REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Velikoj Gorici

Stalna služba u Ivanić-Gradu

10310 Ivanić-Grad, Športska 2

Poslovni broj: R1-10/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu po sucu toga suda Nenadu Tudor kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja KR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marijani Habijančić, odvjetnici u Čazmi, protiv 1. protustranke Općina Križ, Križ, Trg Svetog križa 5, OIB 94115544733, zastupan po općinskom načelniku MR a on po punomoćniku Hrvoju Novaku, odvjetniku u Zagrebu i 2. protustranke Hrvatske vode, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, OIB 28921383001, zastupani po generalnom direktoru SR a on po punomoćniku ĆR, radi uređenja međe, 15. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog za uređenje međe između nekretnine predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] oranica sa 7478 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , i nekretnine protustranke Općine Križ i to kčbr. [katastarska čestica] put sa 5596 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina protustranke Hrvatske vode i to kčbr. [katastarska čestica] kanal s 10450 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] kanal sa 2198 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

Uvodno naznačeni predlagatelj podnio je ovome sudu prijedlog za uređenje međe između njegovih nekretnina i nekretnina u vlasništvu uvodno naznačenih protustranaka, pobliže navedenih u izreci.

Tijekom postupka utvrđeno je da nekretnina predlagatelja u naravi predstavlja pašnjak za ispašu konja, nekretnina u vlasništvu protustranke Općine Križ u naravi je lokalni put, dok su nekretnine u vlasništvu protustranke Hrvatskih voda u naravi kanal. Prema oficijelnim podacima iz zemljišne knjige, nekretnina predlagatelja u zemljišnoj knjizi evidentirana je kao kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 7478 m2 u vlasništvu predlagatelja. Nekretnina u vlasništvu protustranke Općine Križ u zemljišnoj knjizi je evidentirana kao kčbr. [katastarska čestica] javno dobro u općoj uporabi, i to put površine 5596 m2. Nekretnine u vlasništvu protustranke Hrvatske vode u zemljišnoj knjizi evidentirane su kao javno vodno dobro, i to kčbr. [katastarska čestica] kanal površine 2198 m2 i kčbr. [katastarska čestica] kanal površine 10450 m2.

Prema tome, nekretnina predlagatelja opasana je sa svih strana nekretninama koje su javno dobro u općoj uporabi i javno vodno dobro.

Prema odredbama čl. 100 Zakona o cestama (NN 84/11 do 156/25) nerazvrstanu cestu čine (među ostalim) i zelene površine. Prema odredbama čl. 101 st. 1 i st. 2 istog Zakona nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, i ne može se otuđiti iz vlasništva te jedinice, niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava. Konačno, prema odredbama čl. 102. st. 2. istog Zakona nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

Prema čl. 12 st. 8, st. 9 i st. 10 Zakona o vodama (NN 66/19, 84/21, 47/23) javno vodno dobro je u vlasništvu Republike Hrvatske, neotuđivo, i na javnom vodnom dobru druga osoba (izuzev RH) ne može steći pravo vlasništva, niti drugo stvarno pravo. Dalje, prema odredbama čl. 12 st. 12 istog Zakona osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu.

Prema odredbama čl. 103 st. 5 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), od trenutka kad sud označi među međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te linije međe. U konkretnom slučaju predlagatelj se na očevidu 23. srpnja 2025. nije suglasio s prijedlogom protustranke Općine Križ da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, već je inzistirao da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu. U tom slučaju utvrđena je sporna površina veličine 1833 m2 koja u naravi predstavlja dijelove nekretnina protustranaka, koje su javno dobro u općoj uporabi i javno vodno dobro, a u posjedu su predlagatelja. Ako bi se međa uredila prema takvom posljednjem mirnom posjedu, predlagatelju bi pripalo pravo vlasništva do linije međe, obuhvaćajući time i dio površine navedenih nekretnina kojima upravljaju protustranke. To je vidljivo iz skice očevida mjerničkog vještaka Miljenka Relića nakon očevida 23. srpnja 2025. (list 25). To bi bilo suprotno gore citiranim kogentnim odredbama Zakona o vodama i Zakona o cestama.

Zbog toga prijedlog predlagatelja u konkretnom slučaju nije dopušten, je r po viđenju ovoga suda u konkretnom slučaju među nije dopušteno urediti na način da bi odstupala od linija međe kako su definirane katastarskim nacrtom. Predlagatelj se protivio uređenju međe prema katastarskom nacrtu.

Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci.

U Ivanić-Gradu 15. rujna 2026.

Sudac:

Nenad Tudor

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba žalbenom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

- Predlagatelju po pun.

- Protustrankama po pun.