REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

R1-101/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sucu tog suda Damiru Rabaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja TIVOLI TURIST COMMERCE d.o.o. [adresa], 52470 Umag – Umago, OIB: 81628924759 koje zastupa punomoćnik Vedran Marcan, odvjetnik iz Umaga, 1. svibnja 4/I, 52470 Umag - Umago, protiv protivnika osiguranja EK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 16. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere koji glasi:

„I. Radi osiguranja novčanih tražbina predlagatelja osiguranja TIVOLI TURIST COMMERCE d.o.o., OIB: 81628924759, prema protivnici osiguranja OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to:

- glavne tražbine za povrat stečenog bez osnove u iznosu od 390.475,98 EUR od zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja teku na iznos od 48.000,00 EUR od 31.12.2021. pa do isplate, na iznos od 57.000,00 EUR od 31.12.2022. pa do isplate, na iznos od 40.000,00 EUR od 31.12.2023 pa do isplate, na iznos od 8.000,00 EUR od 31.12.2024. pa do isplate, na iznos od 45.900,00 EUR od 31.12.2025. pa do isplate, na iznos od 73.705,56 EUR od 31.12.2024. pa do isplate, na iznos od 117.870,42 EUR od 31.12.2025. pa do isplate po kamatnoj stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena,

- podredne tražbine s osnovu naknade štete prema protivnici u iznosu od 192.614,96 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja teku na iznos od 54.252,16 EUR od 31.12.2021. pa do isplate na iznos od 84.059,78 EUR od 31.12.2022. pa do isplate, na iznos od 54.303,02 EUR od 27.10.2023. pa do isplate po stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena, u djelu kojim ne bude dosuđena glavna tražbina, postavljene protiv protivnice osiguranja kao solidarnog dužnika,

- troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena koje teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate0

- troškova postupka osiguranja zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena koje teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate

određuje se privremena mjera kojom se protivnici osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje sljedećih nekretnina i stvarnih prava upisanih u njezinu korist:

1. k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi Špadići, površine 568 m[2] , vlasnički dio 1/1 protivnice osiguranja;

2. k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi Poreč - Parenzo, Špadići, park, površine 559 m[2] , vlasnički dio 1/1 protivnice osiguranja;

3. suvlasnički dio 17,58/1000 s etažnim vlasništvom (E-12) na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Diletacija 2, stan br. 25 na 1. katu s pripadcima, ukupne površine 75,74 m[2] , upisan u korist protivnice osiguranja.

4. suvlasnički dio 1/3, upisan pod B-4, na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (321532), pašnjak Bašaca, površine 427 m[2] , upisan u korist protivnice osiguranja.

5. suvlasnički dio 23/470, upisan pod B-6, na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (321532), oranica Bašaca, površine 940 m[2] , upisan u korist protivnice osiguranja.

6. suvlasnički dio 1/6, upisan pod B-5, i zasebno suvlasnički dio 1/6, upisan pod B-6, na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (321532), Pag, pašnjak, površine 260 m[2] , upisan u korist protivnice osiguranja.

7. suvlasnički dio 1/3, upisan pod B-4, na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (321532), pašnjak Bašaca, površine 322 m[2] , upisan u korist protivnice osiguranja.

uz zabilježbu te zabrane u zemljišne knjige.

II. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč – Parenzo i Zemljišnoknjižnom odjelu Buje – Buie, te Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižnom odjelu Pag sukladno nadležnosti za pojedinu nekretninu.

III. Nalaže se zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja iz točke I. ovoga rješenja u zemljišnim knjigama na nekretninama i pravima protivnice osiguranja.

IV. Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč – Parenzo i Zemljišnoknjižnom odjelu Buje – Buie, te Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižnom odjelu Pag, nalaže se da odmah po primitku ovoga rješenja, svaki u okviru svoje zemljišnoknjižne nadležnosti, provedu zabilježbu zabrane iz točaka I. i III. ovoga rješenja.

V. Ova privremena mjera traje do isteka 30 dana nakon nastupa ovršnosti odluke kojom će biti pravomoćno okončan parnični postupak radi opravdanja mjere, odnosno, ako predlagatelj u tom roku podnese prijedlog za ovrhu, do odluke suda kojom se mjera ukida ili zamjenjuje odgovarajućim osiguranjem.

VI. Tijek roka za žalbu i žalba protiv ovoga rješenja ne odgađaju provedbu privremene mjere.

VII. Nalaže se protivnici osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja sa zakonskom zateznom kamatom sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena koje teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, u roku od osam dana.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja predlaže da Sud odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina protivnice osiguranja, uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama, radi osiguranja glavne restitucijske tražbine u iznosu od 390.475,98 EUR od zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja teku na iznos od 48.000,00 EUR od 31.12.2021. pa do isplate, na iznos od 57.000,00 EUR od 31.12.2022. pa do isplate, na iznos od 40.000,00 EUR od 31.12.2023 pa do isplate, na iznos od 8.000,00 EUR od 31.12.2024. pa do isplate, na iznos od 45.900,00 EUR od 31.12.2025. pa do isplate, na iznos od 73.705,56 EUR od 31.12.2024. pa do isplate, na iznos od 117.870,42 EUR od 31.12.2025. pa do isplate po kamatnoj stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena i troškovima postupaka i podredne tražbine s osnovu naknade štete prema protivnici u iznosu od 192.614,96 EUR, umanjen za svaki iznos koji je za iste transakcije tužitelju dosuđen ili plaćen po glavnom tužbenom zahtjevu, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja teku na iznos od 54.252,16 EUR od 31.12.2021. pa do isplate na iznos od 84.059,78 EUR od 31.12.2022. pa do isplate, na iznos od 54.303,02 EUR od 27.10.2023. pa do isplate po stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena, prema redoslijedu i uvjetima postavljenima u tužbi. Ukupno osiguranje glavnice ovim prijedlogom ograničava se na 390.475,98 EUR zajedno sa sporednim tražbinama. Prijedlog se podnosi isključivo protiv OK.

2. Tražbina koja se osigurava prvenstveno se temelji na pravilima o stjecanju bez osnove iz članka 1111. Zakona o obveznim odnosima. Riječ je o povratu iznosa koji su s računa predlagatelja osiguranja neposredno isplaćeni protivnici osiguranja, odnosno o vrijednosti koristi ostvarene transakcijama evidentiranima za njezin račun, a za koje u raspoloživoj dokumentaciji nisu pronađeni ugovori, odluke nadležnih organa društva, računi ili druga vjerodostojna pravna i knjigovodstvena osnova. Osiguranje obuhvaća i podredni zahtjev za naknadu štete zbog povrede obveza protivnice kao bivše članice uprave, prema članku 430. u vezi s člankom 252. Zakona o trgovačkim društvima, u granicama zahtjeva postavljenog prema njoj u priloženoj tužbi.

3. Skupština predlagatelja sazvana je pozivom od 11. kolovoza 2026. i održana 31. kolovoza 2026. u odvjetničkom uredu punomoćnika predlagatelja osiguranja uz nazočnost odnosno zastupljenost svih članova društva Donesena je odluka o podnošenju tužbe protiv bivših članova uprave OK i EKK VK radi naknade štete u ukupnom iznosu od 445.288,82 EUR. Prema zapisniku, za odluku je dano 2.152 glasa (51 %), protiv 2.068 glasova (49 %), bez suzdržanih. Odluka je stupila na snagu danom donošenja i prilaže se u smislu članka 441. stavka 1. točke 9. Zakona o trgovačkim društvima.

4. Predlagatelj da je 8. rujna 2026., prije podnošenja ovog prijedloga, Trgovačkom sudu u Pazinu podnio tužbu protiv OK i EKK, prvenstveno radi stjecanja bez osnove, podredno radi naknade štete. Uz prijedlog prilaže tužbu i obavijest o primitku podneska, prema kojoj se identificira prethodno pokrenuti parnični predmet. Predlaže se povezati ovaj prijedlog s tim predmetom. Osiguranje se traži za glavnu restitucijsku i podrednu odštetnu tražbinu prema protivnici osiguranja, u opsegu iz točke 1. ovog prijedloga. EKK nije protivnik osiguranja i mjera se ne traži na njegovoj imovini.

5. Predlagatelj je trgovačko društvo sa sjedištem u [adresa] - Umago. Protivnica je članica društva te je bila članica uprave imenovana odlukom od 4. rujna 2020. Opozvana je odlukom od 27. listopada 2023., nakon čega je određeno vrijeme bila upisana kao prokuristica. Aktualni član uprave ĐK imenovan je odlukom od 11. studenoga 2025. i društvo zastupa samostalno i pojedinačno.

6. Radi utvrđenja novčanih tokova predlagatelj je pribavio Nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za financije i računovodstvo Nataše Vlačić od 30. lipnja 2026. Nalaz je izrađen na temelju izvoda Zagrebačke banke d.d. za 2021. - 2025., bruto bilanci, konto-kartica i druge dostupne poslovne dokumentacije. Vještakinji nisu bili dostupni ugovori na koje se pozivaju opisi pojedinih isplata protivnici, niti je iz dostavljene dokumentacije bilo moguće ocijeniti pravnu osnovanost tih isplata. U nalazu je stoga utvrđena visina i dinamika isplata, dok je njihova pravna osnovanost izrijekom ostavljena kao pravno pitanje. Predlagatelj ni nakon preuzimanja upravljanja nije pronašao ugovore, obračune, odluke, potvrde o uplatama zajmovne glavnice ili druge isprave kojima bi se dokazalo postojanje, visina i dospijeće obveze društva prema protivnici za svaku pojedinu isplatu.

7. Prema tablicama 1. - 6. Nalaza, predlagatelj je protivnici od 2021. do 2025. neposredno isplatio ukupno 208.900,00 EUR. Protivnica je u istom razdoblju na račun predlagatelja uplatila 10.000,00 EUR. Neto odljev po ovoj skupini transakcija iznosi 198.900,00 EUR.

8. Vještakinja je dodatno utvrdila podizanja gotovine na bankomatima i kartična plaćanja na POS uređajima za koja nisu pronađena odgovarajuća zaduženja na temelju ulaznih računa ispostavljenih predlagatelju niti druga vjerodostojna knjigovodstvena dokumentacija. Isplate za 2024. godinu u iznosu od 73.705,56 EUR i za 2025. godinu u iznosu od 117.870,42 EUR, ukupno 191.575,98 EUR, u poslovnim su knjigama evidentirane na poslovnom partneru protivnice, među ostalim na kontu 06506 „Dani dugoročni zajmovi članovima društva“.

9. Glavna restitucijska tražbina prema protivnici iznosi 390.475,98 EUR, i to 198.900,00 EUR po osnovi neto neposrednih isplata te 191.575,98 EUR po osnovi gotovinskih i POS transakcija evidentiranih za račun protivnice, za koje prema dostupnoj dokumentaciji nije utvrđena poslovna ili druga pravna osnova.

10. Za potrebe privremene mjere nije potrebno potpuno dokazati tražbinu kao u parnici, nego učiniti vjerojatnim njezino postojanje. Bankovni izvodi dokazuju odljev sredstava, poslovne knjige identificiraju analitičkog partnera na kojega su transakcije knjižene, a nepostojanje izvornih ugovora, odluka, računa i blagajničkih isprava čini vjerojatnim da je došlo do prijelaza imovine bez dokazane pravne osnove. Konačna ocjena osobnog stjecanja koristi i eventualne pravne osnove bit će predmet kontradiktornog parničnog postupka. Bitno je da predlagateljica iako je imala mogućnost očitovati, nije na skupštinu društva dostavila nedostajuće isprave.

11. Podredna odštetna tražbina prema protivnici iznosi do 192.614,96 EUR i odnosi se na štetu nastalu tijekom zajedničkog mandata tuženika do 27. listopada 2023. Prema razgraničenju u tužbi, taj iznos čine neposredne isplate protivnici od 145.000,00 EUR te neopravdane gotovinske i POS transakcije od 47.614,96 EUR: 6.252,16 EUR za 2021., 27.059,78 EUR za 2022. i 14.303,02 EUR za dio 2023. do 27. listopada, nakon uračunavanja povrata od 9.000,00 EUR. Za navedeni iznos tužbom se traži solidarna odgovornost protivnice i EKK, ali se ovdje predlaže osiguranje samo prema protivnici i na njezinim pravima.

12. Vjerojatnost odštetne tražbine da proizlazi iz utvrđenih odljeva sredstava, nedostatka odgovarajućih isprava o njihovoj osnovi i poslovnoj svrsi te dužnosti protivnice da tijekom mandata sudjeluje u vođenju poslova, osigura uredno vođenje poslovnih knjiga i nadzor nad raspolaganjem sredstvima društva. Predlagatelj tvrdi da je propuštanje tih dužnosti omogućilo nastanak opisane štete. Za ovu osnovu nije odlučno je li protivnica osobno primila svaku korist. Samostalno zastupanje drugog člana uprave ne uklanja njezine dužnosti nadzora i zaštite imovine društva. Odluka skupštine od 31. kolovoza 2026. obuhvaća postavljanje odštetnog zahtjeva protiv obaju bivših članova uprave, iako prema sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluka moguće nije niti potrebna.

13. Podredna tražbina osigurava se za slučaj i u opsegu u kojem glavni zahtjevi ne budu prihvaćeni, kako je određeno u tužbi. Za svaku istu transakciju uračunavaju se iznosi dosuđeni ili plaćeni po glavnom zahtjevu, uključujući ispunjenje drugog solidarnog dužnika. Ne predlaže se zbroj glavnice od 390.475,98 EUR i sporednih tražbina i 192.614,96 EUR i sporednih tražbina, nego osiguranje obiju tražbina uz ukupnu gornju granicu osigurane glavnice od 390.475,98 EUR i sporednih tražbina. Ako Sud ne ocijeni vjerojatnom restitucijsku tražbinu, predlaže se da mjeru odredi radi osiguranja vjerojatnog dijela podredne odštetne tražbine, najviše do 192.614,96 EUR s sa sporednim tražbinama.

14. Protivnica je vlasnica dviju nekretnina u Poreču bez upisanih tereta te etažnog dijela u [adresa]. Nekretnine su pravno prenosive i mogu se otuđiti ili dodatno opteretiti jednostranim raspolaganjem protivnice osiguranja. Na etažnom dijelu u [adresa] već je upisano založno pravo u korist Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Porezne uprave, što umanjuje raspoloživu vrijednost toga dijela za buduću naplatu predlagatelja i potvrđuje potrebu da se spriječi daljnje opterećivanje preostale imovine.

15. Predlagatelj ne tvrdi da je otuđenje već provedeno, nego da bi svako raspolaganje prije donošenja ovršne odluke, osobito s obzirom na visinu tražbine i postojeći teret na jednoj nekretnini, znatno otežalo ili učinilo neizvjesnom naplatu. Parnični postupak s opsežnim financijskim dokazima i mogućim vještačenjem nužno će trajati, dok se prijenos ili opterećenje nekretnine može provesti u kratkom roku. Upravo je zadržavanje sadašnjeg zemljišnoknjižnog stanja svrha predložene mjere.

16. Podredno, predlagatelj ističe da predložena zabrana protivnici ne oduzima posjed, korištenje, stanovanje, iznajmljivanje ni ostvarivanje prihoda od nekretnina, nego privremeno ograničava samo dobrovoljno otuđenje i opterećenje. Protivnica može predložiti zamjenu mjere odgovarajućom jamčevinom. Stoga bi šteta koju bi protivnica pretrpjela bila neznatna u odnosu na opasnost potpune ili djelomične nenaplativosti tražbine, zbog čega su ispunjene i pretpostavke iz članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona.

17. Iznos tražbine iznosi 390.475,98 EUR, a predlagatelj ne raspolaže procjenama tržišne vrijednosti nekretnina. Zbog toga se mjera predlaže na navedenim nekretninama zajedno, uz izričit prijedlog da Sud, ako iz priloženih ili naknadno pribavljenih podataka ocijeni da je za potpunu svrhu osiguranja dovoljan manji opseg, zabranu ograniči na onu nekretninu ili kombinaciju nekretnina koja je najprikladnija i najmanje tegobna za protivnicu, sukladno načelu razmjernosti i članku 350. stavku 2. Ovršnog zakona.

18. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.

19. Odredbom članka 344. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.; u daljnjem tekstu - OZ) predviđene su pretpostavke za određivanje privremene mjere. Sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine, ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje subjektivne opasnosti ukoliko učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).

20. Dakle, za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine moraju se kumulativno ispuniti dva uvjeta na razini vjerojatnosti i to postojanje tražbine kao prvi uvjet te opasnost ostvarenja tražbine kao drugi uvjet. Vjerojatnost postojanja tražbine postoji onda kada je mogućnost da takva tražbina postoji veća od mogućnosti da takva tražbina ne postoji, pri čemu navedena tražbina ne mora biti utvrđena na razini izvjesnosti, no mora biti utvrđena barem kao potencijalna tražbina. Opasnost ostvarenja tražbine postoji onda kada je izgledno da se ta tražbina zbog određenih radnji upravljenih na raspolaganje imovinom dužnika neće moći naplatiti. Privremena mjera mora biti takva da se njome postiže svrha osiguranja, odnosno ona mora biti prikladna, provediva i svrsishodna za osiguranje tražbine. Privremene mjere su mjere koje imaju isključivo regulacijski karakter budući da se njima privremeno uređuje sporni pravni odnos između stranaka pri čemu njihov cilj nije rješavanje spora već osiguranje pravnog odnosa povodom kojeg je spor nastao, a iz kojeg mogu proizaći tražbine koje se mogu prisilno ostvariti.

21. Protivnik osiguranja doista vlasnik nekretnina označenih kako to navodi predlagatelj, budući da to proizlazi iz priloženih z.k. izvadaka.

22. U odnosu na prvopostavljenu pretpostavku za određivanje privremene mjere, vjerojatnost tražbine, utvrđeno je da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine u iznosu od 191.575,98 EUR eura.

23. Naime, čitanjem dokumentacije priložene spisu, bankovnih izvoda; konto- kartica, te napose nalaza i mišljenja vještakinje za financije i računovodstvo Nataše Vlačić od 30. lipnja 2026., utvrđeno je da je predlagatelj protivnici osiguranja od 2021. do 2025. neposredno isplatio ukupno 208.900,00 EUR. Protivnica je u istom razdoblju na račun predlagatelja uplatila 10.000,00 EUR. Neto odljev po ovoj skupini transakcija iznosi 198.900,00 EUR. Vještakinja je dodatno utvrdila podizanja gotovine na bankomatima i kartična plaćanja na POS uređajima za koja nisu pronađena odgovarajuća zaduženja na temelju ulaznih računa ispostavljenih predlagatelju niti druga vjerodostojna knjigovodstvena dokumentacija. Isplate za 2024. godinu iznose od 73.705,56 EUR, a za 2025. godinu iznose 117.870,42 EUR, ukupno 191.575,98 EUR.

24. Provedbom dokaza u parničnom postupku moguće je doći do drugačijega utvrđenja od onoga do kojega je sud došao cijeneći sadržaj isprava priloženih uz prijedlog za osiguranje.

25. Iako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine prijedlog za osiguranje privremenom mjerom odbijen je s obzirom na to da je predlagatelj osiguranja bio dužan učiniti vjerojatnim i da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku radnju kojom ugrožava naplatu tražbine te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate te njegove tražbine. Takva ponašanja su u Ovršnom zakonu opisno navedena, ali bi to moglo biti i svako raspolaganje imovinom na način da spriječi ili znatno oteža naplatu tražbine. Opasnost da će protivnik osiguranja onemogućiti ili znatno otežati naplatu potraživanja mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje, odnosno propuštanja protivnika osiguranja, svjesno poduzeta radi ugrožavanja namirenja njegove tražbine, koja ugrožavaju buduću naplatu te tražbine. Iz navedenog proizlazi da za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti, već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Sud mora utvrditi postojanje takvih radnji, odnosno propuštanja protivnika osiguranja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima. Ne može se smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnim već zbog same činjenice da protivnik osiguranja nije predlagatelju ispunio tražbinu čije se osiguranje zahtijeva, a niti zbog činjenice da protivnik osiguranja ima u vlasništvu svega jednu nekretninu opterećenu založnim pravom.

26. Naime, predlagatelj osiguranja je u pogledu opasnosti ostvarenja tražbine u prijedlogu naveo da protivnik osigurana ima u vlasništvu dvije nekretnine te da postoji opasnost da će predlagatelj bez određivanja privremene mjere imati formalno nemoguću ili otežanu naplativost tražbine.

27. Budući da je ocjena ovog suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim jednu od dvije kumulativno potrebne pretpostavke da bi se privremena mjera mogla odrediti u smislu citirane odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci.

U Pazinu 16. rujna 2026.

SUDAC

Damir Rabar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Predlagatelju osiguranja po punomoćniku,

- Protivniku osiguranja