Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1366/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-187/2025-20 od 09. veljače 2026., u sjednici vijeća dana 15. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P -187/2025-20 od 09. veljače 2026.

II Odbija se zahtjev tužitelja za dosuđenje troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke odbija se kao neosnovan prvopostavljeni (glavni) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I.Utvrđuje se da je upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime tužene pogrešan pa se nalaže brisanje toga prava sa imena tužene i upis prava vlasništva na ime tužitelja MG, za cijelo u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. II. Dužna je tužena naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. a potom i drugopostavljeni (eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo, što je tužena dužna priznati i trpjeti da se tužitelj, temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, upiše kao vlasnik, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo, uz istodobno brisanje toga prava sa imena tužene, za cijelo, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. II. Dužna je tužena naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. Konačno, pod toč. III nalaže se tužitelju GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu 600,00 EUR ( šesto eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. veljače 2026. do isplate.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja utemeljen na tvrdnji da je vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 910 m2 , za cijelo. Tužitelj da je vlasništvo na naprijed navedenoj nekretnini stekao kupoprodajom od JG pok. DG koji je to pravo stekao nasljeđivanjem svojeg pok. oca DG koji je to pravo stekao nasljeđivanjem svojih pok. roditelja tako da se predmetna nekretnina u posjedu i vlasništvu tužitelja, što osobno što preko prednika, nalazi od pamtivijeka. Predmetna nekretnina ograđena je sa svih strana i sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina također predstavlja vlasništvo tužitelja, predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu ograđenu sa svih strana. U naravi se radi o vrtu u kojem tužitelj sadi razne povrtlarske kulture. Neposredni susjedi odnosno međaši predmetne nekretnine su upravo djeljenici tužitelja odnosno prednika tužitelja koji su u postupku obnove zemljišne knjige svoje nekretnine, koje dijele istu pravnu sudbinu kao i predmetna nekretnina upisali na svoje ime. Tužena se protivi tužbi predlažući kao sud treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku te ne postoje uvjeti za upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja, a Republika Hrvatska sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, usprotivila se prijedlogu za upis prava vlasništva u korist tužitelja, a kasnije i prigovoru tužitelja u ispravnom postupku, te uknjižila svoje pravo vlasništva, što znači da je prestalo poštenje posjeda tužitelja ako ga je ikad i bilo, budući da je saznao kako mu ne pripada pravo na posjed te ne proizlazi zaključak o stjecanju prava vlasništva dosjelošću do 06. travnja 1941. godine, a ni zaključak o stjecanju prava vlasništva dosjelošću od 08. listopada 1991. godine, zbog gubitka poštenja (obnova zemljišne knjige započela u k. o. [katastarska općina] 2015.).

6. U žalbi na odbijajuću odluku tužitelj ističe kako je pogrešno sud utvrđuje da on nije dokazao stjecanje temeljem pravnog posla odnosno da bi istu stekao kupoprodajom od JG te da bi u vrijeme prodaje iste ovaj bio vlasnik te nekretnine za cijelo te je ovaj istu stekao nasljeđivanjem svojih prednika te diobom sa svojim sunasljednicima. Također tužitelj je dokazao i to da se predmetna nekretnina u njegovu posjedu i vlasništvu, što osobno što preko prednika, dok je svjedok JG nedvojbeno iskazao da je predmetnu nekretninu prodao tužitelju i da se tužitelj u nesmetanom posjedu te nekretnine nalazi i danas što je potvrđeno i od strane saslušanog svjedoka LG, U odnosu na predmetnu nekretninu proveden je postupak obnove zemljišne knjige te bi nećakinje prednika tužitelja kao i njegova sestra reagirale u tom postupku odnosno prijavile se kao pretpostavljene vlasnice predmetnih nekretnina a podredno su na tužitelja ipak od JG u nekom dijelu prenesena određena vlasnička prava u suvlasničkom omjeru pa je sud morao prihvatiti makar i dijelom tužbeni zahtjev.

7. Sud iz provedenih dokaza međutim (koja utvrđenja nisu niti navodima žalbe dovedena u pitanje) pravilno utvrđuje kako tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

8. U predmetu Z-10211/2015/1179 po zapisniku od 11. svibnja 2017. predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, u naravi oranica odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 1061 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva Republike Hrvatske, a u kojem postupku je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo tuženice za cijelo te je odbijen prigovor tužitelja i isti upućen na ovu parnicu. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a isto je utužena nekretnina u naravi oranica, sa svih strana ograđena i to: sa sjeveroistočne strane živicom, sa jugoistoče strane betonskim, zidom, sa jugozapadne strane žičanom ogradom, a sa sjeverozapadne većim dijelom živicom i manjim dijelom u sjevernom dijelu žičanom ogradom. Na sačinjenoj skici vještak mjernik je žutom bojom označio predmetnu nekretninu te je izvršio uklop predmetne nekretnine u DOF 1968.

9. I sam svjedok JG potvrđuje kako je predmetnu nekretninu prodao tužitelju GG, prije nekih petnaestak godina, što je stekao od svog oca pok. DG, a on od svoga oca pok. G i koliko zna ovaj teren je oduvijek bio u vlasništvu njegove obitelji. Nikada nitko u selu niti bilo tko treći im nije osporavao vlasništvo. Ovaj teren su obrađivali sadeći razne povrtne kulture kapulu, krumpire, bob i sl. Na isti način je ovaj teren nastavio koristiti i KG nakon prodaje. Otkad zna, a ima 62 godine, teren je ograđen uvijek na isti način i to živicom.

10. No, prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj: O-1241/13, UPP/OS-173/13 od 15. listopada 2013. koji prileži u pribavljenom spisu poslovni broj: Z-22293/2019 ( Z-847/2025) razvidno je da su pok. RG, rođenu 1924., a umrlu 2013., naslijedili: sin JG za 2/6 dijela, unuka ČG za 1/6 dijela, unuka CG za 1/6 dijela te kćerka EG za 2/6 dijela, koja je prema obrazloženju citiranog rješenja utvrđena nasljednicom na temelju čl. 219. Zakona o nasljeđivanju jer se nije odazvala pozivu suda niti je dala nasljedničku izjavu. Nadalje, iz citiranog rješenja o nasljeđivanju proizlazi da je ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice činila i nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] zv. [adresa], u naravi oranica površine 1061 m2 i to kao 1/6 dijela izvanknjižnog vlasništva, a koja odgovara ovdje utuženoj nekretnini u novoj izmjeri.

11. Stoga pravilno sud utvrđuje kako nije dokazano da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] jer prema čl. 14. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje ZVDSP) vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona a prema čl. 388. stavka 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona (1. siječnja 1997.) prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st 3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st 2. pa uz sposobnost subjekta na stjecanje prava vlasništva, od odlučnog su značaja i okolnost da je posjed neke osobe nad nekretninom trajao zakonom određeno vrijeme te da taj posjed ima određenu kvalitetu koja se traži za dosjelost.

12. Stoga pravilno utvrđuje sud prvog stupnja kako, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZVDSP ( čl. 159.) koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („ Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992. i 77/1992., dalje ZOVO) koji je važio od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (& 1460) u razdoblju prije toga, temeljem Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/1991.).

13. U pogledu dokaza pismene forme o sklopljenom ugovoru o prodaji, valja reći kako je svjedok JG potvrdio da je nekretninu prije petnaestak godina prodao tužitelju kao isključivi nasljednik svog oca, jer da se nakon smrti oca usmeno podijelio s majkom pok. RG, polubraćom M i J, pok. bratom FG, a kojom podjelom da je predmetni teren pripao njemu. No, iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. RG, posl.br. O-1241/13 od 15. listopada 2013. koji je priložen spisu Z-2293/19 (Z-847/2025) ista nekretnina je činila imovinu pok. ostaviteljice u udjelu od 1/6 dijela kao izvanknjižno vlasništvo, a koja je u vrijeme tog ostavinskog postupka označena u staroj izmjeri kao kat. čest. [katastarska čestica] zv. [adresa] u naravi oranica površine 1061 m2 te ako je iza pok. OG zaista izvršena usmena podjela predmetne nekretnine prema JG, tada ista nekretnina ne bi predstavljala ostavinsku masu pok. ostaviteljice RG, a u ostavini je sudjelovao prednik tužitelja JG, te ostaviteljičine unuke ČG i CG ( kao djeca pok. sina FG) koje su se prihvatile nasljedstva na ostavinskoj imovini pok. BG.

14. No, pri tome valja reći kako se u tom slučaju radi o pitanju zakonitosti posjeda prednika, dok okolnost načina stjecanja nekretnine od strane prodavatelja nije od utjecaja na savjesnost posjeda u odnosu na tuženu. Također, svjedok JG navodi kako je predmetna nekretnina njegovo izvanknjižno vlasništvo koje da je stekao nasljeđivanjem pok. majke RG i nasljedničkom diobom sa djecom pok. brata FG, jer inače ne bi predstavljala ostavinsku masu pok. RG, niti bi nakon smrti pok. OG utužena nekretnina pripala usmenom diobom tužitelju. Za ocjenu savjesnosti odlučno je jesu li tužitelj i njegovi prednici imali saznanja ili su prema okolnostima slučaja morali znati da nemaju pravo na posjed nekretnina, a za ocjenu savjesnosti ključan je odnos posjednika prema pitanju vlasništva nekretnine. Upravo radi te okolnosti, uslijed navedenoga - i prednik tužitelja JG je znao ili barem mogao imati saznanja kako predmetna nekretnina nije isključivo njegovo (izvanknjižno) vlasništvo, te tužitelj nije dokazao da bi ovaj bio samostalni pošteni posjednik predmetne nekretnine jer je znao da na toj nekretnini postoji i suvlasništvo njegovih sunasljednika pa i u vezi dosjelosti u posjedovanju tužiteljevog prednika nedostaje bitan element stjecanja vlasništva nekretnina dosjelošću, a to je poštenje posjeda, što onemogućava stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. Stoga je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP pobijanu odluku valjalo potvrditi, odbiti podnesenu žalbu i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić