1

   Poslovni broj: Gž-248/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Verici Perić Aračić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja S. P. N. iz L., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik N. P., odvjetnik u B., protiv protustranke C. I. S. S. iz L., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik A. Ž., odvjetnik u B., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: R1-98/2019 od 19. studenog 2019., 24. travnja 2024.,

r i j e š i o   j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: R1-98/2019 od 19. studenog 2019.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: R1-98/2019 od 19. studenog 2019., odlučeno je:

" I. Odbija se prijedlog za uređenje međe između nekretnine označene kao čest. zem. … u odnosu na nekretninu označenu kao čet. zem. …, sve k.o. L..

II. Nalaže se predlagatelju da protustranci naknadi trošak u iznosu od 500,00 kn u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troška odbija".

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagatelja za uređenje međe između nekretnine čest. zem. … k.o. L. koja je u njegovom vlasništvu i posjedu i čest. zem. … k.o. L. koja je u vlasništvu i posjedu protustranke.

6. U postupku je utvrđeno da je u upravnom postupku protustranka ishodila pravomoćnu građevinsku dozvolu u skladu s građevinskim projektom za izgradnju stambene zgrade na građevinskoj čest. zem. … k.o. L., 6. studenog 2018., za koju je dobivena i suglasnost nadležnog ureda za Katastar nekretnina u B. od 22. veljače 2018. Tijekom postupka ishođenja građevinske dozvole sastavljen je prijavni list za katastar 21. listopada 2017., na kojem se navodi da je geodetski projekt izrađen u skladu s pravilnikom o geodetskom projektu i odgovara svrsi za koju je izrađen, te se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru. Za izradu prijavnog lista prethodno je izvršeno mjerenje na terenu kojom prilikom je predlagatelj kao vlasnik svoje nekretnine svojim potpisom potvrdio utvrđene granice između nekretnina u vlasništvu stranaka i nije iznio nikakve primjedbe, pa su nakon što su strankama na terenu pokazane granice, iste kao takve i obilježene na licu mjesta.

7. Među strankama je nesporno da je predlagatelj potpisao izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima koje je sastavljeno  21. listopada 2017., a temeljem kojeg je međa između nekretnina u vlasništvu stranaka označena i definirana na terenu i to linijom između betonskog zida i željeznog klina zabijenog u tlo.

8. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje navodeći da međa između dvije nekretnine postoji, te je objektivno vidljiva, a kako se u postupku uređenja međa ne potvrđuje da je vidljiva granica između nekretnina ujedno i njihova stvarna granica, to je prvostupanjski sud odbio prijedlog, a pozivajući se na članak 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZV).

9. Ispitujući pobijano rješenje, temeljem članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP ovaj sud nalazi da nisu počinjene povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Člankom 103. ZV propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (stavak 1). Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristanu (stavak 2). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi iz stavka 2. ovog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3).

11. Sukladno gore navedenoj odredbi članka 103. stavak 1. ZV, procesno pravne pretpostavke za provedbu postupka uređenja međa su da postoje oštećenja međašnih znakova između dvije nekretnine, tako da se više neće moći raspoznati ili da se međe ne raspoznaju ili da su međe sporne, u kojem slučaju međa može biti obnovljena odnosno ispravljena.

12. Međa je linija koja razdvaja dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice) i ona se u naravi označava međašnim znacima, kao što su zidovi, razne vrste ograda i sl. U konkretnom slučaju, međa između predmetnih nekretnina je već utvrđena i objektivno vidljiva na terenu, zbog čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev predlagatelja. Na navode žalitelja prema kojima je netočno da je međa između dviju nekretnina vidljiva, treba reći da upravo suprotno proizlazi iz dokaza koji se nalaze u spisu, te da i sam predlagatelj u prijedlogu navodi "međašni znaci su na trenu poznati budući je međa označena željeznim kolcima".

13. Da li je međa jednim dijelom doista utvrđena na zemljištu u vlasništvu predlagatelja, to ne može biti predmet ovog postupka, nego predlagatelj svoja eventualna prava može ostvariti u posebnom parničnom postupku, a kako je to naveo i prvostupanjski sud.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP.

                                              U Dubrovniku, 24. travnja 2024.

Sutkinja

Verica Perić Aračić