Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Stalna služba u Ivancu

Ivanec, Ul. Ak. Mirka Maleza 3

Poslovni broj: Ovrv-7417/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, po sutkinji Nataši Sever, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Valentine Kovačić, u predmetu ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 , OIB: 92963223473, kojeg zastupa punomoćnik Goran Durmiš, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Bekina, Škurla, Durmiš, Spajić d.o.o. iz Zagreba protiv ovršenika Općina Petrijanec, Vladimira Nazora 157, Petrijanec, OIB: 59042118698, radi ovrhe općenito na imovini ovršenika, izvan ročišta, dana 15. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se, prijedlog ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473 za određivanje ovrhe općenito na imovini ovršenika Općina Petrijanec, Vladimira Nazora 157, Petrijanec, OIB: 59042118698.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 17. lipnja 2026. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, radi ovrhe općenito na imovini ovršenika. Javni bilježnik kojem je predmet dodijeljen u rad, vratio je spis u sudsko rješavanje jer vjerodostojna isprava ne glasi na ovršenika.

2. Uvidom u prijedlog za ovrhu i vjerodostojnu ispravu ovaj sud je zaključio da je ovršenikov dužnik osoba koja je preminula 2024. godine, a naznačeni ovršenik je nasljednik iza dužnika pa posljedično tome ovrhovoditelj ne raspolaže vjerodostojnom ispravom koja glasi na naznačenog ovršenika iz prijedloga za ovrhu.

3. Odredbom čl. 22. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje: OZ), propisano je da se ovrha određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema čl. 23. OZ-a taksativno je navedeno što se smatra ovršnom ispravom, dok je čl. 32. OZ-a propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, a ako se prijenos ne može dokazati na taj način prijenos tražbine se dokazuje pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. St. 2. navedenog članka propisano je da se ta odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, dok je st. 3. propisano da ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao novi ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na drugi način na njega prešla, a ako se prijenos ne može dokazati na taj način prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazu u trenutku kad u njega stupa. Navedena odredba se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.

4. Budući da ovrhovoditelj u konkretnom slučaju prijedlog za ovrhu temelji na vjerodostojnoj ispravi (a ne na ovršnoj ispravi) te da nasljednik u priloženoj vjerodostojnoj ispravi na temelju koje je predložena ovrha ni je označen kao ovrhovoditeljev dužnik, (već je kao ovrhovoditelj dužnik naznačen pokojnik), valjalo je primjenom citiranih zakonskih odredbi odbaciti prijedlog ovrhovoditelja da se radi namirenja njegove novčane tražbine koju je imao prema preminulom ovršeniku provede ovrha na imovini nasljednika iza ovršenika. Ovrhovoditelj može svoje pravo ostvarivati isključivo i jedino u parničnom postupku u kojem će svoju tražbinu dokazivati izvodom iz ovjerovljenih poslovnih knjiga o postojanju duga te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju u odnosu na nasljednike, ovdje ovršenika.

5. Jednako stajalište zauzeto je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 23. studenog 2023. na kojem je usvojen zaključak koji glasi: "Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a koji članak se primjenom stavka 2. istog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pokojnog dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju."

Ivanec, 15. rujna 2026.

Sutkinja

Nataša Sever

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovog suda, neposredno, putem sustava e-komunikacije ili putem pošte, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju – putem e - komunikacije