Posl.br.Ovr.362/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja OTP Banke d.d., OIB 52508873833, Domovinskog rata 61, Split, koju zastupa punomoćnik TRU, zaposlenik ovrhovoditelja, protiv ovršenika TR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Slaven Šoša, odvjetnik u Dubrovniku, radi prigovora ovršenika u postupku izravne naplate, dana 16. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se prijedlog ovršenice TR OIB [osobni identifikacijski broj], te se postupak naplate potraživanja ovrhovoditelja OTP Banke d.d., OIB 52508873833, na temelju Izjave o suglasnosti za zapljenu primanja od dana 27. lipnja 2006. pokrenut pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje na mirovinskim primanjima ovršenice proglašava nedopuštenim.

II. Nalaže se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da do pravomoćnosti odluke u ovom predmetu odgodi izdavanje naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju.

Obrazloženje

1. Ovršenica u svom prijedlogu, koji je zaprimljen pred sudom dana 22. srpnja 2026. navodi da se pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje vodi postupak prisilne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja, a na temelju Izjave o suglasnosti koju je izdao LR, a ovjerena je od strane javnog bilježnika Nikše Viđena iz Dubrovnika pod brojem OV-6835/06. Smatra da isprava ne zadovoljava svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može pokrenuti postupak , prije svega jer nije solemnizirana, a naplata temeljem iste svakako je u zastari. Također, smatra da ovrhovoditelj nije protiv ovršenice ovlašten pokrenuti postupak jer ona osobno nije izdala ovršnu ispravu, već njen pravni prednik, pa je time ovrhovoditelj prekludiran i pokretanju ovakvog postupka jer je potraživanje zastarjelo. Ovršenica jest pravni slijednik pok. ČR, ali ona za njegove dugove odgovara samo do visine naslijeđenog, pri čemu naglašava da imovina koju je naslijedila predstavlja uglavnom poljoprivredno zemljište, a ostalo što predstavlja građevine je u jako lošem stanju. Iako joj ovrhovoditelj nije dostavio dokumentaciju vezanu za pravni odnos s njemim prednikom ona ima određena saznanja da bi se radilo o potraživanju iz potrošačkog ugovora, koji sadrži ništetne odredbe. Ističe i da ona nije pravni slijednik osnovnog dužnika po sklopljenom ugovoru već sudužnika, te da bi najprije trebalo provoditi postupke protiv osnovnog dužnika, a tek eventualno protiv ostalih sudionika u ugovornom odnosu. Napominje da je već ranije ishodila sudsku odluku po kojoj je ovrha pred FINAom nedopuštena, a radi se o ovrsi iz istog pravnog odnosa.

2.1. Čl. 202. st.11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 – u daljnjem tekstu OZ) propisuje da će poslodavac provoditi ovrhu protiv osobe koja u ispravi iz st.1. toga članka nije označena kao dužnik u slučaju iz čl. 32. stavka 4. OZ-a, na način da će u odnosu na novog ovršenika postupiti kao da mu je dostavljeno rješenje o ovrsi kojim je određena pljenidba određenog dijela plaće. Sukladno st.12. istog članka novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće, odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 210 tog zakona. Temeljem čl. 203. OZ-a odredbe tog odjeljka na odgovarajući način se primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim primanjima ovršenika.

2.2. Čl. 210. propisuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili na drugi način sazna za takvu naplatu protiv njega može od suda predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenom.

2.3. Čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona propisuje da se na prijedlog proglašenje pljenidbe i prijednosa sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. istog, dok se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona koje reguliraju odgodu ovrhe.

3. Sud je sukladno navedenim odredbama prijedlog zaključkom od dana 23. srpnja 2026 dostavio ovrhovoditelju da se o istom očituje.

4. Ovrhovoditelj se u svom podnesku zaprimljenim dana 3. kolovoza 2026. složio sa prijedlogom za odgodu pljenidbe, te naveo da je spreman pitanje proglašenja pljenidbe nedopuštenim s ovršenicom riješiti mirnim putem. Navedeni podnesak je dana 26. kolovoza 2026. dostavljen ovršenici, ali stranke nisu obavijestile sud o postignutom dogovoru.

5. Prijedlog ovršenice da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim je osnovan, ali ne iz razloga koje kao takve ističe ovršenica.

6. Ovršenica navodi da je ona pravna slijednica osobe koja je izdala ispravu na temelju koje je, zajedno sa dokazom o sljedništvu (rješenjem o nasljeđivanju) ovrhovoditelj zatražio provedbu pljenidbe i prijenosa stalnog novčanog primanja (mirovine). Dakle riječ je o izvansudskoj ovrsi koja se provodi po pravilima propisanima čl. 196-203. OZ-a. Nesporno jest da ovršnu ispravu – Izjavu o suglasnosti za zapljenu primanja koja je ovjerena od strane javnog bilježnika Nikše Viđen iz Dubrovnika posl.br. OV-8635/06 od 27. lipnja 2006. nije izdala, odnosno u njoj kao dužnik bila naznačena, ovdje ovršenica. Nesporno jest i da je ovdje ovršenica nasljednica osobe koja je u ovršnoj ispravi naznačena kao dužnik i to temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Anta Lozančića iz Dubrovnika kao povjerenika ovog suda pod posl.br.O-241/2022 dana 3. kolovoza 2023. Osim navedenog čl. 32. st.2. OZ-a propisuje da se st.1. tog članka na odgovarajući način primjenjuje na osobu koja u ovršnoj ispravi nije navedena kao dužnik, dok u st.1. stoji da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik, ako ona javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prešla, a ako se prijenos ne može dokazati na taj način onda se dokazuje pravomoćnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku.

7. Vrhovni sud Republike Hrvatske, odlučujući po reviziji u predmetu Rev-1694/2019, po pitanju predstavlja li Financijska agencija tijelo koje u postupku izvansudske ovrhe može odrediti ovrhu u odnosu na osobu koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao ovršenik, u odluci po navedenoj od dana 31. ožujka 2023. navodi da „Obzirom da je u predmetnoj ovršnoj ispravi na temelju koje je ovrhovoditelj predložio donošenje rješenja o ovrsi, kao dužnik označena druga osoba, a ne ovršenica, dopuštenost ovrhovoditeljevog prijedloga za ovrhu ovisi o ispunjenosti pretpostavki iz čl. 32 OZ -a. Ispunjenje navedenih pretpostavki ovlašten je utvrđivati samo nadležni sud, a ne i Financijska agencija. Stoga ovrhovoditelj nije mogao tražiti izravnu naplatu putem FINAe, kako to pogrešno smatra drugostupanjski sud.“

8. S obzirom na navedeno, a kako se ovdje radi o izvansudskoj ovrsi, koju provodi drugo tijelo (ovdje HZMO) a ne sud, takvo tijelo nije ovlašteno ispitivati da li su ispunjene pretpostavke koje su propisane u čl. 32 OZ-a, već takvo odlučivanje pripada u sudsku nadležnost, i ovrhovoditelj je isključivo ovlašten tražiti sudsku ovrhu u konkretnom slučaju (takvog je stava i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž.Ovr.1143/2025-2 od 19. ožujka 2026.).

9. Stoga se ukazalo nepotrebnim razmatrati pojedine žalbene razloge koje navodi ovršenica, a koji bi predstavljali one iz čl. 50. st.1. toč.7., 9. i 11. OZ-a.

10. Sud je sukladno odredbi čl. 210. st. 2. i 3. OZ-a odlučio kao u toč. II. Izreke rješenja.

U Dubrovniku, 16. rujna 2026.

Sutkinja:

Ana Poljanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv. rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- ovrhovoditelj

- ovršenica po punomoćniku

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje