Poslovni broj: Usž-2617/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, Borelli ulica 9, Zadar, OIB: 43539267895, protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprave pomorstva, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, uz sudjelovanje zainteresirane osobe GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi određivanja granice pomorskog dobra, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2575/2024-5 od 23. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l- 2575/2024-5 od 23. ožujka 2026.
II. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprave pomorstva, KLASA: UP/I-342-22/24-01/91, URBROJ: 530-03-1-24-3 od 10. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-342-22/24-01/91, URBROJ: 530-03-1-24-3 od 10. listopada 2024.
1.1. Osporenim rješenjem tuženika, pod točkom I. izreke određena je granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], na području Općine Kukljica, koja je na grafičkoj podlozi - digitalnom ortofoto planu, ucrtana i označena linijom crvene boje kao spojnom linijom točaka 1-2-3-4-5-6-7-8, uključujući i pomoćne točke M1 (spoj s početnom točkom 1) i M2 (spoj sa završnom točkom 8), uz popratna utvrđenja pod točkama izreke II. do V.
2. Protiv presude prvostupanjskog suda tužitelj je izjavio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, iako iz sadržaja žalbe proizlazi i žalbeni razlog bitne povrede odredaba upravnog spora. U žalbi, u bitnome, navodi da upravni postupak koji je prethodio donošenju rješenja tuženika, kojim je određena granica pomorskog dobra u k. o. [katastarska općina], nije zakonito proveden. Ističe da je člankom 20. stavkom 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano koji prilozi moraju biti dostavljeni uz prijedlog granice pomorskog dobra i granice lučkog područja luke posebne namjene. Tvrdi da uz predmetni prijedlog nisu dostavljeni povijesni podaci ni fotografije područja (s označenom linijom prijedloga granice) pomorskog dobra. Ističe da se, sukladno navedenom Zakonu, prijedlog granice dostavlja u pisanom i elektroničkom obliku radi omogućavanja izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima relevantnima za rješavanje upravne stvari. Slijedom navedenog, predlaže Sudu poništiti presudu prvostupanjskog suda te predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženik, u odgovoru na žalbu, u bitnome navodi da žalba nije osnovana i predlaže Sudu odbiti žalbu te potvrditi prvostupanjsku presudu.
3.1. Zainteresirana osoba, iako uredno pozvana, nije odgovorila na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), Sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud povrijedio zakon kada je odbio tužbeni zahtjev.
6. Odredbom članka 20. stavka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj: 83/23.) propisano je da su prilozi prijedloga granice pomorskog dobra i granice lučkog područja luke posebne namjene : (1) kopija katastarskog plana; (2) geodetska snimka područja i digitalni ortofotoplan s preklopom katastarskog plana, legendom, ovjerom od strane Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra te ucrtanom crtom srednjih viših visokih voda, crtom zakonskog minimuma širine kopnenog dijela pomorskog dobra te linijom prijedloga granice; (3) izvod iz dokumentacije prostornog uređenja; (4) izvod iz zemljišne knjige; (5) izvod iz katastra; (6) povijesni katastarski i zemljišnoknjižni podaci o česticama zemljišta i zgrada, kao i podaci o česticama zemljišta i zgrade čijim je cijepanjem čestica zemljišta odnosno zgrade nastala, a radi utvrđivanja izvornog statusa čestica zemljišta i zgrada od osnutka katastra te (7) fotografije područja za koje se predlaže granica s označenom linijom prijedloga granice.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] za dio k. č. [katastarska čestica], dio k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica], utvrdilo Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Zadarske županije (dalje: Povjerenstvo) na sjednici održanoj 18. srpnja 2023., na zahtjev GR.
8. Iz prijedloga proizlazi da je Povjerenstvo utvrdilo da predložena granica pomorskog dobra obuhvaća onaj dio kopna koji je u odnosu na svoj položaj, te stanje, odnosno izgled u naravi u neposrednom kontaktu (vezi) s morem i njegovim korištenjem i kao takav predstavlja obalni pojas, širine između 6 i 7 metara računajući od linije koja na grafičkoj podlozi označava srednje više visoke vode . Predložena granica obuhvaća dio kopna uz more koji je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem te prema namjeni i načinu upotrebe služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra, najvećim dijelom prirodnu stjenovitu obalu i obalu prekrivenu niskim raslinjem.
9. Prvostupanjski je sud, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku, zaključio da nesporno proizlazi da je granica pomorskog dobra predložena i utvrđena prema odredbi članka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, na način da obuhvaća kopneni dio pomorskog dobra u širini njegovog propisanog zakonskog minimuma, odnosno granicom je obuhvaćeno kopno koje je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem, kopno koje je po svojim prirodnim obilježjima i izvornom statusu nekretnine pomorsko dobro te da je vođeno računa o prirodnim obilježjima.
10. Tužitelj u žalbi, u bitnom, prigovara nedostatcima prijedloga granice pomorskog dobra u smislu odredbe članka 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
11. Prema ocjeni ovog Suda, pogrešno je prvostupanjski sud zaključio da takvi nedostaci u upravnom postupku određivanja granice pomorskog dobra, na koje tužitelj osnovano ukazuje, nisu od utjecaja na zakonitost provedenog postupka.
12. Budući da je odredbom članka 20. stavka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jasno propisano što sve prijedlog granice pomorskog dobra sadrži, a iz podataka spisa proizlazi da predmetni prijedlog ne sadrži sve propisano, Sud ocjenjuje da su povrijeđene odredbe navedenog Zakona na štetu tužitelja. Pritom upravo fotografije područja (s označenom linijom prijedloga granice) omogućuju provjeru je li predložena, odnosno određena granica pomorskog dobra doista određena u skladu s kriterijima iz članka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, što je ovdje izostalo (slijedom čega se rješenje tuženika ne može ispitati).
13. Uz to, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da se predstavnica tužitelja suglasila s predloženom granicom pomorskog dobra. Naime, iz tekstualnog dijela prijedloga proizlazi da je predstavnica tužitelja prisustvovala sjednici Povjerenstva, dok iz sadržaja prijedloga ne proizlazi da je ona dala suglasnost na predloženu granicu pomorskog dobra. Činjenica njezine prisutnosti na sjednici, na kojoj je Povjerenstvo utvrdilo prijedlog granice pomorskog dobra, ne znači da se predstavnica tužitelja s tim prijedlogom suglasila.
14. Zbog svega navedenog, Sud ocjenjuje da se presuda prvostupanjskog suda kao ni rješenje tuženika, ne mogu ocijeniti zakonitima.
15. Trebalo je, stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 2. ZUS-a u vezi s odredbom članka 117. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci pod točkama I. i II.
U Zagrebu 16. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
