Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: P-1864/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Andreji Žigante, u pravnoj stvari tužiteljice MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivi Sindičić, odvjetnici iz Kastva, protiv tuženika 1. ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćnici Maji Tuhtan Grgurić, odvjetnici iz Opatije, radi prestanka uznemiravanja, nakon održane glavne rasprave zaključene 23. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenika punomoćnice 1. i 2. tuženika, te objavljene 16. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženicima se nalaže da prestanu uznemiravati tužiteljicu u vlasništvu nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da na toj nekretnini u dijelu iza kuće tužiteljice br. 97 u smjeru sjeverozapad-jugoistok od betoniranog podesta širine 0,80 do 0,90 do međe koja ide točkama crvene boje K-L, prikazano kao žuto obojena površina sukladno nalazu stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. Geod. Roberta Svobode, sačinjen dana 20. siječnja 2017.godine, odsipavaju zemlju s nekretnine tužiteljice, otkopavaju i uništavaju cijevi, sve u vlasništvu i na nekretnini tužiteljice, te se ujedno zabranjuje tuženicima takvo ili slično smetanje vlasništva navedenih nekretnina tužitelja u budućnosti.

II. Tuženicima se nalaže u cijelosti vratiti u provobitno stanje porušeni stari kameni podzid i blokete na kojima su bile položene vodovodne i kanalizacijske cijevi, na način da sve postave na mjesto i u stanju u kakvom je bilo prije rušenja, prikazano kao žuto obojena površina sukladno nalazu vještaka, uz među označenu točkama crvene boje K-L, sve u roku od 15 dana, a u slučaju da tuženici to ne učine, ovlašćuje se tužitelj da na trošak tuženika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi sam.

III. Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno naknade štetu u iznosu od 674,90€, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 07. studeni 2018. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Tuženici su dužni solidarno naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.687,83 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 1119/2024-2 od 3. rujna 2024. ukida se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1334/2019-7 od 19. listopada 2022. i presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-6627/2015-27 od 4. travnja 2019., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Rješenjem revizijskog suda broj Revd-211/2024-3 od 21. veljače 2024. dopušteno je tuženicima podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi sljedećeg pravnog pitanja:

"Je li u okolnostima da vještak nije pozvan na raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka kada su stranke imale primjedbi na nalaz i mišljenje koje je vještak podnio u pisanom obliku?".

Revizija tuženika je osnovana.

Suština spornog odnosa među strankama ogleda se u pitanju da li je sporni dio zemljišta dio kč. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužiteljice) ili je dio kč. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tuženika) (obje čestice u k. o. [katastarska općina]). Odnosno, sporna je međa između navedenih nekretnina.

Iz nalaza i mišljenja vještaka Roberta Svobode od 20. siječnja 2017. proizlazi da se sporni dio zemljišta nalazi na nekretnini tužiteljice.

Prvostupanjski sud prihvaća taj nalaz i mišljenje te prihvaća predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice.

U postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, a na koju povredu se odnosi predmetno pravno pitanje.

Naime, navedeni vještak podnio je sudu pisani nalaz i mišljenje. Na ročištu za glavnu raspravu od 25. veljače 2019. tužena strana je osporila taj nalaz i mišljenje, a prvostupanjski sud je propustio postupiti po odredbi 260. st. 1. ZPP, odnosno, propustio je saslušati vještaka na raspravi i omogućiti tuženima da raspravljaju o tom nalazu i mišljenju (čl. 302. ZPP). Time je dakle u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

2. U ponovljenom postupku sud je saslušao vještaka Roberta Svobodu radi otklanjanja primjedbi tuženika na njegov pismeni nalaz i mišljenje.

3. Vještak je u cijelosti ustrajao kod svog danog pismenog nalaza i mišljenja. Vještak ističe da se ne slaže s očitovanjem nadležnog Odjela za katastar u kojem se navodi da u vrijeme izrade skice izmjere br. 619 od 1989. nije bilo promjene tijeka međe između nekretnina stranaka. Tome u prilog dostavlja sudu i strankama obje skice izmjere kako iz 1977. tako i iz 1989. Naime, postoji razlika koja se tiče udaljenosti sjeverne fasade kuće broj 97 u vlasništvu tužiteljice koja je izmjerena 1977. do podzida na udaljenosti od 0,80 m dok je na skici izmjere broj 619 iz 1989. ta udaljenost prikazana da iznosi 1,20 m. Mišljenja je da prilikom izrade nalaze i mišljenja pa tako i izrade geodetskih elaborata treba voditi računa o svim skicama izmjere koje su prethodile pri čemu je smatra da je mjerodavna posljednja skica temeljem koje se može identificirati u konkretnom slučaju tijek međe između nekretnina stranaka.

Na upit pun. tužiteljice zašto se koriste posljednje skice izmjere vještak odgovara da u konkretnom slučaju, a tiče se tijeka međe između nekretnina stranaka, nije bilo moguće ucrtati promjenu tijeka međe koja je prikazana na skici izmjere broj 619 iz 1989. a koja promjena se tiče konkretno udaljenosti paralelnih linija od 40 cm što predstavlja razliku ranije opisanih udaljenosti od SI ruba kuće broj 97, a sve kako je prikazano na već spomenutim skicama izmjere. Naime u to vrijeme 1989. nadležni katastarski ured je održavao analogni katastarski plan što znači da su se sve promjene nekretnina koje su bile predmet izrade geodetskih elaborata na katastarski plan ucrtavale crvenom bojom.

Na daljnji upit što na skici iz 1989. predstavlja zadebljanje na postojećoj liniji, vještak odgovara da je to oznaka podzida jer da se tako označavaju detalji na skicama izmjere.

Na daljnji upit da li je na prikazanoj skici izmjere broj 619 iz 1989. bio prikazan podzid i da li je na tom mjestu zadebljanja 1989. bio podzid između nekretnina stranaka, vještak odgovara da je bio prikazan podzid, od čega je bio izgrađen da nema saznanja, ali je bila sigurno visinska razlika terena.

Na daljnji upit može li iz njegove skica lica mjesta reći na kojoj udaljenosti se nalazi međa između nekretnina stranaka prema važećoj kopiji katastarskog plana ucrtana na skici crnom linijom, odgovara da kao prvo današnji katastarski planovi su u digitalnom obliku te se održavaju putem potvrđenih geodetskih elaborata također u digitalnom obliku te se sve promjene također održavaju u digitalnom obliku. Kako je izvorni katastarski plan za predmetno područje izrađen 1977. kad je bila nova katastarska izmjera k. o. [katastarska općina] obavljena aerofotogrametrijskom metodom izmjere te su na taj način izrađeni katastarski planovi. Skicom izmjere oznake "B" iz 1977. se pristupilo detaljnoj izmjeri na način da su se obavljala tzv. kontrolna odmjeranja. Obzirom da je katastarski plan izrađen u analognom obliku isti je nemjerljiv u smislu prikaza kako detalja tako i granica katastarskih čestica, sukladno danas važećim geodetskim propisima. Upravo iz tog razloga se danas geodetski izvoditelji prilikom izrade geodetskih elaborata rukovode kako kopijom katastarskog plana u digitalnom obliku, tako je potrebno izvršiti i uvid u digitalnu arhivu geodetskih elaborata koja sadrži eventualno skice izmjere predmetnih k.č. što bi po mom mišljenju trebalo uzeti u obzir.

Na upit pun. tuženika da li je prema skici iz 1989. rub podzida granica parcele, odgovora da je, na udaljenosti od 1,20 m od SI ruba kuće broj 97.

Na daljnji upit pun. tuženika što je rub podzida prema skici lica mjesta vještaka, vještak odgovara da je podzid prikazao plavom debljom linijom i pravcem G-H.

Na daljnji upit kako objašnjava da je rub podzida na njegovoj skici na udaljenosti od 0,80 m, na skici iz 1989. 1,20 m, a na skici iz 1977. 0,80 m, vještak odgovara da je na prilogu br. 2. izrađenog nalaza i mišljenja upravo pokazao tijek međe između nekretnina stranaka kako je i naznačeno u legendi ispod skice. Naime, u vrijeme izrade nalaza i mišljenja, a nakon provedenog očevida, na skici s lica mjesta mjerenja sam točno prikazao udaljenosti izmjerenih položaja detalja te sam mišljenja da je betonski zid koji je postojao u vrijeme izrade nalaza i mišljenja, a na skici lica mjesta mjerenja je prikazan osjenčanom crvenom bojom. Obzirom da u vrijeme očevida i izrade nalaza i mišljenja taj zid je bio u naravi i njegova udaljenost od SI ruba kuće br. 97 iznosi upravo 1,20 m.

Na daljnji upit da li je vještak izvršio uvid u elaborat iz 1989. i da li je u elaboratu iz 1989. vođeno računa o prethodnoj skici koja je bila zavedena u katastru, vještak odgovara da se prilikom izrade nalaze rukovodio numeričkim podacima koji su prikazani na skici izmjere iz 1989.

Na daljnji upit da li mu je poznato kojim povodom je izrađena skica iz 1989. i koji je predmet tog elaborata, odgovara da je predmet izrade prijedlog parcelacije osnovne katastarske čestice [katastarska čestica] na nove katastarske čestice [katastarska čestica], kao i prijava objekta sagrađenog na novopredloženoj k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]., a koji je prijedlog i proveden kroz katastar i zemljišnu knjigu.

Na daljnji upit da li taj elaborat sadrži izvješće o međi i da li je predmet tog elaborata bio ispravljanje međa prema susjednim nekretninama, odgovara da o tome je li sačinjavan ikakav zapisnik koji bi obuhvatio i nositelje prava susjednih nekretnina odnosno o promjeni tijeka međe, nema saznanja.

4. Tuženici smatraju da vještak nije otklonio primjedbe na svoj nalaz te ga ne prihvaćaju i predlažu provođenje očevida na licu mjesta i novo geodetsko vještačenje, a što je sud rješenjem od 16. listopada 2025. prihvatio te pozvao tuženike na uplatu predujma u roku od 30 dana.

Tuženici su podneskom od 4. studenoga 2025. zamolili sud za produljenje roka za uplatu predujma te im je sud rok produljio za daljnjih 20 dana.

Tuženici su podneskom od 12. prosinca 2025. obavijestili sud da nemaju dostatnih financijskih sredstava za uplatu predujma za provođenje novog geodetskog vještačenja te odustali od tog dokaznog prijedloga. a ustrajali da sud bez prisutnosti vještaka provede očevid na licu mjesta.

Tužiteljica smatra predloženi dokaz očevidom na licu mjesta bespredmetnim i suvišnim te se protivi istom.

Tužiteljica je konačni tužbeni zahtjev postavila podneskom od 23. travnja 2026., a sud je dopustio preinaku tužbe jer je ista svrsishodna za rješenje ove pravne stvari.

5. Sud je rješenjem od 23. lipnja 2026. odbio dokazne prijedloge tuženika za dopunskim saslušanjem 1. tuženice i svjedoka IŽ, sina tuženika držeći iste irelevantne za rješenje ove pravne stvari i usmjerene ka odugovlačenju postupka koji je započeo 8. srpnja 2010.

6. Ponovnom ocjenom svih izvedenih dokaza tijekom postupka sud je temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. U ovom parničnom postupku radi se o vlasničkom zahtjevu radi uznemiravanja prava vlasništva i uspostavu ranijeg stanja koji tužiteljica temelji na odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV).

Za pravilno odlučivanje o tom zahtjevu bilo je nužno utvrditi u čijem se vlasništvu nalazi prijeporni dio zemljišta, a što je nedvojbeno utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka geodetske struke Roberta Svobode te njegovim usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja, a radi otklanjanja primjedbi tuženika na isti.

Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka budući je vještak stručno, potpuno i argumentirano obrazložio dvojbe vezane uz sve skice izmjere prijepora pri čemu zaključuje da je mjerodavna posljednja skica temeljem koje se može identificirati tijek međe između nekretnina stranaka.

Tijekom postupka tužiteljica je dokazala da je stvar njezino vlasništvo i da je tuženici uznemiravaju u izvršavanju njezinih ovlasti u pogledu te stvari, a nesporno je dokazano i da je uznemiravanje prouzročena šteta, pa ista kao vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

Nesporno je da je tužiteljica premjestila cijevi koje su oštetili tuženici, te da joj je na taj način radnjama tuženika prouzročena šteta koju je vještak građevinske struke utvrdio u iznosu od 5.085,00 HRK koji iznos izražen u sada službenoj valuti Republike Hrvatske iznosi 674,90 EUR, a koji iznos tuženici nisu niti osporavali. Slijedom navedenog tuženici su temeljem odredbe čl. 167. st. 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 145. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) obvezani naknaditi nastalu štetu s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 7. studenog 2018. pa do isplate.

Stoga je odlučeno kao u toč. I. – III. izreke ove presude.

8. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154.st. 1. Zakona o parničnom postupku, te je tužiteljici priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR, sastav prijedloga za određivanje privremene mjere u iznosu od 200,00 EUR, sastav četiri obrazložena podneska svaki u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištima 13. siječnja 2011., 23. studenog 2011., 20. siječnja 2012., 13. studenog 2012., 21. prosinca 2012. i 18. veljače 2013. svaki u iznosu od 200,00 EUR, pristup očevidu 26. travnja 2012. u iznosu od 250,00 EUR, sastav podnesaka od 4. listopada 2016. i 2. studenog 2018. svaki u iznosu od 200,00 EUR , pristup ročištima 4. svibnja 2016. i 1. lipnja 2016. svaki u iznosu od 50,00 EUR, pristup ročištima 29. lipnja 2016., 22. rujna 2016., 4. veljače 2019. i 25. veljače 2019. svaki u iznosu od 200,00 EUR, pristup očevidu 21. prosinca 2016. u iznosu od 250,00 EUR, sastav podnesaka od 30. lipnja 2025., 9. listopada 2025. i 23. travnja 2026. svaki u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištima 3. srpnja 2025., 16. listopada 2025. i 23. lipnja 2026. svaki u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištu za objavu odluke u iznosu od 100,00 EUR, predujma za vještačenje u iznosu od 882,60 EUR, trošak predujma za izlazak suda na lice mjesta u iznosu od 53,08 EUR, te sudske pristojbe na tužbu i na presudu svaka u iznosu od 53,08 EUR, pristojba na privremenu mjeru u iznosu od 26,54 EUR, pristojba na žalbu u iznosu od 119,45 EUR, odnosno ukupan parnični trošak u iznosu od 6.687,83 EUR.

U Rijeci, 16. rujna 2026.

Sudac

Andreja Žigante

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. 1. i 2. tuženika