Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-236/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Koraljke Bumči kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog OZ zbog kaznenog krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog OZ izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: K-1157/2023 od 5. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2026. u prisutnosti okrivljenog OZ i zamjenika branitelja okrivljenika odvjetnika Mirka Stojića, na javnom dijelu sjednice

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog OZ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: K- 1157/2023 od 5. studenog 2025., okrivljeni OZ proglašen je krivim zbog kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenjem isprave, opisanom u članku 278. stavku 1. i 3. KZ/11, kažnjivom po članku 278. stavku 3. KZ/11, a činjenično i pravno opisanim u izreci prvostupanjske presude. Na temelju članka 278. stavka 3. KZ/11 okrivljeni OZ osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci. Na temelju članka 79. KZ/11 od okrivljenog OZ trajno su oduzete dvije registarske pločice oznake [registarska oznaka] koje su od njega privremeno oduzete Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Postaje granične policije Trilj, broj: 01389325 od 4. listopada 2022. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi članka 145. stavka 1. i 2 točke 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24

- dalje u tekstu: ZKP) naloženo je okrivljeniku da naknadi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura (sto eura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljeni OZ po branitelju SZ, odvjetniku iz odvjetničkog društva Mijoč & Bakić d.o.o. iz Splita zbog odluke o kazni. U žalbi je okrivljenik predložio da se pobijana presuda preinači u djelu odluke o kazni na način da mu se primjenom propisa o ublažavanju kazne izrekne uvjetna osuda s dužim rokom provjeravanja, odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U žalbi je ujedno zatraženo da se okrivljenik i njegov branitelj obavijeste o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća kojem je zahtjevu ovaj sud udovoljio. Okrivljenik je putem branitelja izravno drugostupanjskom sudu dostavio dopunu žalbe s prilozima (trudnička knjižica i kopije rodnih listova) kojim dokumentira navode žalbe o svojim obiteljskim prilikama.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavak 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Na traženje okrivljenika o sjednici drugostupanjskog vijeća obaviješteni su državni odvjetnik, branitelj okrivljenika odvjetnik SZ i okrivljenik. Kako na sjednicu vijeća nije pristupio državni odvjetnik sjednica vijeća je održana na temelju članka 475. stavka 3. ZKP. Okrivljeni OZ i zamjenik branitelja okrivljenika odvjetnik Mirko Stojić koji su prisustvovali sjednici vijeća iznijeli su navode i prijedloge iz žalbe i njene dopune.

6. Žalba okrivljenog OZ nije osnovana.

7. Okrivljenik u žalbi navodi da je prestrogo osuđen jer sud nije dostatno cijenio olakotne okolnosti na njegovoj strani i to priznanje kaznenog djela, žaljenje, kajanje i njegovo obećanje da neće više činiti kaznena djela, da je „u vezi“ s izvanbračnom suprugom koja je trudna te skrbi o njoj i njezinih troje maloljetne djece. Smatra da se ranije osude ne mogu cijeniti kao otegotna okolnost zbog nastupa rehabilitacije. Smatra da se svrha kažnjavanja, odnosno svrha specijalne i generalne prevencije, može se postići i blažom kaznom, uvjetnom osudom.

7.1. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljeniku pravilno utvrdio sve okolnosti važne da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja te je ispravno olakotnim cijenio njegovo priznanje kaznenog djela kojim je pridonio utvrđivanju činjeničnog stanja i efikasnijem okončanju kaznenog postupka, izraženo žaljenje i kajanje zbog učinjenog čime je izrazio svijest o pogibeljnosti kriminalnog ponašanja. Otegotnim je prvostupanjski sud cijenio da je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom te njegovu višekratnu osuđivanost. Sve navedene okolnosti pravilno su i dostatno vrednovane, pri čemu treba naglasiti da je ispravno utvrdio prvostupanjski sud da je okrivljenik specijalni povratnik jer je, između ostalog, u dva navrata osuđivan i za istovrsno kazneno djelo. Iako okrivljenik u žalbi ne navodi u odnosu na koje presude je nastupila rehabilitacija, prema odredbama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Narodne novine broj: 143/12, 105/13, 32/17 i 53/22) uvidom u izvod iz kaznene evidencije (list 67) evidentno je da nisu ispunjeni uvjeti za rehabilitaciju prema članku 20. citiranog zakona. Pored toga, okrivljenik je ovo kazneno djelo počinio u roku kušnje po osudi Općinskog suda u Splitu broj K-us-7/2016. Kako dosadašnje osude na uvjetne osude, ali i na bezuvjetnu kaznu zatvora nisu okrivljenika odvratile od činjenja kaznenih djela, imajući na umu sve navedeno i vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11), kao i o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je osuda okrivljenika na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci primjerena kazna svim utvrđenim okolnostima na strani okrivljenika te okolnostima kaznenog djela, društvenoj opasnosti i posljedicama istog i da će se takvom kaznom ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno u dovoljnoj će mjeri utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Treba naglasiti da je okrivljenik tijekom postupka naveo da je neoženjen i nije isticao obvezu uzdržavanja prema trećim osobama, stoga navedene činjenice prvostupanjski sud nije niti mogao cijeniti kao olakotne. Okrivljenik tek u žalbi navodi da živi u vanbračnoj zajednici, da mu je vanbračna supruga trudna i da ona ima troje djece, međutim te činjenice kada se dovedu u vezu s utvrđenim okolnostima o ličnosti okrivljenika, njegovom upornosti u činjenju kaznenih djela, a time i kršenjem društvenih normi ponašanja unatoč ranijim osudama, ukazuju da blaže kažnjavanje okrivljenika nije osnovano.

8. Kako žalbenim razlozima okrivljenog OZ nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, a na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Stoga je primjenom članka 482. ZKP trebalo presuditi kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 15. rujna 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Irena Kvaternik