Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-202/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Špiranović, odvjetnica u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj P-12/2024-11 od 8. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 15. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj P-12/2024-11 od 8. studenog 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem.

II Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tužiteljice DS ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je pod točkom I izreke odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži naložiti tuženiku isplatiti joj 23.375,14 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. rujna 2022. pa do isplate kao i naknaditi joj parnični trošak dok je pod točkom II izreke naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u svoti od 3.750,00 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje odnosno, preinačiti ju uz naknadu troškova žalbe.

3. Tuženik se u odgovoru na žalbu protivi navodima tužiteljice i njezinu žalbu predlaže odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet prijepora je zahtjev tužiteljice za isplatu daljnjih 37% dijela ugovorene osigurane svote na temelju Police osiguranja usjeva i nasada broj 469021007254 koju su nesporno sklopili 28. travnja 2022. tužiteljica kao osiguranica i tuženik kao osiguravatelj (dalje: Polica) gdje je ugovoreno osiguranje usjeva i nasada tužiteljice od osnovnih rizika te osiguranje od dopunskih rizika nedostatka vlage u tlu (suše) i to za poljoprivredne kulture kukuruz i suncokret, glede kojeg dopunskog rizika osiguranja je na Polici naznačeno da se ugovara za razdoblje od 15. lipnja 2022. do 14. kolovoza 2022. a prema odredbama Posebnih uvjeta za indeksno osiguranje od nedostatka vlage u tlu/suše koji su u primjeni od 1. ožujka 2022. (dalje: Posebni uvjeti).

6. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev ocjenjujući kako u odnosu na ovaj ugovoreni dopunski rizik od suše tužiteljica nije u pravu kada smatra da je tuženik pri zaključenju Police i rješavanju njezinog odštetnog zahtjeva odnosno, isplati osigurnine preko priznatih 3% osigurane svote, postupao suprotno sklopljenom Ugovoru o osiguranju i Uvjetima osiguranja.

6.1. Ovo stoga, što odredbe Ugovora o osiguranju od akumuliranog nedostatka vlage u tlu nisu ništetne u smislu odredbe čl. 296. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 , 156/22, 145/23, 155/23 i 69/26 - dalje ZOO) s obzirom da je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila natječaj za provedbu mjere 17. "Upravljanje rizicima" iz Programa ruralnog razvoja RH a kojim natječajem se definiraju uvjeti za dodjelu potpore odnosno, bespovratna sredstva pa je tako bilo i 2022. te se radi o policama osiguranja koje se mogu ugovoriti isključivo po EU modelu, kod kojih se premija osiguranja financira iz EU fondova sa svrhom dodjele potpore za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za EU modele police osiguranja koji ispunjavaju uvjete natječaja, što se primjenjuje na spornu policu gdje je propisano kako se u slučaju osiguranja od suše ima smatrati prihvatljivim i podatke o vlažnosti kojima raspolaže neovisna pravna osoba osposobljena za prikupljanje i obradu relevantnih podataka na temelju satelitskih snimaka.

6.2. Budući da je odredbom čl. 4. toč. 1. Posebnih uvjeta propisano kako se osigurani rizik nedostatka vlage u tlu ostvaruje kada indeks akumuliranog nedostatka vlage u tlu u razdoblju osigurateljnog pokrića dosegne jednaku ili veću razinu granice indeksa akumuliranog nedostatka vlage u tlu navedenom u Polici, koji specifični uvjeti su označeni te su tužiteljici bili pojašnjeni onoliko koliko ih je znao pojasniti predstavnik tuženika a radi se o dobrovoljnom osiguranju od rizika nedostatka vlage, tužiteljica je potpisom ovakve police, sa točno navedenim uvjetima osiguranja prihvatila te uvjete u cijelosti.

6.3. Tako zaključuje da je tuženik u cijelosti postupio po načelu savjesnosti i poštenja te svojim postupanjem nije ugrozio svrhu predmetnog ugovora o osiguranju od ovog posebnog rizika osiguranja jer je tužiteljici pojasnio sve uvjete a ako neke uvjete nije razumjela nije bila prisiljena zaključiti specifičnu policu osiguranja.

7. Zbog toga prvostupanjski sud nije provodio daljnje dokaze predložene po tužiteljici a u vidu vještačenja i pribavljanja kakvih drugih podataka od Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske (dalje: DHMZ) ili od bilo koga drugoga te saslušanja daljnjih svjedoka ocjenjujući, kako ti dokazi nisu od odlučne važnosti za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu tužiteljice koji se odnosi na isplatu razlike osigurnine jer ništetnost ugovornih odredbi Police ne postoji.

8. Odredbama Posebnih uvjetima koji su uz Opće uvjete tuženika sastavni dio predmetnog ugovora o osiguranju imovine, je pod značenjem pojedinih izraza pružateljem podataka označeno društvo VanderSat BV koje osiguratelju za vrijeme trajanja osigurateljnog pokrića na tjednoj bazi dostavlja podatke o izmjerenim indeksima vlage u tlu za područje na kojima se nalaze poljoprivredne kulture osigurane od rizika nedostatka vlage u tlu/suše.

8.1. Indeksom vlage u tlu označen je prosjek dnevnih vrijednosti vlage u tlu u prethodnih 20 (dvadeset) dana a indeks akumuliranog nedostatka vlage u tlu vrijednost nedostatka vlage u tlu ispod višegodišnjeg prosjeka vlage u tlu.

9. Odredbom čl. 4. toč. 1. Posebnih uvjeta je propisano kako se osigurani rizik nedostatka vlage u tlu ostvaruje kada indeks akumuliranog nedostatka vlage u tlu u razdoblju osigurateljnog pokrića dosegne jednaku ili veću razinu granice indeksa akumuliranog nedostatka vlage u tlu navedenog u Polici a prema odredbi čl. 5 se, neovisno o tome utvrđuje li osiguratelj nastanak osiguranog slučaja uslijed ostvarenja rizika nedostatka vlage u tlu ili rizika suše, osigurateljnom zaštitom pokriva količinski gubitak u poljoprivrednoj proizvodnji i to po ovdje ugovorenom modelu MAX u najviše do 40% ugovorenog iznosa osiguranja.

10. Prema Tablici 2. u čl. 13. Posebnih uvjeta za model MAX, u razdoblju od 15. srpnja do 14. kolovoza ugovorena osigurnina u postotku od 3% je predviđena za razinu 1- blagi nedostatak vlage u tlu, 9% za razinu 2-umjereni nedostatak vlage u tlu i 37% za razinu 3-ozbiljan nedostatak vlage u tlu dok je odredbom čl. 13. toč.. 6 ugovoreno da jedinu osnovu za utvrđivanje osigurnine predstavljaju podaci o utvrđenoj razini nedostatka vlage u tlu, dobiveni od pružatelja podataka (društvo VanderSat BV) a tek ukoliko osiguratelj zbog više sile ne bi zaprimio podatke o izmjerenoj razini nedostatka vlage u tlu od pružatelja podataka ili od pružatelja podataka dobije informaciju da podaci nisu dostupni, koristit će podatke europskog prognostičkog centra kako bi mogao utvrditi nastanak osiguranog rizika.

11. Saslušanjem zaposlenika tuženika GS je utvrđeno da je uvjete osiguranja dogovarao sa suprugom tužiteljice te mu iskazao da može dobiti maksimalno 40% osigurane svote za dva promatrana razdoblja ali ne sjeća se je li mu objašnjavao na koji način će se utvrđivati nedostatak vlage u tlu već je suprug tužiteljice shvatio da će se raditi o svakodnevnom satelitskom snimanju koji će onda pokazati određene podatke.

11.1. Također je potvrdio kako je osiguranik bio obaviješten da ne mora podnositi nikakve posebne zahtjeve za isplatu osigurnine jer taj postupak teče automatski dok obračun vrši tuženik, bez ikakvog sudjelovanja osiguranika a nije znao da li su satelitski podaci dostupni u javnosti, niti zna metodologiju izračuna visine osigurnine obzirom na satelitske podatke te ne zna jesu li osiguranicima bili poznati podaci o akumuliranom nedostatku vlage u ovom spornom razdoblju jer on nije imao uvida u takve podatke a osiguranici su za osigurninu saznali tek kada su je primili.

12. Članak 269. st. 2. ZOO propisuje kako činidba mora biti moguća, dopuštena i određena odnosno, odrediva a prema čl. 272. st. 1. ZOO je činidba odrediva ako ugovor sadrži podatke pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi.

13. Posebnim uvjetima je određeno kako jedinu osnovu za utvrđivanje osigurnine predstavljaju podaci o utvrđenoj razini i nedostatka vlage dobiven i od pružatelja podataka koji, prema iskazu saslušanog svjedoka, djelatnika tuženika nisu bili dostupni javnosti, uz nepoznatu metodologiju izračuna visine osigurnine s obzirom na satelitske podatke te obračun koji vrši isključivo tuženik bez sudjelovanja osiguranika.

14. Stoga nisu razumljivi razlozi prvostupanjske presude kojima ocjenjuje da nisu ostvareni uvjeti ništetnosti odredbi Posebnih uvjeta jer se radi o neprovjerljivim indeksima za mjerenje vlažnosti tla putem satelita a koje mjerenje je povjereno samo jednoj inozemnoj pravnoj osobi i na temelju koje je zaključeno da nedostatak vlage u predmetnom razdoblju bio blagi te da osigurnina iznosi svega 3%.

15. Izostala je također ocjena navoda tužiteljice u smislu odredbe čl. 296. st. 1. ZOO prema kojoj uvjeti osiguranja određuju utvrđivanje štete tako, da se osniva samo na podacima pribavljenim od inozemnog društva koji nisu provjerljivi a kakav način utvrđivanja štete je sigurno suprotan načelu savjesnosti i poštenja te uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, sve na štetu tužiteljice kao osiguranice i suprotna je postizanju svrhe sklopljenog ugovora o osiguranju.

16. Kako prema odredbi čl. 324. ZOO ništetnost neke odredbe ne uzrokuje ništetnost cijelog ugovora ako može opstati bez ništetne odredbe i ona nije bila odlučujuća pobuda za sklapanje ugovora pa je, suprotno javnoj objavljenoj zaštiti poljoprivrednika od gubitaka u proizvodnji, nerazumljivo utvrđenje prvostupanjskog suda koji označene odredbe čl. 13. toč. 6. i čl. 4. toč. 1. utvrđuje pravno valjanim.

17. Jednako tako, prema odredbi čl. 433. st. 1. i 2. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" broj 30/15,112/18,63/20,133/20,151/22,152/24 i 151/25. - dalje ZO) prije sklapanja ugovora o osiguranju distributer osiguranja pojašnjava , na temelju informacija koje je dobio od stranke, zahtjeve i potrebe stranke i stranci je dužan dati objektivne informacije o proizvodu osiguranja u razumljivom obliku kako bi se toj stranci omogućilo donijeti odluku o sklapanju ugovora o osiguranju na temelju primljenih informacija a svaki ponuđeni ugovor o osiguranju mora biti u skladu sa zahtjevima i potrebama stranke.

18. U svjetlu ovih odredbi ZO nikako za sada, nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda kako označene odredbe Posebnih uvjeta, kao sastavnog dijela ugovora o osiguranju ne udovoljavaju uvjetima za ništetnost tih odredbi u smislu odredbe čl. 322. st. 1. u svezi čl. 324. st. 1. ZOO.

19. Uz iznijeto, u odnosu na nastup osiguranog slučaja nisu označeni niti potrebni razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud odbio daljnje dokazne prijedloge tužiteljice kojima je tražila utvrđivanje vlažnosti tla odnosno, stupnja suše te je slijedom svega iznijetog primjenom odredbe čl. 369. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) ukinuta pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraćen tom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

20. U ponovnom postupku je tako potrebno, cijeneći sve naprijed iznijeto utvrditi valjanost odredbi Posebnih uvjeta te odlučiti o provedbi dokaza predloženih po tužiteljici radi utvrđenja pravilnosti odluke tuženika unatoč podacima DHMZ o ekstremnoj suši tijekom 2022. godine i rješenju D kojim je bila proglašena i prirodna nepogoda zbog suše jer su prinosi bili smanjeni za 55% uobičajenih prinosa , što sve utječe i na ocjenu jeli tuženik, kao jača strana u ugovoru o osiguranju dokazao ispravnost indeksa kojega je primijenio a u koje indekse tužiteljica nije mogla sumnjati prilikom sklapanja ugovora.

20.1. Ovo i stoga, što je u postupku utvrđeno da je tuženik pod indeksom utvrđivao višegodišnji prosjek nedostatka vlage u tlu i to kroz 20 godina , što nije bilo ugovoreno odredbama Police a tužiteljici nije bilo moguće vidjeti kretanja indeksa u razdoblju osiguranja (15. lipnja do 15. kolovoza 2022.) niti se može zaključiti zašto bi visina štete iznosila svega 3% jer ne postoji način za provjeru podataka pružatelja usluga koji je različit u odnosu na podatke DHMZ.

20.2. Kako je inozemni pružatelj podataka nesporno podatke o izmjerenim indeksima vlage u tlu dostavljao samo tuženiku i nikome drugome sukladno odredbi čl. 13. st. 6. Posebnih uvjeta, za koju je ovom odlukom ukazano da je potrebno ispitati njezinu valjanost dok je obračun štete utvrđen po tuženiku u visini od 3% neprovjerljiv , postupajući po označenom je tek moguće u ovom predmetu donijeti novu i zakonitu odluku.

21. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tužiteljice zasniva se na odredbi čl.166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Andrina Raspor Flis