Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4681/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice, člana vijeća i suca izvjestitelja te Ilijane Petyo, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marijana Temali, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 828, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Simonelli, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-36/2022 od 18. siječnja 2024., koja je ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja Pn-36/2022 od 23. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 15. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-36/2022 od 18. siječnja 2024., koja je ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja poslovni broj Pn-36/2022 od 23. svibnja 2024., u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku patiti tužiteljici iznos od 2.304,22 eur-a sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 23. svibnja 2024. pa do isplate i u dijelu pod t. III. izreke.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-36/2022 od 18. siječnja 2024., koja je ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja poslovni broj Pn-36/2022 od 23. svibnja 2024., u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku patiti tužiteljici zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice za razdoblje od 18. siječnja 2023. pa do 22. svibnja 2024. i sudi:

Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata dosuđeni iznos glavnice za razdoblje od 18. siječnja 2023. pa do 22. svibnja 2024.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka .

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda, koja je ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja Pn-36/2022 od 23. svibnja 2024., suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici iznos od 2.304,22 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počevši od dana 18. siječnja 2023. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici iznos od 109,70 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počevši od dana 27. listopada 2021. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.441,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe. “

2. Protiv dijela te presude pod t. I. i III. izreke žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – u daljnjem tekstu ZPP) predlažući da se ta presuda preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba je djelomično osnovana u dijelu odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice.

4. Ispitujući pobijanu odluku kao i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, a naročito ne ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na počinjenje koje neosnovano tuženik u žalbi upire, jer ta odluka sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama pa stoga nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5. Sud prvog stupnja utvrdio je sve potrebne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, a naročito odlučne:

- da iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko - neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik, klasa:[broj], urudžbeni broj:[broj] od **.**.2021. proizlazi da se 24. listopada 2021. u 9,35 sati u mjestu [adresa], dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali DM u svojstvu vozača vozila smart for two registracijskih oznaka [registarska oznaka], godina proizvodnje 2015. a kojom prigodom je naletjela na divlju životinju (srnu ) koja je istrčala na kolnik iz lovačkog područja lovačke udruge [obrt]" i kojom prilikom je nastala šteta na prednjem braniku, poklopcu motora, prednja desna svjetlosna signalizacija i prednja maska, ukupno nestručno procijenjeno na 3.000,00 kuna,

- da u fotodokumentaciji očevida Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava

Dubrovačko-neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik, [broj] od **.**.2021. prikazane su fotografije mjesta događaja, mjesto naleta na divlju životinju sa tragovima krhotine plastike sa osobnog automobila, prednji i zadnji dio osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] kao i oštećenja na navedenom vozilu sa tragovima dlake divlje životinje,

- da iz odluke po odštetnom zahtjevu od 13. prosinca 2021. proizlazi da je odštetni zahtjev tužiteljice od 26. listopada 2021. pravno neosnovan obzirom da je utvrđeno da je prijavljeni događaj nastao na površini u naselju u kojoj je zabranjen lov i u odnosu na koji ovlast u odnosu na divljač ima korisnik nelovne površine a ne lovačka društva temeljem Zakona o lovstvu uzimajući u obzir da je čl. 49 Zakona o zaštiti divljih životinja propisano da se aktima jedinica lokalnih samouprava regulira način postupanja sa divljim životinjama koje se nađu izvan njihovog prirodnog staništa,

- da iz izvida štete broj:210513422299/1 od 28. listopada 2021. proizlazi koja su oštećenja na vozilu odnosno dijelovi za zamjenu i to rešetka hladnjaka, poklopac pr, ublaž udara pr go, far d kpl, branik prednji, držač go d hladnjaka, el ventilator kpl, crijevo hladnjaka go, kondenzator, hladnjak i crijevo hladnjaka do kao i radno vrijeme popravka limara,

- da iz ponude 050 br. 2200762 od 20. siječnja 2022. proizlazi da ukupna vrijednost dijelova i usluge limara iznosi 18.187,69 kuna,

- da iz police osiguranja od odgovornosti broj:804271894 proizlazi da je ugovaratelj Ministarstvo poljoprivrede a da su osiguranici svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj prema Središnjoj lovnoj agenciji dok je predmet osiguranja građanskopravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu od divljači zbog smrti, ozljede tijela ili narušavanja zdravlja te oštećenja ili uništenja stvari treće osobe(uključujući štetu na motornom, priključnom ili željezničkom vozilu) koja nastane uslijed naleta divljači na motorno, priključno ili željezničko vozilo dok se trećom osobom smatra oštećena osoba u smislu građanskopravne izvanugovorne odgovornosti za štetu, članovi i djelatnici osiguranika te članovi njihovih obitelji a pod pojmom divljači smatraju se životinjske vrste koje su određene kao divljač prema odredbama Zakona o lovstvu,

- da su odštetnom zahtjevu broj:21050134202299 prikazana oštećenja na vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka],

- da iz dopisa [obrt]“ i dopuštenja za lov divljači broj: 624219, 624220 i 624221 proizlazi da su izdana tri dopuštenja za lov divljači za dan 24.listopada 2021. i to za divlju svinju, lisicu i kunu za lov koja su izdana u okolici do 5 km uz napomenu da je najbliže mjesto lova bilo cca 1,5 km zračne linije te da se nigdje nije lovila srna kao i da se na predjelu gdje se nesreća dogodila sa sjeverne strane puta prema mjestima gdje se lov odvijao nalazi električna ograda koja u potpunosti zatvara taj prostor dalje prema sjeveru, od ceste sjeverno do električne ograde u kojem svakodnevno obitavaju domaće životinje uglavnom koze,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka za cestovni promet, motore i motorna vozila KM od 31. srpnja 2023. zaključno proizlazi da je nalet na divlju životinju srnu nastao u desnom kolnom traku nešto prije utvrđenih tragova otpale plastike sa osobnog vozila, da je kinematika naleta potpuni čeoni nalet gdje osobno vozilo prednjom desnom stranom udara srnu u lijevu bočnu stranu i da je zbog inercije prethodnog kretanja srna odbačena naprijed i u lijevo i da se našla na desnom kolnom traku bliže središnjoj crti, da vrijeme naleta iznosi tN=0,24 sek pa vozačica osobnog vozila nije imala tehničku mogućnos t da izbjegne nalet vozila kočenjem i izmicanjem, da je osobno vozilo u naletu imalo brzinu od oko VN=40 km/h, a kada je srna skočila sa stijene uz desnu stranu kolnika, osobno vozilo je bilo udaljeno do naleta S=2,66 metara; također proizlazi da visina štete na vozilu smart for two, registracijskih oznaka [registarska oznaka] iznosi Vš=17.361,19 kuna odnosno VŠ=2.304,22 EUR-a,

to sud prvog stupnja zaključuje:

-da obzirom da divljač predstavlja opasnu stvar, u slučaju štete naletom divljači na vozilo na javnoj cesti odgovara lovoovlaštenik koji gospodari lovištem i to po načelu uzročnosti, bez obzira na krivnju a na tuženiku je teret dokaza postojanja razloga ko jim bi se oslobodio odštetne odgovornosti,

- da je stoga neosnovan je prigovor tuženika da ne postoji pasivna legitimacija tuženika obzirom je tuženik prema polici osiguranja od odgovornosti broj:804271894 osiguratelj za štetu koju prouzroči divljač na motornim vozilima za sve lovoovlaštenike u Republici Hrvatskoj a odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištem propisana je općim propisima obveznog prava obzirom se radi o objektivnoj odgovornosti tuženika,

- da obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je osobno vozilo tužiteljice prednjom desnom stranom udarilo srnu u lijevu bočnu stranu i da je zbog inercije prethodnog kretanja srna odbačena naprijed i u lijevo i da se našla na desnom kolnom traku bliže središnjoj crti i da vozačica osobnog vozila nije imala tehničku mogućnost da izbjegne nalet vozila kočenjem i izmicanjem kao i da je osobno vozilo u naletu imalo brzinu od oko VN=40 km/h, a kada je srna skočila sa stijene uz desnu stranu kolnika, osobno vozilo je bilo udaljeno do naleta S=2,66 metara, dakle tuženik nije dokazao da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti,

- da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je tužiteljici u predmetnoj nezgodi nastala šteta na vozilu u iznosu od 2.304,22 EUR-a.

6. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlazi iz stanja spisa i jer ga tuženik svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

7. Odštetna odgovornost osobe koja gospodari lovištima (lovačkog društva) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu predmet uređenja ZOC-a već ZL-u i općih propisa obveznog prava tj. čl. 1063. – 1067. ZOO-a.

8. Zakonom o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19 i 32/20: ZL) kojim je uređena objektivna odštetna odgovornost osobe koja gospodari lovištem i to u čl. 80. st. 1. koji određuje da je za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik, ako je oštečenik poduzeo radnje iz čl. 79. st. 1. tog Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u čl. 78. tog Zakona te sa općim propisima obveznog prava kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, konkretno odredbama čl. 1063. – 1067. Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 35/05, 48/08 - dalje ZOO) budući divljač koja pretrčava cestu na kojoj se odvija promet motornim vozilima predstavlja opasnu stvar, proizlazi zaključak da je predmetno Lovačko društvo kao imatelj prava lova odgovorno za štetu koja je nastala na djelu lovišta koje mu je dano na korištenje i koje nesporno koristi. Prema odredbi čl. 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a prema odredbi čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. U konkretnom slučaju za štetu nastalu na vozilu tužiteljice naletom srne koja je pretrčavala cestu, odgovara [obrt]“ kao lovoovlaštenik lovišta na kojem je ta divljač živjela kako je to i određeno odredbom čl. 80. st. 1. ZL-a, s obzirom da vozač vozila, a niti osoba koja upravlja predmetnom cestom svojim radnjama nisu ni djelomično doprinijeli nastanku štete.

9. Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da iako tužiteljica u svom iskazu navodi da je svoje vozilo popravila te da je platila račun majstoru u iznosu od oko 18.000,00 kuna, na navedene okolnosti ne dostavlja dokaz stoga joj pripadaju zatezne kamate od dana presuđenja obzirom da je u predmetnom slučaju visina određena vještačenjem, a koje kamate predstavljaju sankciju zbog zakašnjenja u ispunjenju novčane obveze, sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. i 1090. ZOO-a, dok je zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata u preostalom dijelu valjalo odbiti kao neosnovan.

10. U odnosu na žalbene navode tuženika koji se u bitnom svode na tvrdnju da tužiteljici ne može u sklopu iznosa naknade štete pripadati i iznos štete koji otpada na PDV valja reći da isti predstavlja nove činjenice iznošenje kojih sukladno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP- a nije dopušteno, a tuženik tijekom prvostupanjskog postupka nije imao prigovora na matematički izračun vještaka.

11. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju primjene odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a, time da tuženik određeno niti ne prigovara načinu obračuna te broju i vrstama radnji za koje je dosuđen parnični trošak, a ovaj sud na pravilnost iste ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

12. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. t. 3. ZPP-a odlučiti kao u pod t. I. i II. izreke ove drugostupanjske odluke.

13. Tuženik je sa žalbom uspio u razmjerno neznatnom dijelu u dijelu odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice pa mu stoga ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka pa je odlučeno kao pod t. III. izreke ove drugostupanjske odluke na temelju odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a.

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević