po ocijeni ovog suda tužitelj to nije dokazao, odnosno nije dokazao pretpostavke iz naprijed citiranog članka 166. stavak 1. ZVDSP.

13.1. Naime, po ocjeni ovog suda potpuno je nebitno za ocjenu osnovanosti prave vlasničke tužbe, kakav je posjed tuženika, kako to pogrešno smatra žalitelj i na kojom osnovama koncipira svoju žalbu slijedom čega su žalbeni navodi kojima tužitelj dovodi u pitanje zakonitost, istinitost i poštenje posjeda tuženika su apsolutno promašeni, a temeljem kojih navoda tužitelj iscrpljuje svoju žalbu.

14. Isto tako vlastita ocjena dokaza od strane tužitelja koje uporno ponavlja u žalbi nije dovoljna da dovede u pitanje pravilnost primjene članka 8. ZPP od strane prvostupanjskog suda, jer prvostupanjski sud primjenom pravila o načinu i teretu dokazivanja, odnosno koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo temeljem izvedenih dokaza i njihove ocijene zasebno i svih dokaza zajedno po ocijeni ovog suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan, budući da tužitelj kako je već navedeno nije dokazao pretpostavke iz članka 166. stavak 1. ZVDSP.

15. Žalbene navode žalitelja koji se odnose na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, sud nije uzeo u obzir s obzirom da je predmet ovog spora predaja u posjed spornog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne tužbeni zahtjeva radi utvrđenja prava vlasništva na temelju dosjelosti, kako to pogrešno u žalbi navodi žalitelj. Isto tako žalitelj uporno zanemaruje činjenicu da je teret dokaz u ovoj pravnoj stvari na tužitelju i da tužitelj nije dokazao u smislu članka 219. stavak 1. ZPP pravni temelj i istinit način stjecanja stvari na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Žalitelj činjenicu vlasništva temelji na iskazu svjedoka ŠK čiji iskaz je u suprotnosti s iskazima svih drugih svjedoka, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilnom primjenom članka 8. ZPP, uzimajući u obzir cjelokupno provodeni dokazni postupak pravilno ocijenio da tužitelj nije dokazao pretpostavke iz članka 166. stavak 1. ZPP (pravni temelj i istinit način stjecanja predmeta spora).

16. U odnosu na žalbene navode koji se odnose na osporavanje stava prvostupanjskog suda o potrebi predlaganja relevantnih dokaza, tužitelju se ukazuje na članak 7. stavak 1. u vezi s člankom 219. stavak 1. ZPP -a prema kojem je svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojima pobija navode i dokaze protivnika. S obzirom da je tužitelj taj koji tvrdi da je predmnijevani vlasnik predmeta spora, na njemu je u smislu članka 7. i 219. ZPP teret dokazivanja sporne činjenice, a što isti nije dokazao.

17. U odnosu na posjedovni list i Rješenje općine Ploče, Općinske uprave za katastar i geodetske poslove od 28. siječnja 1993., na koje isprave se žalitelj poziva u žalbi, valja navesti da se na temelju tih dokaznih prijedloga u konkretnom slučaju može utvrditi samo činjenica posjeda i promjene povijesti posjeda obitelji ŠK na predmetu spora, ali ne i relevantna činjenica za ovaj postupka, a to je pravni temelj i istinit način stjecanja predmeta spora za korist tužitelja.

17.1 Isto tako Ugovor o materijalnoj diobi nekretnina broj 02/2-UP/I-51/82 od 13. listopada 1982. (list 153-154 spisa) na koji dokaz se tužitelj poziva u žalbi, također dokazuje samo podjelu posjeda na nekretninama prednika obitelji ŠK, ali ne i pravni temelj i istinit način stjecanja predmeta spora za korist tužitelja, što je jedino relevantno u ovoj pravnoj stvari.

18. Stoga, po ocijeni ovog suda, neutemeljeno tužitelj u žalbi osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i polemizira s pojedinim pravnim stavovima i zaključcima tog suda, ali kako je već rečeno gubi iz vida kako je prvostupanjski sud odluku donio pravilnom ocjenom svih dokaza u skladu s odredbom članka 8. i 219. stavak 1. ZPP. Dakle, iz svega navedenog proizlazi kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio jer tužitelj nije dokazao pretpostavke iz članka 166. stavak 1. ZPP, a tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda.

19. Slijedom navedenog, valjalo je pobijanu presudu potvrditi temeljem članka 368. stavak 1. ZPP, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

20. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno članku 154. stavak 1. ZPP, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj, 138/23) pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje postupka.

21. Budući da tužitelj nije uspio sa žalbom, valjalo je odbiti zahtjev za naknadom troška sastava žalbe, temeljem članka 166. stavak 1. ZPP, radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Karlovcu 16. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Stokrp