Poslovni broj: Usž-157/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke u upravnom sporu tužitelja ALAS DALMACIJA d.o.o. (ranije ALAS-SEGET d.o.o.) Ulica Hrvatske neovisnosti 3, Split, OIB: 43392136378, kojeg zastupa opunomoćenik Igor Mucalo, odvjetnik u Zagrebu, Amruševa 8, protiv tuženika: Državni inspektorat Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za drugostupanjski upravni postupak, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, kojeg zastupa opunomoćenik ZĐ, zaposlenik tuženika, radi zabrane izvođenja rudarskih radova, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1760/2024-8 od 29. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1760/2024-8 od 29. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1760/2024-8 od 29. rujna 2025. odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-312-01/23-01/3, URBROJ: 443-01-17-02-24-2 od 13. svibnja 2024. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

1.1. Rješenjem tuženika od 13. svibnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje više rudarske inspektorice Državnog inspektorata, Sektora za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Službe nadzora u području rudarstva, KLASA: UP/I-312-01/23-05/4, URBROJ: 443-01-12-01-23-1, od 3. travnja 2023., a kojim rješenjem je pod točkom 1 tužitelju zabranjeno izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena SEGET-SJEVER protivno ugovoru o koncesiji i provjerenoj rudarskoj dokumentaciji navedenoj ugovorom o koncesiji i to: 1.1. godišnjom eksploatacijom koja je veća od projektirane godišnje eksploatacije mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u količini od 120.000,00 m[3] u sraslom stanju, 1.2. neradnim danom - subotom, 1.3. otkopavanjem/pridobivanjem iz ležišta miniranjem količinom eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja većom od projektirane maksimalne količine po stupnju paljenja u količini od 35,00 kg. Točkom 2. rješenja određeno je da žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

2. Protiv presude prvostupanjskog suda tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, zbog pogrešne primjene prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi, u bitnom, navodi da presuda prvostupanjskog suda ne sadrži valjane razloge te ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Smatra da je zbog ponavljanja navoda iz rješenje tuženika bez dodatnog obrazloženja došlo od povrede prava na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Obrazlaže, kao i tužbi i tijekom postupka zašto nije došlo do povrede odredba Ugovora o koncesiji u odnosu na godišnju eksploataciju koja je veća od projektirane godišnje eksploatacije mineralne sirovine tehničko - građevnog kamena u količini od 120.000,00 m[3] u sraslom stanju, u odnosu na rad subotom te otkopavanje/pridobivanje iz ležišta miniranjem količinom eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja većom od projektirane maksimalne količine po stupnju paljenja u količini od 35,00 kg. Predlaže ovom sudu usvojiti žalbu, poništiti pobijanu presudu te usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova spora uz pripadajuće kamate, podredno predlaže poništiti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe uz pripadajuće kamate.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu, u bitnom, ostaje kod razloga iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, odgovora na tužbu i obrazloženja pobijane presude. Predlaže odbiti žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24. i 39/26 - Odluka Ustavnog suda - dalje: ZUS), ovaj Sud nije našao da su osnovani razlozi zbog kojih tužitelj pobija presudu, niti da postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prije svega valja naglasiti da se upravni sporovi vode prema pravilima propisanim Zakonom o upravnim sporovima te prema odredbi članka 126. stavka 2. ZUS-a bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kad upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe toga Zakona, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude.

6.1. U smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (npr. slučaj Ruiz Torija protiv Španjolske i Hiro Balani protiv Španjolske), pravo stranke na pravičan sudski postupak uključuje i pravo na obrazloženu odluku o postavljenom zahtjevu, odnosno obvezu suda da jasnim i neproturječnim razlozima obrazloži svoju odluku, jer je u protivnom ostvarena povreda članka 6. stavka 1. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6.2. Međutim, obveza obrazlaganja odluke (niti u smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, niti Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu) ne znači obvezu podrobnog odgovora na svaku tvrdnju predočenu pred sudom već pretpostavlja pravo stranke u postupku da njezini navodi budu pažljivo ispitani. Pobijana presuda sadrži dostatno obrazloženje s razlozima iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima je sud temeljio svoju ocjenu o (ne)osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva.

6.3. Tako je prvostupanjski sud dao dostatne razloge o neosnovanosti tužbenog zahtjeva u dijelu kojim tužitelj osporava da bi došlo do povrede Ugovora o koncesiji u dijelu obuhvaćenom osporavanim rješenjem.

7. Predmet spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena na rješenje više rudarske inspektorice od 3. travnja 2023., kojim rješenjem je tužitelju zabranjeno izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena SEGET-SJEVER protivno ugovoru o koncesiji i provjerenoj rudarskoj dokumentaciji navedenoj ugovorom o koncesiji i to: 1.1. godišnjom eksploatacijom koja je veća od projektirane godišnje eksploatacije mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u količini od 120.000,00 m[3] u sraslom stanju, 1.2. neradnim danom – subotom te 1.3. otkopavanjem/pridobivanjem iz ležišta miniranjem količinom eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja većom od projektirane maksimalne količine po stupnju paljenja u količini od 35,00 kg a sve na temelju odredbe članka 69. stavak 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23 - dalje u tekstu ZDI) te odredbe članka 157. stavak 2. te 158. stavak 1. točka 4 Zakona o rudarstvu („Narodne novine“ 56/13, 52/18,115/18 i 98/19- dalje u tekstu ZoR).

8. Između stranaka je nesporno da su Ugovorom o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena

SEGET-SJEVER, KLASA: UP/I-310-01/19-03/209, URBROJ: 526-03-03-01-02/3-19- 5, koji su 23. rujna 2019. sklopili Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao davatelj koncesije i ovdje tužitelj, kao koncesionar (dalje u tekstu: Ugovor o koncesiji, od 23. rujna 2019.), utvrđeni uvjeti, prava i obveze po kojima će se u suglasju s Odlukom o davanju koncesije za eksploataciju tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena SEGET-SJEVER, KLASA: UP/I- 310-01/19-03/209, URBROJ: 526-03-03-01-02/3-19-3, od 6. rujna 2019. obavljati eksploatacija tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko- građevnog kamena SEGET-SJEVER, površine 15,51 ha; time da je tužitelj dužan ostvarivati koncesiju u skladu s Dopunskim rudarskim projektom eksploatacije tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju SEGET-SJEVER, s klauzulom o izvršenoj provjeri KLASA: UP/I-310-01/18-03/37, URBROJ: 526-03-03/2-18-05, od 8. ožujka 2018., Glavnim rudarskim projektom eksploatacije tehničko-građevnog kamena u kamenolomu SEGET-SJEVER, s klauzulom o izvršenoj provjeri KLASA: UP/I-310-01/99-01/05, URBROJ: 2181-01-99-AV, od 24. rujna 1999. i Lokacijskom dozvolom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za dozvole državnog značaja, Sektora lokacijskih dozvola i investicija, KLASA: UP/I-350-05/16- 01/172, URBROJ: 531-06-1-1-2-17-11, od 26. rujna 2017.

9. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je rudarska inspektorica prije donošenja prvostupanjskog rješenja u razdoblju od 8. do 15. ožujka 2023. obavila inspekcijski nadzor poslovanja tužitelja i stanja rudarskih radova na eksploatacijskom polju SEGET-SJEVER a kojim nadzorom su utvrđene nepravilnosti koje su rezultirale zabranom izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine tehničko- građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena SEGET- SJEVER.

10. Odredbom članka 7. Rješenja o utvrđivanju eksploatacijskog polja tehničko- građevinskog kamena od 14. srpnja 2020. određeno da se na eksploatacijskom polju

SEGET-SJEVER najmanja godišnja eksploatacija tehničko-građevnog kamena utvrđuje u iznosu od 30.000,00 m[3] u sraslom stanju te da se najveća godišnja eksploatacija tehničko-građevnog kamena utvrđuje u iznosu od 120.000,00 m[3] u sraslom stanju.

10.1. U konkretnom slučaju tužitelj je inspektorici tijekom nadzora predočio Obrazac broj 4, Stanje mineralnih sirovina na dan 31. prosinca 2022. (koji još nije bio dostavljen Ministarstvu) te je inspektorica utvrdila da je tužitelj u 2022. godine eksploatirao mineralnu sirovinu tehničko-građevni kamen u količini od 185 388,00 m[3] u sraslom stanju te joj je naknadno (dana 16. ožujka 2023.) dostavio isti obrazac koji je dostavljen i Ministarstvu, a u kojem je navedeno da je na eksploatacijskom polju SEGET-SJEVER u 2022. godine eksploatirao mineralnu sirovinu tehničko-građevni kamen u količini od 185 388,00 m[3] u sraslom stanju, odnosno 259 543,00 m u rastresitom stanju. Do razlike u količini eksploatirane mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju SEGET-SJEVER u 2022. godini dolazi iz razloga što tužitelj kod obračuna eksploatirane mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena otkopavanjem/pridobivanjem iz ležišta ne primjenjuje popravni koeficijent i eksploatacijski gubitak na količinu odminirane stijenske mase mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena).

10.2. Nadalje, inspektorica je utvrdila količinu eksploatirane mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena za 2019. godinu - 143.279,00 m[3] u sraslom stanju, za 2020. godinu - 160.168,00 m[3] u sraslom stanju i za 2021. godinu - 172.271,00 m u sraslom stanju; te je utvrdila da je tužitelj na eksploatacijskom polju SEGET - SJEVER u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2022., eksploatirao stijensku masu mineralne sirovine za tehničko-građevni kamen u količini od 145.801,00 m[3] u sraslom stanju, što uz popravni koeficijent 0,98 i eksploatacijski gubitak od 2% daje količinu eksploatirane mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena od 140.027,28 m[3] u sraslom stanju, da je u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2022. eksploatirao količinu stijenske mase od 39.585,00 m3 u sraslom stanju, što uz popravni koeficijent 0,98 i eksploatacijski gubitak od 2% daje količinu eksploatirane mineralne sirovine tehničko- građevnog kamena od 38.017,43 m[3] u sraslom stanju, iz čega da proizlazi da je tužitelj u 2022. godini na eksploatacijskom polju SEGET-SJEVER eksploatirao mineralnu sirovinu tehničko-građevni kamen u ukupnoj količini od 178.044,71 m[3] u sraslom stanju.

10.3. Navedeno utvrđenje u protivnosti je s odredbama Ugovora koncesiji od 23. rujna 2019. kao i Dopunskim rudarskim projektom od 8. ožujka 2018. (kojim je projektirana godišnja eksploatacija mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena od 120.000,00 m[3] u sraslom stanju) odnosno u suprotnosti s točkom 1.5. Najmanja i najveća godišnja količina eksploatacije mineralne sirovine s analizom iskoristivosti pa tužitelj nije svojim navodima nije doveo u sumnju zakonitost kako prvostupanjskog tako i drugostupanjskog rješenja. Kako je odredbom članka 99. stavka 1. ZoR propisano da je eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo u granicama provjerenog rudarskog projekta i to za opseg i količinu radova koji su utvrđeni provjerenim rudarskim projektima to ovaj sud ocjenjuje zakonitim rješenje tuženika. Nisu od utjecaja navodi tužitelja da bi navedeno bilo u protivnosti s Ustavnim načelima tržišne ekonomije i poduzetničke slobode jer je rudno blago dobro od interesa Republike Hrvatske koje ima posebnu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o rudarstvu te bi svako suprotno postupanje predstavljalo protupravnu eksploataciju mineralnih sirovina ( članak 164. stavak 1. točka 4. ZoR).

11. Nadalje, točkom 2.2. Tehnologija otkopavanja tehničko-građevnog kamena miniranjem" Dopunskog rudarskog projekta od 8. ožujka 2018. propisano je da najveća količina eksploziva po stupnju paljenja (razmaku) paljenja iznosi 35 kg, a ukupno dopuštena količina eksploziva u minskom polju da iznosi 1 .050 kg. te da osnovom kontrolnih miniranja i seizmičkih mjerenja (ovisno od značajki radne sredine) u cilju optimalizacije utroška eksplozivnih sredstava i postizanja zadovoljavajuće sigurnosti ovlaštenik eksploatacijskog polja može količinu eksploziva povećati/smanjiti po bušotini kao i broj bušotina u minskom polju.

11.1. Uvidom u točku 3. Analize bušenja i miniranja na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena SEGET-SJEVER, koji je 2018. godine izradio GEOFON d.o.o. utvrđeno da je da su Dopunskim rudarskim projektom dani parametri bušenja i miniranja, ali da je naglašeno da se isti moraju provjeriti i korigirati u skladu s dobivenim veličinama te da se parametri miniranja mogu mijenjati (promjer bušotine, veličina izbojnice, razmak između redova, količina eksploziva u bušotini itd.). Dalje, iz Analize bušenja i miniranja proizlazi da je zbog sigurnosti i zbog racionalnosti prilikom miniranja odlučeno povećati promjer bušenja, da je zbog povećanja promjera bušotine došlo i do povećanja količine eksploziva u bušotini, međutim da se ne bi prešlo maksimalnu količinu eksploziva po stupnju (razmaku) paljenja predviđenu u provjerenom Dopunskom projektu.

11.2. Suprotno mišljenju tužitelja upravo je Dopunskim rudarskim projektom od 8. ožujka 2018. zabranjeno koristiti količinu eksploziva po stupnju paljenja veću od 35,00 kg a tužitelj, a kako to pravilno navodi tuženik, nepravilno izjednačava količinu eksploziva po stupnju paljenja koja se ne može mijenjati i koja je određena Dopunskim rudarskim projektom s količinom eksploziva u bušotini koju tužitelj može povećavati/smanjivati ovismo o promjeru bušotine.

11.3. Time je tužitelj, i prema mišljenju ovog suda postupio protivno ugovoru o koncesiji i provjerenoj rudarskoj dokumentaciji odnosno odredbi članka 78. ZoR, a u vezi s odredbom članka 11. stavka 6. te odredbom članka 99. stavka 1. ZoR.

12. Nadalje, uvidom u poglavlje 1.3. "Režim rada i kapacitet površinskog kopa" Dopunskog rudarskog projekta od 8. ožujka 2018., utvrđeno je da su nedjelje, subote, praznici i blagdani neradni dani te da se usvaja režim rada s pet radnih dana u tjednu, da je broj radnih smjena u danu tri, broj sati u smjeni osam te da se radi specifičnih uvjeta rada i potreba ovlaštenika eksploatacijskog polja tehnološki proces odvija na način: otkopavanje, utovar i odvoz u prvoj smjeni, oplemenjivanje, tj. sitnjenje i klasiranje u tri smjene.

12.1. Uvidom u dostavljenu radno-pravnu dokumentaciju tužitelja, odnosno u evidenciju radnog vremena za: siječanj, veljaču i ožujak 2023. godine utvrđeno je da tužitelj rudarske radove na eksploataciji mineralne sirovine obavlja radnim danom od ponedjeljka do petka u dvije smjene - prva smjena u radnom vremenu od 6,50 sati do 15,00 sati i druga smjena u radnom vremenu od 15,00 sati do 23,00 sata te subotom u dvije smjene - prva smjena u radnom vremenu od 6,50 sati do 12,00 sati i druga smjena od 12,00 sati do 18,00 sati, odnosno da je tužitelj rudarske radove na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena obavljao subotom dana: 14. siječnja 2023., 21. siječnja 2023., 28. siječnja 2023., 4. veljače 2023., 11. veljače 2023., 18. veljače 2023., 25. veljače 2023. i 4. ožujka 2023. što je u suprotnosti s odredbama Dopunskog rudarskog projekta kao i Ugovora o koncesiji.

12.2. Suprotno mišljenju tužitelja rad se mora obavljati u skladu s odredbama Ugovora o koncesiji a ne na način kako to misli tužitelj da bi bilo bolje radi učinkovitijeg radnog procesa.

12.3. Isto tako treba reći da inspekcija rada nadzire provedbu zakona o radnim odnosima i općim propisima o zaštiti na radu u svim djelatnostima, dok je rudarski inspektor specijalizirani stručnjak koji nadzire specifične tehničke propise, sigurnost i zaštitu na radu isključivo u sektoru rudarstva, naftnog rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina. Sukladno navedenom upravo je rudarski inspektor ovlašten nadzirati povedenu odredbi konkretnog Ugovora o koncesiji za eksploataciju tehničko- građevnog kamena na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena SEGET- SJEVER.

13. Nije od utjecaja pozivanje na presudu Upravnog suda u Splitu poslovni broj Us I-1770/2024 od 24. veljače 2025. jer, osim što prvostupanjska presuda nije obvezujuća ista je i poništena presudom ovog suda poslovni broj Usž-1691/2025-4 od 26. ožujka 2026.

14. Imajući na umu sve naprijed navedeno, Sud ocjenjuje da je u ovoj upravnoj stvari valjano osporenim rješenjem tuženika od 13. svibnja 2024. odbijena žalba tužitelja te potvrđeno prvostupanjsko rješenje od 3. travnja 2023.

15. Trebalo je, stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-, odlučiti kao u izreci pod točkom I.

16. Na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova sastava žalbe jer je izgubio upravni spor u cijelosti (točka II. izreke).

U Zagrebu 16. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković