Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3682/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice u pravnoj stvari tužiteljice ČT /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mirjani Domijan, odvjetnici u Crikvenici, protiv prvotuženika ĐT /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotuženika ZT /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] (oboje u zemljišnim knjigama upisani na adresi [adresa]), oboje zastupani po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-207/2026-82 od 9. ožujka 2026., u sjednici održanoj 15. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-207/2026-82 od 9. ožujka 2026.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje [adresa] u [adresa] od 62 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu je tužiteljica naslijedila od svoje pok. majke, te je ovlaštena temeljem ove presude up isati pravo vlasništva u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženima da naknade tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 3.703,07 EUR u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude žale se tuženici iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je ista stekla pravo vlasništva na nekretninama pobliže opisanima u stavku I. izreke presude dosjelošću (posjedovanje istih zajedno sa svojim pravnim prednicima više od 50 godina) te za trpljenje upisa njezinog prava vlasništva u zemljišnim knjigama (paragraf 1460. Općeg građanskog zakonika, koji se primjenjuje kao pravno pravilo prema odredbi čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije /„Narodne novine“, broj: 53/91/ u daljnjem tekstu: OGZ-a/, čl. 28. st. 2. i 4. u vezi s čl. 30. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /"Narodne novine", broj: 53/91, 9/92 i 77/92 u daljnjem tekstu ZOVO-a/ i čl. 159. u vezi s čl. 160. i čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljnjem tekstu: ZV -a), odnosno nasljeđivanjem iza svoje majke, koja je istu stekla dosjelošću.

6. Pobijanom presudom i postupkom koji je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), kao niti bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi upiru tuženici.

7. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).

8. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva pošavši od utvrđenja:

-da su tuženici upisani kao suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje [adresa] u [adresa] površine 62 čhv k. o. [katastarska općina] svaki u 42/168 dijela što proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, s time da su tuženici svoje pravo suvlasništva upisali na temelju darovnog ugovora od 20. travnja 1983. (u zemljišnim knjigama proveden je upis pod brojem Z-602/83), kojeg su sklopili sa IT;

-da su u preostalom suvlasničkom dijelu nekretnine koja je predmetom spora kao suvlasnici upisani CT, AT, ĆT i ET, u odnosu na koje je, (osobno ili po pravnim slijednicima) 19. veljače 2016. donesena presuda zbog ogluhe, kojom je usvojen tužbeni zahtjev;

-da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], zaseok [adresa];

-da je predmetna nekretnina u odnosu na putić, kojim se do iste pristupa, ograđena žičanom ogradom, na kojoj se nalaze ulazna vrata – raštel širine cca 80 cm;

-da je tužiteljica na uviđaju navela da je njezina nekretnina sve što je na licu mjesta zatečeno kao pokošeno, a prema navodima vještaka geodetske struke, sa sjeveroistočne i jugozapadne strane je omeđena gromačom;

-da je na licu mjesta sud utvrdio da je tužiteljica kao svoju nekretninu pokazala onu na kojoj se nalazi stablo trešnje, smokve, oskorušve, marelice, stabla maslina te je pokazala i mjesto na kojem je pokušala iskopati bunar;

-da je tužiteljica nadalje na uviđaju pokazala i svoju kuću na adresi [adresa] pa je utvrđeno da je ista udaljena 100-tinjak metara od ulaza na putić koji vodi prema predmetnoj nekretnini;

-da iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, na koje stranke nisu imale primjedbe, proizlazi da je prijeporna nekretnina sa jugoistočne strane ograđena žičanom ogradom na kojoj se nalaze željezna vrata, kojima se dolazi na prijepor;

-da je sa sjeveroistočne strane prijepor omeđen suhozidom i višom razinom terena, na sjeverozapadu je zatečen dio urušenog suhozida (ostaci), do kojeg je i pokošena trava, a na jugozapadnoj strani da nema vidljivih oznaka razgraničenja sa susjedom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je u naravi sve jedna cjelina zajedno sa prijepornom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je pokošena i zasađene su razne voćke i stabla maslina ;

-da iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke nadalje proizlazi da se u sjeverozapadnom dijelu prijepora nalazi iskopana rupa, koju je na uviđaju pokazala tužiteljica pojašnjavajući da je tamo pokušala iskopati bunar;

-da je suprug tužiteljice HT ogradio prijepor žičanom ogradom i postavio na istu vrata oko 2000., o čemu je iskazivala tužiteljica, a u svojim iskazima isto potvrđuju i svjedoci ŽT i KT;

-da tužiteljica, kao niti njezine pravne prednice pok. baka FT i majka BT, nisu imale razloga sumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine, jer osim njih na terenu nitko drugi nije istu koristio, što su također u svojim suglasnim iskazima potvrdili svjedoci PT, ŽT i KT, kada su iskazivali o načinu korištenja i posjedovanja predmetne nekretnine;

radi čega je pravilno odlučio sud prvog stupnja na način da je usvojio tužbeni zahtjev prethodno zaključivši da je tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika i to pok. bake po majci FT te majke BT, koja je prema iskazu tužiteljice umrla 1969., bila u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine i to kao poštena (savjesna) posjednica više od 50 godina, čime su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, radi čega su žalbeni navodi, koji se svode na vlastitu i subjektivnu ocjenu provedenih dokaza bez činjeničnog i pravnog uporišta te kao takvi isu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

8. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da posjed bude barem pošten. Savjesnost (poštenje) su subjektivne kvalitete posjeda i njih posjedu daje stav posjednika o tome da li isti ima pravo na posjed. Posjednik posjeduje savjesno (pošteno) samo ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a upravo je činjenica poštenog posjedovanja tužiteljice i njezinih pravnih prednica kroz zakonom propisano vrijeme utvrđena na temelju provedenog dokaznog postupka, pri čemu je za dodati da se poštenje odnosno savjesnost posjeda pretpostavlja, a na tuženicima je bio teret dokaza da taj posjed tužiteljice i njezinih prednika ne bi bio savjestan, što tuženici u ovome postupku nisu na pravno relevantan način uspjeli dokazati.

9. Pri tom valja reći da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatraju žalitelji i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to oni čine.

10. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ona je dana u skladu s odredom čl. 8. ZPP-a, a žalbena razlaganja tuženika nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

11. I odluka o parničnom trošku pravilna je u osnovi i visini (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP -a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /“Narodne novine“, broj: 138/23/).

12. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, jer s istom nisu uspjeli (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

13. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac