K-657/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Sunčice Jaman, u kaznenom postupku protiv okrivljenog HČ, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., dalje: KZ/11) , povodom privatne tužbe SČ od 18. veljače 2019., nakon javno provedene i zaključene rasprave 11. rujna 2026., u nazočnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika, Pere Tolića, odvjetnika u Splitu, privatnog tužitelja te opunomoćnika privatnog tužitelja, RČ, odvjetnika u [adresa], **.**.2026. objavio je i

p r e s u d i o

OKRIVLJENIK: ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H, majke S, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], otok Šolta, po zanimanju konobar, SSS, nezaposlen, bez prihoda, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, neosuđivan

k r i v j e:

I. što je 31. prosinca 2018. god. putem društvene mreže Facebook, na stranici portala Arizona NEWS Šolta, koju prati veći broj osoba u namjeri da našteti njegovoj časti i ugledu, ispod objavljenog članka pod nazivom "Za GČ, pročelnik županijskog upravnog odjela za turizam i pomorstvo, Subjekt… Plan upravljanja pomorskim dobrom na područje Općine Šolta za 2019. god.", komentirajući sadržaj članka, pisanim zapisom, premda je znao da nisu istinite, iznio za oštećenog SČ tvrdnje da je utajio porez od leasinga podmornice 25.000 Eura te ga pravdao u povrat poreza, kao i tvrdnju da je uložio 300.000 Eura, 100.000 Eura prokockao i da je još dužan 150.000 u tri godine te da je napušena dilerska budala, te na taj način naškodio časti i ugledu oštećenog SČ,

dakle, pisanim zapisima putem računalnog sustava - društvene mreže, pristupačne većem broju osoba, za drugoga iznio činjenične tvrdnje, koje mogu škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da su iste neistinite,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetom, opisano u članku 149. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., dalje: KZ/11).

III. Stoga se okrivljenik ZČ, po čl. 149. st. 2. KZ/11,

o s u đ u j e

na novčanu kaznu u visini od 35 (tridesetpet) dnevnih iznosa u ukupnom iznosu od 1.802,50 eura (slovima: tisućuosamstodvaeuraipedesetcenti), budući da jedan dnevni iznos iznosi 51,50 eura (pedesetjedaneuraipedesetcenti).

IV. Nakon toga se okrivljeniku ZČ na temelju čl. 56. KZ/11 izriče

u v j e t n a  o s u d a

na način da se novčana kazna na koju je osuđen u iznosu od 1.802,50 eura (slovima: tisućuosamstodvaeuraipedesetcenti) neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.

U slučaju opoziva uvjetne osude, okrivljenik je dužan, temeljem odredbe čl. 42. st. 6. KZ/11, izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 4 (četiri) mjeseca po pravomoćnosti odluke o opozivu. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u navedenom roku, naplatit će je prisilno Porezna uprava Ministarstva financija. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti, sud će je zamijeniti radom za opće dobro na slobodi tako da će se jedan prosječn i dnevni iznos u Republici Hrvatskoj koji iznosi 51,50 eura (pedesetjedaneuraipedesetcenti) zamijeniti s dva sata rada, sukladno odredbi čl. 43. st. 1. KZ/11. Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro zamijeniti će se kaznom zatvora, sukladno odredbi čl. 43. st. 3. KZ/11, pri čemu će se jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora.

V. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12 , 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08) nalaže se okrivljeniku ZČ na ime troškova kaznenog postupka isplatiti iznos od 300,00 eura (tristoeura) na ime paušalne svote, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Privatni tužitelj SČ podnio je Općinskom sudu u Splitu 18. veljače 2019. privatnu tužbu protiv okrivljenika HČ, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11.

1.1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Kž-183/2024 od 5. lipnja 2026. ukinuta je prvostupanjska presuda ovog suda te je predmet upućen na ponovno suđenje i odluku.

2. Pozvan da se u smislu odredbe čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužbi privatnog tužitelja, okrivljenik ZČ je na raspravi u ponovljenom postupku održanoj 11. rujna 2026. (list 110 spisa), izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret privatnom tužbom.

2.1. Sukladno odredbi čl. 417. a st. 5 ZKP/08 okrivljenik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

3. U ponovljenom dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitan je privatni tužitelj, nakon čega je sud na temelju odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08 pregledao i pročitao: pisani zapis objavljen od 31. prosinca 2018. putem društvene mreže Facebook, na stranici portala Arizona News Šolta (list 3-5) spisa, dopis Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja od 31. ožujka 2017. (list 36 spisa), odgovor Općine Šolta, Jedinstvenog upravnog odjela od 3.7.2018., (list 34 spisa), koncesijsko odobrenje za Barić nautiku d.o.o. izdanu od Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja od 18. travnja 2016. (list 52 spisa), suglasnost za davanje koncesijskog odobrenja od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije u Splitu od 23. ožujka 2016. (list 51 spisa), pravomoćno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: 18. St – 840/2018 od 22. srpnja 2022. iz ranije pribavljenog stečajnog spis Trgovačkog suda u Zagrebu broj 18. St - 840/18 koji se vodio protiv Barić Nautike d.o.o. (listovi 64-69 spisa), potom rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu od 30. kolovoza 2022. (listovi 71 -72 spisa), podaci za upis u glavnu knjigu sudskog registra od 31. kolovoza 2022. (list 73 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: Tt – 22/42680-1 od 23. rujna 2022. (listovi 74-75 spisa), Ugovor o kreditu od 12. veljače 2016. (list 108 spisa) te izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za privatnog tužitelja SČ (listovi 115-117 spisa).

3.1. Dalje je u dokazne svrhe na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točka 7. ZKP/08 pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka PČ sa rasprave održane 16. listopada 2023. (listovi 40-41 spisa) te zapisnik o ispitivanju svjedoka EČ sa rasprave održane 17. studenoga 2023. (listovi 46-48 spisa).

3.2. U daljnjem tijeku postupka sud je na temelju članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08 pročitao zapisnik o ispitivanju privatnog tužitelja SČ sa rasprave održane

1. rujna 2023. (listovi 31-32 spisa).

3.3. Sud je sa temelju članka 421. stavka 1. točka 4. ZKP/08, odbio kao odugovlačeći dokazni prijedlog obrane okrivljenika za pribavom financijskih podataka t.d. privatnog tužitelja, s obzirom da je prema ocjeni ovoga suda navedeni prijedlog obrane prijedlog kojim se odugovlači postupak, ovo posebno imajući u vidu da je na predložene okolnosti sud ranije zatražio i pregledao stečajni spis Trgovačkog suda u Zagrebu 18 St - 840/2018, te da je pravno relevantno činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

3.4. Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane okrivljenika, pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika HČ od 10. rujna 2026. (list 118 spisa).

4. Iznoseći svoju obranu na raspravi održanoj 1. rujna 2023. (list 32 -33 spisa) okrivljenik ZČ je u bitnom naveo da je on napisao sve ovo što je navedeno u privatnoj tužbi, te da stoji iza svake svoje riječi. Pojasnio je da je u [adresa] privatni tužitelj vikao da je koncesija njegova te da nikome neće plaćati vezarinu za podmornicu. U utuženo vrijeme on da je bio volonter Županijske Lučke uprave za naplatu veza na mulu gdje je privatni tužitelj imao polupodmornicu za prijevoz turista. Privatni tužitelj da je i njemu osobno kazao da neće plaćati vez. Dalje je naveo da se njegovo koncesijsko odobrenje odnosilo na javno prometnu površinu koja je dijelom na izgrađenom bazenu firme Adriatic d.d., a koju da mu je iznajmila Općina Šolta za potrebe štekata njegovog objekta. Obzirom da se otvarao bazen nakon dugo vremena njega da je osobno zatražio HČB, načelnik Općine, da izmjesti svoj štekat na drugu lokaciju za koju će naknadno biti dostavljena sva potrebna dokumentacija budući da to sve nije bilo moguće riješiti u istoj godini, a što da je on i učinio. On da je tada izmjestio svoj štekat na plažu, na bolju lokaciju a što da je zasmetalo privatnom tužitelju i od tada da su počeli problemi između njega i privatnog tužitelja. U bitnome je istaknuo da je upravo ova činjenica što je on izmjestio svoj štekat na plažu i time "zasmetao" privatnom tužitelju povod što je privatni tužitelj njega spomenuo u svom članku, kao i da je cilj privatnog tužitelja bio da zatvori njegov objekt. Inače da je privatni tužitelj sam po mjestu pričao da duguje, pozajmljuje a i on sam da je to čuo više puta kada je privatni tužitelj o tome pričao na javnom mjestu. S obzirom na protek vremena da ne može sa sigurnošću tvrditi od koga je što točno čuo, ali izričito je naglasio da stoji iza svake svoje objave, kao i da za svaki iznos koji je napisao, a koji iznos da bi privatni tužitelj pozajmio ili dugovao, da je čuo od osoba kojima je privatni tužitelj ili bio dužan odnosno ili bi od njih pozajmio novac, a o čemu da mogu posvjedočiti svjedoci koje je on predložio u dokaznom postupku. U odnosu na navod da je privatni tužitelj "napušena dilerska budala", okrivljenik je izjavio da je on skupa s privatnim tužiteljem znao zapaliti joint, inače da mu je poznato da je privatni tužitelj drugima prodavao travu, ali da nije upućen u iznos za koji bi on to činio.

4.1. Pri ovakvoj obrani u kojoj negira počinjenje terećenog kaznenog djela, okrivljenik je ostao i na raspravi u ponovljenom postupku (list 113 spisa), kada je iskoristio svoje zakonsko pravo i nije odgovarao na pitanja stranaka.

5. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik 31. prosinca 2018. godine putem društvene mreže Facebook, na portal Arizona NEWS Šolta, ispod objavljenog članka pod nazivom “Za GČ, pročelnik županijskog upravnog odjela za turizam i pomorstvo, Subjekt Plan Upravljanja pomorskim dobrom na područje Općine Šolta za 2019. god.”, komentirajući sadržaj članka, pisanim zapisom, za oštećenog SČ iznio tvrdnje da je trojici platio mito u iznosu od po 3000-Eura kako bi obavljao djelatnost u [adresa], te da je utajio porez od leasinga podmornice 25.000 Eura te ga pravdao u povrat poreza, kao i tvrdnju da je uložio 300.000 Eura, 100.000 Eura prokockao i da je još dužan 150.000 u tri godine te da je napušena dilerska budala.

5.1. Kao sporno valjalo je raspraviti i utvrditi predstavlja li naprijed navedena izjava okrivljenika koju je isti nesporno objavio na društvenoj mreži Facebook, na portalu Arizona NEWS Šolta, neistinitu činjenicu koju je okrivljenik iznio kao istinitu, iako svjestan da ona to nije te je li predmetna izjava objektivno podobna naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja.

6. Specifičnost kaznenog djela klevete je u tome što se neistinitost klevetničke tvrdnje presumira (praesumptio iuris) s obzirom na načelo "quisquis praesumitur bonus", što znači da ako se za nekoga tvrdi nešto negativno, onda to treba i dokazati, jer dok to nije dokazano takva tvrdnja smatra se neistinitom. To znači da kod klevete umjesto načela "in dubio pro reo" vrijedi obrnuto načelo "in dubio contra reo".

6.1. Stoga je na okrivljeniku u ovom postupku bio teret dokaza te je upravo on trebao dokazati ono što je ustvrdio u tekstu kojeg je objavio na portalu Arizona NEWS Šolta, a to je da je privatni tužitelj trojici platio mito u iznosu od po 3000-Eura kako bi obavljao djelatnost u [adresa], da je utajio porez od leasinga podmornice 25.000 Eura te ga pravdao u povrat poreza, kao i tvrdnju da je uložio 300.000 Eura, 100.000 Eura prokockao i da je još dužan 150.000 u tri godine te da je napušena dilerska budala.

7. Privatni tužitelj SČ je ispitan na raspravi 1. rujna 2023. (list 31 -32 spisa) izjavio da unazad 22 godine ljetuje na Šolti. Prije je imao firmu koja je obavljala djelatnost na Šolti, točnije da se radilo o Aqua parku i kafiću, a i sam okrivljenik da je na Šolti imao kafić, i to nelegalno na pomorskom dobru o čemu da je on ranije tražio pravo na pristup informacijama, a na navedenu okolnost da je priložio podneske i to dopis Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja od 2017. godine, kao i odgovor Općine Šolte, Jedinstvenog upravnog odjela od 3. srpnja 2018.

7.1. U bitnome je izjavio da je on na stranici Arizona News objavio jedan svoj članak u kojem je spomenuo i okrivljenika: "U vezi pomorskih nelegalnih na pomorskom dobru", a onda da je okrivljenik na istoj stranici objavio članak: "pičko već kad toneš šta ne kažeš kojoj trojici si da po 3 tisuće eura da bi uopće išta otvorio u [adresa]. To si vila po [adresa] ajde reci čitateljima da svake tu demagogiju tebe i bizona (društva mrtvih pjesnika ugostiteljstva)" kao i: " uložio si 300000 eura, 100000 prokockao i još dužan 150000 u tri godine. To ekonomski doktorat ne može razraditi u doktorskoj dizertaciju šta si ti napravio. Može te biti sram jer već dugo obmanjuje javnost otoka skupa sa bizonom ali lagano ljudi po otoku uviđaju stvarno stanje na terenu i hvala ti za ovaj nered jer si sa mog imena opra dugogodišnju ljagu u kratko vrime". On da je nakon ovako objavljenih navoda okrivljenika istoga upozorio da će ga tužiti za klevetu, ali okrivljkenik da je nastavio sa svojim objavljivanjem i vrijeđanjem unatoč njegovom upozorenju. Predmetnu privatnu tužbu protiv okrivljenika da je podnio jer se više nije htio s njim raspravljati. Istaknuo je da su objavljeni članci naštetili njegovom ugledu i časti, njegova supruga da je zbog ovog svega završila na psihijatriji 18 dana, da je hospitalizirana ove godine, a zbog srama da on sa suprugom i djecom nije došao na Šoltu ove godine, a neki sa Šolte da su mu "digli pozdrav".

7.2. Privatni tužitelj SČ je na raspravi u ponovljenom postupku (lis 111 spisa) u cijelosti ostao pri navodima svog prijašnjeg iskaza dodatno ističući da je putem svog opunomoćenika u sudski spis dostavio preslik Ugovora o kreditu od 12. veljače 2016. iz kojeg je razvidno kako je HBOR platio polupodmornicu u iznosu od 600.000,00 kn. Izjavio je da njegovo društvo nema ništa s tim novcem, upućujući da je brodograditelj ČČ koji je gradio predmetni brod dobio ova sredstva na račun svoje firme. Navedeno tim više da ukazuje na neistinitost utuženih navoda da bi on utajio porez od leasinga podmornice 25.000,00 EUR-a, te da bi ga pravdao u povrat poreza. I dalje je zainteresiran za kazneni progon okrivljenika. Pojasnio je da je podmornica glasila na t.d. Barić Nautiku, račun da je ispušten Barić Nautici, a sredstva da su isplaćena na račun brodograditelju ČČ. Ujedno, račun da je sadržavao PDV.

8. Ispitan u svojstvu svjedoka PČ je na raspravi 16. listopada 2023. (list 40-41 spisa) izjavio da je privatni tužitelj imao kafić 10 metara ispod njegove kuće na plaži, a obzirom da je isti jako "grlat" pa kada priča da ga svi čuju, tako da je on u više navrata čuo kada je isti govorio "da može raditi što god hoće, da je trojici iskeširao po 3.000,00 eura". Pojasnio je da kada je privatni tužitelj SČ u [adresa] počeo sa svojom gospodarskom aktivnošću, njega da je molio za pomoć u svezi priveza svoje podmornice te putničkog broda kapaciteta jedno 10 do 15 putnika. Tog istog ljeta kada ga je privatni tužitelj molio za pomoć oko priveza njegovoga broda i podmornice već tada da je privatni tužitelj govorio kako će u jesen doći njegovi pravnici i sve njihove brodove iz luke izbaciti vani. Inače, a što se tiče priveza, privatni tužitelj SČ da je govorio da on ima koncesiju i da ne mora plaćati ništa.

8.1. Dalje je istaknuo da je on predsjednik Sportskog ribolovnog kluba Iglu koji je asistent Županijskoj lučkoj upravi u upravljanju lukom Nečujam. Poslije ove izjave privatnog tužitelja SČ da će njih svih izbaciti vani i da je "iskeširao" trojici po 3.000,00 eura on da je prekinuo svaku komunikaciju s privatnim tužiteljem i od tada više da nisu razgovarali. Nakon ovoga da je privatnog tužitelja SČ rijetko viđao na Šolti, jedno dva tri puta godišnje i to kada bi svojim autom prolazio kroz luku kako bi došao do svoje kuće. Dalje je naveo da mu druge tvrdnje iz privatne tužbe nisu poznate i o njima da nema nikakvih saznanja. U odnosu na nezakonito privezivanje od strane SČ da je bilo više postupaka na temelju zapisnika lučkog redara koji zapisnici bi se poslije predavali Županijskoj lučkoj upravi na daljnje postupanje.

9. Ispitan u svojstvu svjedoka EČ je na raspravi 17. studenoga 2023. (list 46-48 spisa) izjavio da je otvorio portal Arizona news prije jedno 10-ak godina i od tada da je on glavni urednik istog portala koji je postao oglasna ploča svih događanja sa sjednice općinskoga vijeća.

9.1. Istaknuo je da su njemu poznate činjenične tvrdnje koje je ZČ napisao i koje su sadržaj predmetne privatne tužbe budući da se on dobro sjeća korespondencije na portalu između privatnog tužitelja i okrivljenika. Dalje je istaknuo da njemu osobno ništa nije poznato o navedenim tvrdnjama iz privatne tužbe, te da o istima nema nikakvih saznanja. Inače, on da je četiri godine bio općinski vijećnik u razdoblju od 2017. do 2021., a bio je na strani opozicije. Sjeća se da su se u to vrijeme davala koncesijska odobrenja. Misli da je 2018. godine u Općini Šolta bio prvi inspekcijski nadzor od Ministarstva prometa i veza, koji je bio jako negativan za Općinu Šolta, odnosno tim nadzorom da su uočeni veliki propusti i nepravilnosti u dodjeli i plaćanju koncesijskih odobrenja, nepoštivanju tipskih objekata. Za privatnog tužitelja SČ je istaknuo da je njegovo osobno mišljenje da je on bio jedan od rijetkih legalnih korisnika koncesijskog odobrenja odnosno koncesionara koji je zadovoljavao sve uvjete. S okrivljenikom da je u konkretnim odnosima, pozdrave se kada se vide.

9.2. Inače on da nije bio član vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja, iako je tijekom svog mandata bio predložen od strane općinskih vijećnika. Pretpostavlja da nije prošao jer se znalo da je on u opoziciji te da bi uveo reda u dodjeli koncesijskih odob renja. Naveo je da poznaje PČ koji je bio u njegovom mandatu član vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja, a misli da je PČ bio predsjednik vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja. Izjavio je da je PČ bio na vlasti, čak na funkciji potpredsjednika općinskoga vijeća. Njegovo osobno mišljenje je da su ZČ i PČ u vrijeme njegovog mandata od 2017. do 2021. bili usko poslovno povezani, a ovo da se odnosi na Sportsko ribolovno društvo u Nečujmu. S obzirom da više nije vijećnik i nema uvid u dokumentaciju da danas ne može tvrditi u kakvim su oni odnosima. Također da SČ, prema njegovom osobnom mišljenju, upravo zbog svojih loših odnosa s ZČ ne dolazi više često na Šoltu kako je to prije običavao.

10. Uvidom u dio stečajnog spis Trgovačkog suda u Zagrebu broj 18. St-840/18 (list 64-76 spisa) koji se vodio protiv Barić Nautike d.o.o. i to pravomoćno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: 18. St – 840/2018 od 22. srpnja 2022., rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu od 30. kolovoza 2022., podatke za upis u glavnu knjigu sudskog registra od 31. kolovoza 2022. te rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: Tt – 22/42680- 1 od 23. rujna 2022., utvrđeno je da je dana 22. srpnja 2022. doneseno rješenje o obustavi i zaključenju zbog nedostatnosti stečajne mase stečajnog dužnika BARIĆ NAUTIKA d.o.o. u stečaju, koje rješenje je postalo pravomoćno 9. kolovoza 2022. Ujedno, pregledom predmetnog spisa Trgovačkog suda u Zagrebu, utvrđeno je da su ukupni prihodi od unovčenja broda iznosili 113.000,00 kuna, a od vozila 7.000,00 kuna odnosno 120.000,00 kuna, da je brod činio 94,17% stečajne mase, a vozilo 5,83% stečajne mase, kao i da pravomoćnim rješenjem o namirenju od 8. travnja 2022. nakon unovčenja broda iz kupovnine od 113.000,00 kuna da su namireni troškovi u ukupnom iznosu od 69.925,80 te da je u preostalom dijelu od 42.074,20 kuna namiren razlučni vjerovnik, čime da je on djelomično namirem. Nadalje, u izdvojenim sredstvima za troškove stečajnog postupka u ukupnom iznosu od 69.925,80 kuna da su obračunati troškovi koji su izravno teretili brod i troškovi koji su teretili brodicu razmjerno udjelu u cjelokupnoj stečajnoj masi odnosno visini od 94,17 %.

11. Nadalje, analizom iskaza svjedoka PČ koji je u bitnome izjavio da je on u više navrata čuo kada je privatni tužitelj govorio "da može raditi što god hoće, da je trojici iskeširao po 3.000,00 eura, sud ocjenjuje da je iskaz imenovanog svjedoka logičan, da imenovani svjedok životno i okolnosno opisuje međuljudske odnose i događanja na otoku Šolti, pa tako navodi da je njemu u početku bilo drago da je u [adresa] netko došao s namjerom da podigne aktivnost samog mjesta, to da je ujedno bio i njegov osobni interes, kao i interes svih koji tamo imaju nekretnine. Svjedok PČ je ujedno naveo da on u svezi navoda iz privatne tužbe samo može potvrditi kako je osobno čuo od SČ da je on iskeširao od po 3.000,00 eura, ali da mu nije poznato kojoj trojici bi to SČ keširao novac, kao i da je privatni tužitelj SČ to ljeto vezao brod i podmornicu na velikom mulu u [adresa], ali da je odbijao plaćati privez za iste jer da je govorio "da je on to sve riješio s keširanjem trojici". Dakle iz naprijed navedenog iskaza svjedoka PČ, kojem iskazu je sud poklonio vjeru jer je isti uvjerljiv i životan, proizlazi istinitost navoda obrane okrivljenika u odnosu na tvrdnju da je privatni tužitelj „trojici platio mito u iznosu od po 3.000 Eura kako bi obavljao djelatnost u Nečujmu“. Slijedom toga, ovi su navodi ispušteni iz činjeničnog opisa predmetnog kaznenog djela.

12. Međutim, time što je okrivljenik u postupku dokazao da nije iznio činjeničnu tvrdnju znajući da je neistinita i to tvrdnju da je privatni tužitelj „ trojici platio mito u iznosu od po 3.000 Eura kako bi obavljao djelatnost u Nečujmu”, nisu dokazane preostale tvrdnje navedene u inkriminiranom tekstu kojeg je okrivljenik objavio putem društvene mreže Facebook, na portalu Arizona NEWS Šolta, i to da je privatni tužitelj utajio porez od leasinga podmornice 25.000 Eura te ga pravdao u povrat poreza, kao i tvrdnju da je uložio 300.000 Eura, 100.000 Eura prokockao i da je još dužan 150.000 u tri godine te da je napušena dilerska budala.

13. Sud ne prihvaća obranu okrivljenika koji se u osnovi brani da je on izmjestio svoj štekat na plažu i time "zasmetao" privatnom tužitelju koji ga je radi navedenog spomenuo u svom članku u kojem je on za privatnog tužitelja iznio istinite činjenične tvrdnje, jer je ovakva obrana neživotna i nelogična te je očito usmjerena izbjegavanju njegove kaznene odgovornosti.

13.1. Podrobnom analizom obrane okrivljenika, koju je sud doveo u vezu s ostalim izvedenim i analiziranim dokazima, sud je utvrdio da je okrivljenik napisao spornu objavu na navedenom portalu nakon što je privatni tužitelj objavio jedan svoj članak u kojem je spomenuo i okrivljenika: "U vezi pomorskih nelegalnih na pomorskom dobru", revoltiran time što je privatni tužitelj imao koncesijsko odobrenje na Šolti gdje je u sklopu obavljanja gospodarske djelatnosti posjedovao Aqua park i kafić.

14. Kako je u kaznenom postupku zbog kaznenog djela klevete, zbog presumcije čestitosti svakog privatnog tužitelja, teret dokaza na okrivljeniku, sud je izveo sve personalne dokaze koje je predložio okrivljenik koji je u svojoj obrani naveo da njegove tvrdnje mogu potvrditi svjedoci koje je predložio u ovom postupku.

15. Nadalje, svjedok EČ, urednik portala Arizona News na kojem su napisane sporne tvrdnje iz predmetne privatne tužbe, izjavio je da njemu nije ništa poznato o navedenim tvrdnjama iz privatne tužbe, te da o istima nema nikakvih saznanja. Ujedno je za privatnog tužitelja SČ istaknuo da je njegovo osobno mišljenje da je privatni tužitelj bio jedan od rijetkih legalnih korisnika koncesijskog odobrenja odnosno koncesionara koji je zadovoljavao sve uvjete. Nastavno, svjedok PČ je iskazivao o tvrdnji da je privatni tužitelj "iskeširao" trojici po 3.000,00 eura, dok ni ovaj svjedok o drugim tvrdnjama iz privatne tužbe nije imao nikakvih saznanja.

16. Pregledom Ugovora o kreditu broj DPOC-D-122/16 od 12. veljače 2026. (list 108 spisa), koji je Hrvatska banka za obnovu i razvoj (dalje: HBOR) sklopila sa BARIĆ NAUTIKA d.o.o. (dalje: korisnik kredita) i SČ (jamac platac), utvrđeno je da je HBOR dao korisniku kredita kredit u iznosu od 631.331,00 kn za nabavu polupodmornice za povećanje turističke ponude otoka. Nadalje, utvrđeno je da je vrijednost polupodmornice iznosila 600.000,00 kn, a obrtna sredstva da su iznosila 31.331,00 kn.

17. Nastavno, pregledom izvatka iz kaznene i prekršajne evidencije za privatnog tužitalja, utvrđeno da privatni tužitelj SČ nije prekršajno niti kazneno osuđivan zbog bilo kakvih protupravnih radnji u svezi utaje poreza i opojne droge (listovi 115-117 spisa).

18. Dakle, analizom svih navedenih dokaza sud je utvrdio da okrivljenik u ovom postupku nije dokazao istinitost činjeničnih tvrdnji koje je 31. prosinca 2018. objavio na društvenoj mreži Facebook, na stranici portala Arizona NEWS Šolta, i to da je privatni tužitelj utajio porez od leasinga podmornice 25.000 Eura te ga pravdao u povrat poreza, kao i tvrdnju da je uložio 300.000 Eura, 100.000 Eura prokockao i da je još dužan 150.000 u tri godine te da je napušena dilerska budala.

19. Ujedno je sud precizirao pravni opis predmetnog kaznenog djela na način da je ispustio suvišne riječi i to „oštećenog KČ“ te iste zamijenio sa riječju „drugoga“, dok ovakvom korekcijom nije došlo do prekoračenja privatne tužbe.

20. Nakon što je sud utvrdio da navedene izjave okrivljenika predstavljaju neistinite činjenice koje je okrivljenik iznio kao istinite, iako svjestan da one to nisu, valjalo je utvrditi jesu li predmetne izjave objektivno podobne naštetiti časti ili ugledu privatnog tužitelja.

20.1. Kod kaznenog djela klevete ne traži se posebna namjera klevetanja, već je dovoljna svijest i htijenje da se iznose ili pronose neistinite činjenice koje mogu škoditi časti ili ugledu osobe na koju se odnose.

20.2. Nema nikakve dvojbe da izjave okrivljenika da je privatni tužitelj utajio porez od leasinga podmornice 25.000 Eura te ga pravdao u povrat poreza, kao i tvrdnju da je uložio 300.000 Eura, 100.000 Eura prokockao i da je još dužan 150.000 u tri godine te da je napušena dilerska budala, predstavljaju izjave apsolutno podobne naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja.

21. Stoga ovaj sud smatra kako su se u postupanju okrivljenika kritične zgode ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela klevete na štetu privatnog tužitelja, a kako je klevetnička izjava dana putem računalne mreže, to je ista postala pristupačna većem broju osoba.

22. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela – Kazneni zakon objavljen u Narodnim novinama broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18.), obzirom da naknadne izmjene Kaznenog zakona nisu blaže za okrivljenika u pogledu sankcije, stoga je primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

23. Nadalje, valjalo je odlučiti i o krivnji okrivljenika, a kako njegova ubrojivost tijekom postupka nije bila sporna, sud ga smatra ubrojivim počiniteljem.

24. U odnosu na oblik krivnje, sud je utvrdio da je okrivljenik inkriminirane prigode postupao s izravnom namjerom (dolus directus), dakle, da je bio svjestan da izjavama koje se odnose na privatnog tužitelja, a koje je objavio na stranici portala Arizona NEWS Šolta, iznosi neistinite činjenične tvrdnje podobne da naškode časti i ugledu privatog tužitelja, da je bio svjestan da će takvom objavom putem računalne mreže navedene izjave biti dostupne većem broju osoba te da je upravo to i htio, a ujedno je htio da nastupi štetna posljedica za privatnog tužitelja odnosno da navedene neistinite činjenične tvrdnje naštete njegovoj časti i ugledu.

25. Slijedom svega naprijed iznesenog sud je okrivljenika HČ utvrdio krivim za počinjenje kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu djela iz izreke ove presude.

26. Nadalje, valjalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije te izreći upravo onu koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenog kaznenog djela, stupnju ugroze zaštićenog društvenog dobra, interesu oštećenika te kojom će se ujedno ostvariti svrha iz čl. 41. KZ/11.

26.1. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije, sud je okrivljeniku cijenio sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaja na pravilan izbor iste, pa mu je kao olakotne okolnosti cijenio korektno držanje pred sudom i prijašnju neosuđivanost za kaznena djela, dok posebnih otegotnih okolnosti nije utvrdio.

26.2. Sud je okrivljenika HČ na temelju čl. 149. st. 2. KZ/11 najprije osudio na novčanu kaznu u visini od 35 (tridesetpet) dnevnih iznosa u ukupnom iznosu od 1.802,50 eura (slovima: tisućuosamstodvaeuraipedesetcenti), budući da jedan dnevni iznos iznosi 51,50 eura (pedesetjedaneuraipedesetcenti), nakon čega je istom na temelju čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu s rokom kušnje od 2 (dvije) godine.

26.3. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije, osim gore navedenog sud je imalo u vidu i zapriječenu kaznu za ovo kazneno djelo i to novčanu kaznu do petsto dnevnih iznosa, te opći minimum od trideset dnevnih iznosa. Sud je smatrao primjerenim izreći okrivljeniku novčanu kaznu u visini trideset pet dnevnih iznosa. Visina dnevnog iznosa utvrđena je na temelju odluke Su-IV-89/2026-6 od 7. srpnja 2026. Vrhovnog suda RH kojom je utvrđena prosječna dnevna plaća u RH i to u iznosu od 51,50 eura, a što se ima smatrati prosječnim dnevnim dohotkom ukupno zaposlenih u RH, te je utvrđeno da će se sukladno članku 51. stavak 4. KZ/11. na temelju utvrđenog iznosa izricati novčane kazne od 1. srpnja 2026. do 30. rujna 2026. Naime, okrivljenik je tijekom postupka ranije naveo da je nezaposlen, lošeg imovnog stanja i otac dvoje malodobne djece, dok je u ponovljenom postupku ostao pri navodima ranije iznijete obrane te nije odgovarao na pitanja stranaka. S obzirom na ovakvo kazivanje okrivljenika, u nedostatku drugih podataka, sud je odlučio okrivljeniku izreći novčanu kaznu na način da je kao jedan dnevni iznos uzeta utvrđena prosječna dnevna plaća u RH u iznosu od 51,50 eura. Pri tome je sud uzeo u obzir da je okrivljenik osoba srednje životne dobi i da je radno sposoban. Imajući u vidu sve naprijed iznesene okolnosti, težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela, pa i zapriječenu kaznu sud smatra da je ovako izrečena sankcija kao upozorenje uz prijetnju kaznom u potpunosti primjerena počinjenom kaznenom djelu i osobi okrivljenika te da će imati utjecaja kako na specijalnu tako i generalnu prevenciju.

26.4. U slučaju opoziva uvjetne osude, okrivljenik je dužan, temeljem odredbe čl. 42. st. 6. KZ/11, izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 4 (četiri) mjeseca po pravomoćnosti odluke o opozivu. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u navedenom roku, naplatit će je prisilno Porezna uprava Ministarstva financija. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti, sud će je zamijeniti radom za opće dobro na slobodi tako da će se jedan prosječn i dnevni iznos u Republici Hrvatskoj koji iznosi 51,50 eura (pedesetjedaneuraipedesetcenti) zamijeniti s dva sata rada, sukladno odredbi čl. 43. st. 1. KZ/11. Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro zamijeniti će se kaznom zatvora, sukladno odredbi čl. 43. st. 3. KZ/11, pri čemu će se jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora.

27. Prema čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti i trajanju postupka te imovnom stanju okrivljenika. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu za okrivljenika HČ odmjerio u iznosu od 300,00 (tristo) eura.

27.1. Budući da je okrivljenik ZČ proglašen krivim, to je po članku 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 odlučeno da naknadi ove troškove postupka, koji ukupno iznose 300,00 (tristoeura) eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude. Naime, s obzirom da je imenovani okrivljenik proglašen krivim te je radno sposoban, to sud smatra da se time neće ugroziti njegova egzistencija, te ga je temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 obvezao naknaditi naprijed naznačeni iznos, u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude.

U Splitu, 16. rujna 2026.

S U D A C

Ivana Peronja

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- okrivljeniku ZČ,

- branitelju Peri Toliću, odvjetniku u Splitu,

- punomoćniku privatnog tužitelja Hrvoju Elezu, odvjetniku u Kaštel Sućurcu,

- privatnom tužitelju SČ,

- u spis.