Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-523/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Škarica 6 Partneri iz Zagreba, protiv tuženika ŽŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Kristian Čarapić, odvjetnik u Rijeci, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama poslovni broj Pn-4/2022-54 od 11. prosinca 2024., ispravljene rješenjem istog suda, poslovni broj Pn-4/2022-67 od 16. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 15. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Pn-4/2022-54 od 11. prosinca 2024., ispravljena rješenjem istog suda, poslovni broj Pn-4/2022-67 od 16. lipnja 2026., u pobijanom dijelu toč. I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu neimovinske štete u iznosu od 35.000,00 EUR i za isplatu imovinske štete u iznosu od 1.900,00 EUR, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom ispravljenom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju s osnova neimovinske štete iznos od 35.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. siječnja 2022. do isplate, dok je za daljnji zatraženi iznos od 2.519,92 EUR i zateznu kamatu prije 8. siječnja 2022. tužbeni zahtjev odbijen, te da isplatiti tužitelju s osnova imovinske štete iznos od 1.900,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4. prosinca 2024. do isplate, dok je za daljnji zatraženi iznos od 90,18 EUR i kamatu koja se odnosi na razdoblje prije 4. prosinca 2024. tužbeni zahtjev odbijen (toč. I. izreke). Naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 8.168,14 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate (toč. II. izreke).

2. Protiv dosuđujućeg dijela prvostupanjske presude pod toč. I. izreke i odluke o troškovima postupka pod toč. II. izreke žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u tom dijelu preinači u skladu s navodima žalbe i naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

3. U dogovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda tuženika i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio ozljeđivanjem u štetnom događaju 7. kolovoza 2019., kada je krivnjom tuženika ranjen hicem iz vatrenog oružja u desnu nogu.

6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredba iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da je tužitelj ozlijeđen u štetnom događaju 7. kolovoza 2019., kada je tuženik nakon lova propustio izvaditi streljivo iz cijevi puške, koja je prilikom odlaganja u vozilo opalila i ozlijedila tužitelja u području bedrene kosti desne noge;

- da je tuženik zbog ovoga štetnog događaja oglašen krivim pravomoćnom presudom (kazneni nalog) Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj K-982/19 od 26. lipnja 2020. zbog počinjenog kaznenog djela iz čl. 222. st. 3., u vezi čl. 215. st. 1. i 3. Kaznenog zakona, jer je iz nehaja, opće opasnim sredstvom izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i time prouzročio tešku tjelesnu ozljedu CŽ (ovdje tužitelju), jer je nakon lova propustio izvaditi streljivo iz puške, te je prilikom odlaganja puške u vozilo došlo do samoopaljenja, te je zrno pogodilo tužitelja u natkoljenicu desne noge, odnosno u bedrenu kost;

- da u ponašanju tužitelja nije bilo nikakvog doprinosa štetnom događaju.

- da je provedenim medicinskim vještačenjem po vještacima psihijatru i traumatologu- kirurgu utvrđeno da je tužitelj uslijed zadobivene ozljede desne noge – bedrene kosti trpio fizičke boli i strah jačine i intenziteta navedenog u nalazu i mišljenju vještaka, da mu je sporna ozljeda ostavila trajne posljedice u pogledu funkcioniranja desne noge, koja je fizički oslabljena uz potpunu klijenut stopala i gležnja i kontrakturu desnog koljena zbog čega je tužitelj trajno nesposoban za normalan hod desnom nogom i nema stabilnost i snagu u toj nozi za obavljanje poslova koji zahtijevaju stabilnost sigurnosti preciznog donjeg ekstremiteta, da je posljedično tome kod njega došlo i do poremećaja prilagodbe i depresije, i trajnog smanjenja životnih aktivnosti u ukupnom iznosu od 45%, do naruženja jakog stupnja u vidu tzv. pijetlovog hoda i zaostalih ožiljaka na desnoj natkoljenici i obje potkoljenice, koje je izrazito vidljivo drugim ljudima, te mu je bila potrebna i tuđa pomoć i njega od ukupno 360 sati.

9. Temeljem utvrđenja da je do štetnog događaja došlo isključivom krivnjom tuženika, koji je nakon lova propustio izvaditi iz puške streljivo, pa je prilikom odlaganja oružja u vozilo došlo do samoopaljenja, te je metak pogodilo tužitelja u desnu bedrenu kost i nanio mu tešku tjelesnu ozljedu, zbog čega je oglašen krivim u kaznenom postupku , te da u ponašanju tužitelja nema nikakvog doprinosa vlastitoj šteti, prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 19., 1045., 1100., 1103. i 1089. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO), djelomično prihvatio tužbeni zahtjev i obvezao tuženika da tužitelju naknadi neimovinsku štetu u iznosu od 35.000,00 EUR i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.900,00 EUR sve sa pripadajućim zateznim kamatama, dok je preostali zahtijevani iznos odbio kao neosnovan.

10. Tuženik u žalbi ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je za štetu odgovoran Euroherc osiguranje d.d., kod kojega je tuženik kao član Lovačkog društva „Vepar“ Mrkopolj bio osiguran policom osiguranja broj [broj police osiguranja] na dan štetnog događaja, a protiv kojega je tužitelj neosnovano povukao tužbu u ovom predmetu. Tvrdi da je ostalo nejasno je li tužitelj ostvario naknadu štete od toga osiguravajućeg društva izvansudskim putem.

11. Međutim, kako se prema odredbi čl. 352. st. 1. ZPP u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice, niti predlagati novi dokazi, osim ako se ne odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što ovdje nije slučaj, to ovi žalbeni navodi kao nedopušteni nisu uzeti u razmatranje.

12. Ipak, žalitelju valja odgovoriti da isti nije niti ovlašten isticati prigovore koji se odnose na povlačenje tužbe u donosu na prvotnog 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d., jer su tuženici obični suparničari (čl. 200. ZPP), pa žalitelj tu okolnost ne može s uspjehom isticati kao žalbeni prigovor.

13. Žalbeni navodi tuženika kojima otklanja svoju odgovornost za nastalu štetu nisu osnovani, jer je kaznenom presudom prvostupanjskog suda poslovni broj K-982/19 od 26. lipnja 2020. tuženik oglašen krivim sukladno čl. 222. st. 3. KZ, jer je iz nehaja općeopasnim sredstvom prouzročio tešku tjelesnu ozljedu tužitelju, a prema odredbi čl. 12. sr. 3. ZPP sud je u pogledu kaznenog djela i kaznene odgovornosti vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optuženik oglašen krivim. Pritom je pravilno utvrđeno da u ponašanju tužitelja nema nikakvog doprinosa vlastitoj šteti. Stoga je tuženik temeljem odredbe čl. 1045. ZOO u obvezi naknaditi tužitelju nastalu štetu u cijelosti.

14. Neosnovano tuženik prigovara visini neimovinske štete kao previsoko dosuđenoj, jer je prvostupanjski sud sukladno odredbama čl. 19. i 1100. st. 1. i 2. ZOO prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade vodio računa o jačini i trajanju povredama izazvanih fizičkih boli i straha, te duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od 45% i zbog naruženja jakog stupnja. Naime, kod tužitelja je kao posljedica predmetnog ozljeđivanja zaostalo šepanje na desnu nogu (tzv. pijetlov hod) koje je izrazito vidljivo drugim ljudima, kao i veliki nepravilni ožiljak nakon operativnih zahvata na desnoj natkoljenici (defekt kože i potkožja) koji se proteže prema zakoljenoj jami i veličine je muškog dlana s prstima koji je jako udubljen u odnosu na ostalu kožu i kroz koji su vidljivi mišići i tetive koji napinju ožiljak, te ožiljci na potkloljenici sa stražnje strane i na lijevoj potkoljenici dužine 28 cm. Nadalje je sud cijenio i velike neugodnosti koje je tužitelj imao tijekom liječenja (niz operativnih zahvata) i njegovu životnu dob u vrijeme štetnog događaja (34 godine), a imao je u vidu i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji se primjenjuju za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete od 5.3.2020. i 15.6.2020. godine. Stoga dosuđeni iznos neimovinske štete u ukupnom iznosu od 35.000,00 EUR sa zateznim kama tama tekućim od 8. siječnja 2022. (prvi sljedeći dan nakon podnošenja tužbe) do isplate predstavlja primjerenu pravičnu novčanu naknadu za štetu koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

15. Isto tako, tužitelju je pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 1095. ZOO dosuđena i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 1.900,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, za ukupno 600 sati tuđe pomoći nestručne osobe po cijeni jednoga sata od 3,16 EUR, kojoj odluci tuženik određeno u žalbi niti ne prigovara.

16. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP.

17. Slijedom iznijetih razloga, temeljem odredbi čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

18. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu, jer navedena postupovna radnja nije bila potrebna za postupak (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš