Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-7/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Marina Tolj, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Tomislav Dumenčić, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-850/2024-22 od 30. srpnja 2025., dana 15. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-850/2024-22 od 30. srpnja 2025.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se po završetku postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja određena je ovrha kako slijedi:

"I. Na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 22. siječnja 2021. godine poslovni broj P-293/2020, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 17.956,33 EUR sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose kako slijedi:

- iznos od 450,31 EUR od 1. lipnja 2009. pa do isplate,

- iznos od 450,31 EUR od 1. srpnja 2009. pa do isplate,

- iznos od 450,31 EUR od 1. kolovoza 2009. pa do isplate,

- iznos od 450,31 EUR od 1. rujna2009. pa do isplate,

- iznos od 450,31 EUR od 1. listopada 2009. pa do isplate,

- iznos od 450,31 EUR od 1. studenoga 2009. pa do isplate,

- iznos od 450,31 EUR od 1. prosinca 2009. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. siječnja 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. veljače 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. ožujka 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. travnja 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. svibnja 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. lipnja 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. srpnja 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. kolovoza 010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. rujna 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. listopada 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. studenoga 2010. pa do isplate,

- iznos od 410,42 EUR od 1. prosinca 2010. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. siječnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. veljače 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. ožujka 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. travnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. svibnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. lipnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. srpnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. kolovoza 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. rujna 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. listopada 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. studenoga 2011. pa do isplate,

- iznos od 415,30 EUR od 1. prosinca 2011. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. siječnja 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. veljače 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. ožujka 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. travnja 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. svibnja 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. lipnja 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. srpnja 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. kolovoza 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. rujna 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. listopada 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. studenoga 2012. pa do isplate,

- iznos od 407,96 EUR od 1. prosinca 2012. pa do isplate, s time da se od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2015. godine kamate određuju po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena

kao i za iznos troška parničnog postupka od 6.075,25 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 22. siječnja 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

te

II. Na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 3. svibnja 2018. godine, poslovni broj P-7348/2012, a radi naplate troška parničnog postupka u iznosu od 14.931,32 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 3. svibnja 2018. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

kao i

III. Na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 25. siječnja 2016. godine, poslovni broj P-2290/2011, a radi naplate troška parničnog postupka u iznosu od 2.571,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 25. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i trošak ovog ovršnog postupka prema odluci suda,

o d r e đ u j e s e o v r h a

na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] što u naravi predstavlja VOĆNJAK, [adresa] površine 3856 m2, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

IV. Trošak postupka određuje se u iznosu od 1.493,75 EUR."

2. Protiv ovoga rješenja žalbu je izjavio ovršenik, zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) koji se sukladno odredbi čl. 21.st.1.Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16- Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ) na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku, predloživši njegovo ukidanje i odbacivanje ili odbijanje prijedloga za ovrhu ili "preinačenje odnosno provođenje postupka pred prvostupanjskim sudom radi otklanjanja nedostataka".

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica je osporila njenu osnovanost i predložila odbijanje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodu žalitelja, prvostupanjski sud je u ponovnom postupku raspravio sva sporna pitanja na koja je upozoren rješenjem ovoga suda poslovni broj Gž Ovr - 1184/2024 od 13. veljače 2025. te nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 377. st. 2. ZPP koji opisno ističe.

6. U obrazloženju prvostupanjskog rješenja navedeni su određeni i argumentirani razlozi o svim odlučnim činjenicama i ne postoje ikakvi nedostaci zbog kojih njegovu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati te je neosnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, suprotno proizvoljnim tvrdnjama žalitelja odluka suda prvoga stupnja nije arbitrarna. Pravna shvaćanja u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava koja žalitelj opširno citira ne dovode sama po sebi u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, osim pukih citata žalitelj ne uspijeva konkretno i logično objasniti njihovu primjenu u ovom slučaju, tvrdnje o arbitranom postupanju prvostupanjskog suda, onemogućavanju provođenja dokaza i uskrati prava na "jednakost oružja" su neutemeljene i proizvoljne.

7. Suprotno proizvoljnom i netočnom navodu ovršenika o uskraćivanju prava na sudjelovanje u postupku i dokazivanju odlučnih činjenica "jer mu nije dana mogućnost da u razumnom roku pripremi dokaze" iz spisa proizlazi da je za vođenje postupka ovrhe na predmetnoj nekretnini, time i sve činjenice saznao dostavom ranijeg rješenja o ovrsi dana 4. travnja 2024. te je do donošenja ovdje pobijanog rješenja, neovisno o pozivu suda prvoga stupnja, imao mogućnost podnošenja adekvatnih dokaza i argumenata za tvrdnje kojima osporava njegovu pravilnost.

8. Pravilna je odluka prvostupanjskog suda kojim je odbio prijedlog ovršenika za provođenje dokaza građevinskim vještačenjem radi procjene vrijednosti nekretnine budući da se taj dokaz kao ovršna radnja prema zakonskim odredbama provodi nakon a ne prije donošenja rješenja o ovrsi. Naime, prema odredbi čl. 80. OZ ovrha na nekretnini se provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom te vrijednost nekretnine sud određuje zaključkom, po slobodnoj ocjeni, na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka (čl. 92. i čl. 93. OZ).

9. Na pravilnost i zakonitost rješenja o ovrsi nije od utjecaja činjenica da prijedlog za ovrhu nije podnesen na obrascu koji propisuje odredba čl. 39.a st. 1. OZ budući da njome nije propisano odbacivanje takvog prijedloga za ovrhu.

10. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice, ostali navodi žalitelja odnose se na činjenice koje nisu odlučne ili se odnose na pravilnost pravnog shvaćanja suda prvoga stupnja.

11. Iz isprava u spisu i nespornih činjenica proizlazi da je novčana tražbina ovrhovoditeljice utvrđena presudom Općinskog građanskog suda poslovni broj P- 293/20-15 od 22. siječnja 2021., pravomoćnom i ovršnom 9. veljače 2021., presudom istoga suda poslovni broj P-7348/12-34 od 3. svibnja 2018. pravomoćnom 19. ožujka 2019. ovršnom 10. svibnja 2019., te presudom istoga suda broj P-2290/11 od 25. siječnja 2026. pravomoćnom i ovršnom 29. ožujka 2017., po osnovi glavnice iznosi 41.534,40 eura, sa zateznom kamatom koja teče od 2009. do sada iznosi 71.334,92 eura.

12. Sporno je prije svega, je li određivanjem ovrhe na nekretnini narušena pravična ravnoteža interesa ovršenika i ovrhovoditeljice u smislu odredbe čl. 80.b. st. 2. OZ.

13. Citiranom odredbom propisano je da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja pri čemu će sud pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito okolnosti koje su navedene u stavku 3. te zakonske odredbe.

14. Odredbom čl. 80. b st. 3. OZ propisano je da će sud pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža iz čl. 80. b st. 2. OZ uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: - je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, - je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbine u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri, - služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, - ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga,- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

15. Iz dokaza u spisu proizlazi da ovrhovoditeljica nije uspjela namiriti tražbinu na novčanim sredstvima ovršenika jer je njegov račun u blokadi 5012 dana, što proizlazi iz potvrde Financijske agencije od 24. ožujka 2025., istovremeno, sam ovršenik u ovom postupku uopće ne tvrdi da je ovrhu moguće provesti na nekom drugom određenom predmetu, ističe i da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u njegovom vlasništvu.

16. Iz navoda i dokaza ovršenika ne proizlazi da je riječ o nekretnini koja bi služila za njegovo stanovanje i zadovoljavanje njegovih osnovnih životnih potreba, u naravi je riječ o zemljištu, u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška označenom kao voćnjak, ovršenik nije priložio potvrdu nadležnog tijela o prenamjeni u građevinsko zemljište, također, izostali su ikakvi konkretni dokazi o njegovoj vrijednosti izuzev prijedloga za građevinsko vještačenje koji je pravilnom odlukom suda prvoga stupnja odbijen, kao što je prethodno obrazloženo.

17. Imajući u vidu da je tražbina ovrhovoditeljice utvrđena pravomoćnim i ovršnim sudskim presudama, da ju u duljem vremenskom razdoblju nije uspjela namiriti na novčanim sredstvima ovršenika zbog dugogodišnje blokade njegovog računa, da ovršenik ne ukazuje na ikakve druge mogućnosti niti djelomičnog namirenja tražbine, da mu predmetna nekretnina ne služi za stanovanje niti za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnoga prava zaključio da provedbom ovrhe u ovom slučaju nije narušena pravična ravnoteža interesa stranaka. Kraj svih utvrđenih činjenica, sve i da vrijednost nekretnine znatno nadmašuje iznos tražbine ovrhovoditeljice, ta činjenica sama za sebe ne dovodi u pitanje pravo ovrhovoditeljice da u razumnom roku, u ovršnom postupku u kojem zakon nalaže hitno postupanje (čl. 13. OZ) namiri svoj tražbinu. Pravo ovrhovoditelja na namirenje tražbine nije socijalna kategorija i ne ovisi o njegovom imovinskom stanju te je promašena tvrdnja žalitelja da se "ne može govoriti o ugroženoj egzistenciji ovrhovoditelja" kao razlogu za hitno namirenje, tim više što se u ovom slučaju, obzirom na vrijeme dospijeća tražbine, ne može govoriti o hitnom namirenju, upravo suprotno.

18. Ovrha je u ovom slučaju određena na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak, [adresa], površine 3856 m2, koji podaci odgovaraju izvatku iz zemljišne knjige dostavljenom uz prijedlog za ovrhu (čl. 82. OZ), vlasništvo ovršenika nije sporno. Neosnovan je žalbeni navod kojima žalitelj osporava točnost zemljišnoknjižnih podataka o nekretnini, dostavljajući kao dokaz novi zemljišnoknjižni izvadak uz žalbu. Naime, iz sadržaja tog izvatka ne proizlazi da je promijenjen identitet nekretnine, njeno vlasništvo, broj zemljišnoknjižnog uloška. Izmjene sadržaja posjedovnice koje su odraz katastarskih promjena nastalih parceliranjem jedne čestice u više manjih, sukladno odredbi čl. 164. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/2019, 128/22, 127/24 - dalje: ZZK) nisu dovele do promjene pravnog identiteta ranijeg zemljišnoknjižnog tijela. Naime, prema toj odredbi sastav zemljišnoknjižnog tijela se ne mijenja, uz ostalo, upisom promjene oblika kao ovdje i sud upis takve promjene provodi na temelju prijavnog lista katastra o promjeni u katastru zemljišta, ako promjena nije od utjecaja na knjižna prava što ovdje nesporno nije slučaj. Stoga je nekretnina kao predmet ovrhe točno određena i u tom pogledu ne postoje nedostaci zbog kojih provedba rješenja o ovrsi ne bi bila moguća.

19. U odnosu na odluku o naknadi troškova postupka žalitelj ne iznosi ikakve konkretne žalbene razloge već ju osporava posljedično s odlukom o glavnoj stvari.

20. Kako iz izloženog proizlazi da nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP žalba ovršenika je odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje o ovrsi.

21. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić